63 odnosi: Aleksandrija, Aleksandrijska knjižnica, Asurbanipal, Asurbanipalova knjižnica, Bagdad, Benediktinci, Berlin, Biblija, Britanski muzej, Crkva, Crkveni redovi, Digitalizacija, Drevni Egipat, Egipat, Grčka, Hebrejski jezik, Informacija, Informacijsko doba, Ivan IV., ruski car, Kijev, Klinopis, Knjiga, Konstantin I. Veliki, Kršćanstvo, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, London, Manastir, München, Memfis, Mezopotamija, Mojsije, Mongolsko Carstvo, Moskva, Narodne novine, Papa, Papirus, Pariz, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pismo, Požar, Rusija, Seoba naroda, Srednji vijek, Stari zavjet, Starogrčki jezik, Sumer, Timbuktu, Tisak, Ur, ..., Ustanova, Vatikanska knjižnica, Zapadni svijet, Znanost, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 17. stoljeće, 1714., 1721., 1827., 19. stoljeće, 3. stoljeće, 300. pr. Kr.. Proširite indeks (13 više) »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Knjižnica i Aleksandrija · Vidi više »
Aleksandrijska knjižnica
Ilustracija unutrašnjosti Aleksandrijske knjižnice Aleksandrijska knjižnica je najveća i najznamenitija knjižnica staroga vijeka.
Novi!!: Knjižnica i Aleksandrijska knjižnica · Vidi više »
Asurbanipal
'''Asurbanipal u lovu''', asirski reljef iz palače u Ninivi. Asurbanipal (asirski: Aššurbanapli), poznat i kao Sardanapal, bio je asirski kralj.
Novi!!: Knjižnica i Asurbanipal · Vidi više »
Asurbanipalova knjižnica
Asurbanipalova knjižnica je kraljevska biblioteka Ašurbani-pala, posljednjeg velikog kralja Novoasirskog carstva.
Novi!!: Knjižnica i Asurbanipalova knjižnica · Vidi više »
Bagdad
Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.
Novi!!: Knjižnica i Bagdad · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Knjižnica i Benediktinci · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Knjižnica i Berlin · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Knjižnica i Biblija · Vidi više »
Britanski muzej
British Museum (hr. „Britanski muzej”) je najstariji javni muzej na svijetu, posvećen povijesti čovječanstva i kulture.
Novi!!: Knjižnica i Britanski muzej · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Knjižnica i Crkva · Vidi više »
Crkveni redovi
Crkveni redovi (redovništvo) crkvene su ustanove utemeljene na pravilima (regulama) zajedničkoga života redovnika radi svjedočenja vjere, međusobnog pomaganja i pomaganja bližnjima.
Novi!!: Knjižnica i Crkveni redovi · Vidi više »
Digitalizacija
Digitalizacija je proces pretvaranja analognog signala u digitalni oblik.
Novi!!: Knjižnica i Digitalizacija · Vidi više »
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Novi!!: Knjižnica i Drevni Egipat · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Knjižnica i Egipat · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Knjižnica i Grčka · Vidi više »
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Novi!!: Knjižnica i Hebrejski jezik · Vidi više »
Informacija
Informacija je skup podataka s pripisanim značenjem i osnovni element komunikacije koji, primljen u određenoj situaciji, povećava primateljevo znanje.
Novi!!: Knjižnica i Informacija · Vidi više »
Informacijsko doba
Informacijsko doba uslijedilo je nakon industrijskog doba, a u svom užem značenju odnosi se na razdoblje nakon 1972.
Novi!!: Knjižnica i Informacijsko doba · Vidi više »
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Novi!!: Knjižnica i Ivan IV., ruski car · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Knjižnica i Kijev · Vidi više »
Klinopis
Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.
Novi!!: Knjižnica i Klinopis · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Knjižnica i Knjiga · Vidi više »
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Novi!!: Knjižnica i Konstantin I. Veliki · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Knjižnica i Kršćanstvo · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Knjižnica i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Knjižnica i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Knjižnica i London · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Knjižnica i Manastir · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Knjižnica i München · Vidi više »
Memfis
Memfis (arapski: ممفس; grčki: Μέμφις) je bio egipatska prijestoljnica u doba Stare države od njenog osnutka sve do oko 1300 pr. Kr. Njegovo drevno egipatsko ime bilo je Ineb Hedj ("Bijele zidine"), dok je naziv Memfis grčka izvedenica koja vuče korijen od piramide Men-nefer koju je izgradio Pepi I. iz VI. dinastije.
Novi!!: Knjižnica i Memfis · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Knjižnica i Mezopotamija · Vidi više »
Mojsije
Rembrandt: Mojsije s Deset zapovijedi Mojsije (hebr. מֹשֶׁה, Mōšæ; starogrč. Μωυσῆς i Μωσῆς, Mō(y)sēs; arap. مُوسَى, Mūsâ) je, prema biblijskim starozavjetnim knjigama, bio prorok, duhovni vođa izraelskoga naroda i zakonoša.
Novi!!: Knjižnica i Mojsije · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Knjižnica i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Knjižnica i Moskva · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Knjižnica i Narodne novine · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Knjižnica i Papa · Vidi više »
Papirus
3. stoljeća, Oxford, biblioteka Sackler. Primjer teksta na papirusu. Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr. ''Knjiga mrtvih'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu. Papirus (lat. papyrus od grč. πάπυρος) je pisaći materijal u antičkim civilizacijama Bliskog istoka i Sredozemlja te u ranim stoljećima srednjega vijeka u Europi.
Novi!!: Knjižnica i Papirus · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Knjižnica i Pariz · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Knjižnica i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Pismo
logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.
Novi!!: Knjižnica i Pismo · Vidi više »
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Novi!!: Knjižnica i Požar · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Knjižnica i Rusija · Vidi više »
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Novi!!: Knjižnica i Seoba naroda · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Knjižnica i Srednji vijek · Vidi više »
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Novi!!: Knjižnica i Stari zavjet · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Knjižnica i Starogrčki jezik · Vidi više »
Sumer
Lokacija drevne Sumerske države. klinastim pismom na glinenoj pločici iz Sumera, oko 2600 pr. Kr. Louvre, Pariz. Sumer, povijesna regija u južnoj Mezopotamiji i jedna od najstarijih civilizacija.
Novi!!: Knjižnica i Sumer · Vidi više »
Timbuktu
Timbuktu (francuski: Tombouctou), grad - oaza u zapadnoafričkoj državi Mali s 32.414 stanovnika.
Novi!!: Knjižnