79 odnosi: Adena (kultura), Azija, Šošoni, Španjolska, Beringija, Beringov prolaz, Biser, Bizon, Chaco kultura, Dabrovi, Engleska, Europa, Florida, Francuska, Grah, Hernando de Soto, Hopi, Jacques Cartier, Jamestown, John Cabot, Južna Amerika, Kalendarska era, Kalifornija, Kanada, Karibi, Katoličanstvo, Kuba, Kukuruz, Kvekeri, Ledeno doba, Lisica, Louisiana, Medvjedi, Mississippi, Montréal, New York (razdvojba), Newfoundland, Nizozemska, Njemačka, Ohio, Perajari, Plymouth, Puritanizam, Québec, Rijeka sv. Lovrijenca, San Francisco, Kalifornija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Srednja Amerika, Velika geografska otkrića, ..., Vikinzi, Virginia, Zlato, 10. stoljeće pr. Kr., 1000., 1300., 1497., 1534., 1535., 1539., 1541., 1607., 1608., 1620., 1625., 1663., 1682., 17. stoljeće, 1739., 1759., 1763., 1776., 18. stoljeće, 1803., 1848., 1867., 19. stoljeće, 3. stoljeće, 950.. Proširite indeks (29 više) »
Adena (kultura)
Karta kultura Adena, Hopewell i Fort Ancient Criel Mound, Zapadna Virginia Adena (kultura), stara indijanska kultura sa središtem u središnjem i južnom Ohaju, te u susjednim predjelima Zapadne Virginije, Kentuckyja i Indiane.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Adena (kultura) · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Azija · Vidi više »
Šošoni
Rasprostranjenost Šošona Washakie, poglavica Šošona Rabbit-Tail, Shoshone. Šošonski kožni šatori-tepeeji Shoshoni (Shoshone) je ime glavne gupe Shoshonean govornika nastanjenih u Velikom Bazenu (Great Basin) u području zapadne i sjeverozapadne Nevade (Zapadni Šošoni), sjevernog Utaha (Werber Ute), središnjem graničnom području Nevade i Utaha (Gosiute), središnjem i južnom Idahu (Northern Shoshoni i Lemhi Shoshoni), u graničnom području sjeveroistočnog Wyominga s Idahom (Sheep-Eaters), jugoistočnom Wyomingu (Wind River ili Eastern Shoshoni), u Kaliforniji u području Panamint Valleya (Panamint ili Koso), i na kraju u zapadnom Teksasu (Comanche).
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Šošoni · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Španjolska · Vidi više »
Beringija
Razine mora (označene plavom) i kopna (označene smeđom) Beringije izražene u metrima od prije 21.000 godina do danas. Beringija ili Beringov kopneni most danas je definirano kao kopneno i morsko područje na čijem se zapadu nalazi rijeka Lena u Sibiru; na istoku rijeka Mackenzie u Kanadi; na sjeveru Čukotsko more na 72° SGŠ; a na jugu Kamčatka.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Beringija · Vidi više »
Beringov prolaz
Satelitska snimka Beringovog prolaza (NASA) Pomorska karta Beringovog prolaza Beringov prolaz je tjesnac između najistočnije točke (169º44'W) Azije i najzapadnijeg mjesta Amerike (168° 05' W), što znači da se proteže između Rusije i SADa (Aljaska).
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Beringov prolaz · Vidi više »
Biser
UAE Biseri su tvrdo strano tijelo od sedefa koje nastaje u određenim vrstama mekušaca.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Biser · Vidi više »
Bizon
Bizon (lat. Bison) je rod goveda (Bovinae) iz porodice šupljorožaca (Bovidae) kratkih nogu, široka čela sa snažnim i prema gore savinutim rogovima, te vrlo razvijena prednjeg dijela tijela obrasla dugom, jednoliko tamnosmeđom dlakom.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Bizon · Vidi više »
Chaco kultura
Chaco kultura je bila sjevernoamerička indijanska kultura graditelja pueblo naselja koja je postojala na jugozapadu današnjih Sjedinjenih Američkih Država, u području poznatom kao Four Corners („Četiri kuta”), tj.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Chaco kultura · Vidi više »
Dabrovi
Dabrovi (lat. Castor) rod su vodenih i kopnenih životinja iz porodice Castoridae.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Dabrovi · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Engleska · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Europa · Vidi više »
Florida
Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Florida · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Francuska · Vidi više »
Grah
Grah (fažol, lat. Phaseolus) biljni rod iz porodice mahunarki.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Grah · Vidi više »
Hernando de Soto
'''Hernando de Soto''' Hernando de Soto (Extremadura, 1496./1497. – vjerojatno Mississippi, 21. svibnja 1542.), španjolski istraživač i konkvistador.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Hernando de Soto · Vidi više »
Hopi
Hopi djevojčica Hopi-košarašica. Nastambe Hopija Zmijski svečenik Hopi (Moki, Moqui), Šošonsko pleme, u ranija vremena nazivano i Moki ili Moqui, jezične porodice Juto-Asteci, nastanjeno na području rezervata Hopi u sjeveroistočnoj Arizoni.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Hopi · Vidi više »
Jacques Cartier
'''Jacques Cartier''' Jacques Cartier (Saint-Malo, Francuska, 31. prosinca 1491. – 1. rujna 1557.) je bio francuski istraživač i jedan od glavnih istraživača Kanade, ili točnije, unutrašnjeg područja prostora koje bi jednog dana postala ta država.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Jacques Cartier · Vidi više »
Jamestown
Jamestown jedina je morska luka i glavni grad britanskog prekomorskog područja u južnom Atlantiku Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha od 714 stanovnika (2008.).
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Jamestown · Vidi više »
John Cabot
'''John Cabot''' gleda preko bristolske luke. Giovanni Caboto (oko 1450. – oko 1499.), poznat i kao John Cabot, je bio talijanski moreplovac i istraživač koji se obično smatra prvim Europljaninom koji je otkrio kopno Sjeverne Amerike, 1497. Cabot je rođen 1451.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i John Cabot · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Južna Amerika · Vidi više »
Kalendarska era
Kalendarska era sustav je obrojčavanja (numeriranja) godina koji se rabi u kalendarima.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Kalendarska era · Vidi više »
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Kalifornija · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Kanada · Vidi više »
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Karibi · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Katoličanstvo · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Kuba · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Kukuruz · Vidi više »
Kvekeri
Kvekeri (poznati i kao Društvo prijatelja) su kršćanski vjerski pokret bez svećenstva i obreda.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Kvekeri · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Ledeno doba · Vidi više »
Lisica
Lisica (Vulpini), jedan od tribusa potporodice Caninae.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Lisica · Vidi više »
Louisiana
Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Louisiana · Vidi više »
Medvjedi
Medvjedi (Ursidae) su porodica sisavaca iz reda zvijeri (Carnivora).
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Medvjedi · Vidi više »
Mississippi
Mississippi je američka savezna država na Jugu SAD-a. Broj stanovnika je 2,9 milijuna,https://worldpopulationreview.com/states/mississippi-population a površina joj je 123.515 km².
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Mississippi · Vidi više »
Montréal
Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Montréal · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i New York (razdvojba) · Vidi više »
Newfoundland
Novofoundlandski zemljovid Novi Foundland, Nova Fundlandija, „Baccalaos“ – »zemlja bakalara«,Jurij Nikolajevič Semenov (Semjonov): Bogatstvo svijeta: ekonomska geografija za svakoga, prir.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Newfoundland · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Njemačka · Vidi više »
Ohio
Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Ohio · Vidi više »
Perajari
Perajari, ili kako ih zajedničkim imenom često nazivaju tuljani (Pinnipedia), su skupina zvijeri (Carnivora) koja je prešla na život u vodi.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Perajari · Vidi više »
Plymouth
Plymouth je grad u Ujedinjenom Kraljevstvu u Engleskoj.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Plymouth · Vidi više »
Puritanizam
Puritanizam (latinski: Puritas – čistoća) pokret je među engleskim protestantima iz 16.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Puritanizam · Vidi više »
Québec
Québec (izgovor)Službeni naziv pokrajine na francuskom je Québec (s naglaskom), dok je službeno ime na engleskom Quebec (bez naglaska), izgovor: ili.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Québec · Vidi više »
Rijeka sv. Lovrijenca
Rijeka sv.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Rijeka sv. Lovrijenca · Vidi više »
San Francisco, Kalifornija
San Francisco je četvrti najveći grad u Kaliforniji i dvanaesti u SAD-u. Prema procjeni iz 2009. godine ima 845.559 stanovnika.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i San Francisco, Kalifornija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Srednja Amerika
Zemljopisni položaj Srednje Amerike Srednja Amerika obuhvaća kopneni most između Sjeverne i Južne Amerike kao i Zapadnoindijske otoke, a zemljopisno i geološki do kopnene prevlake Tehuantepec pripada kontinentu Sjeverne Amerike.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Srednja Amerika · Vidi više »
Velika geografska otkrića
Velika geografska otkrića označavaju razdoblje u povijesti koje je trajalo od polovice 15. do polovice 16. stoljeća.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Velika geografska otkrića · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Vikinzi · Vidi više »
Virginia
Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Virginia · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i Zlato · Vidi više »
10. stoljeće pr. Kr.
oko 1000.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 10. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1000. · Vidi više »
1300.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1300. · Vidi više »
1497.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1497. · Vidi više »
1534.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1534. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1535. · Vidi više »
1539.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1539. · Vidi više »
1541.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1541. · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1607. · Vidi više »
1608.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1608. · Vidi više »
1620.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1620. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1625. · Vidi više »
1663.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1663. · Vidi više »
1682.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1682. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 17. stoljeće · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1739. · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1759. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1763. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1776. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 18. stoljeće · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1803. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1848. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 1867. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 19. stoljeće · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 3. stoljeće · Vidi više »
950.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Sjeverne Amerike i 950. · Vidi više »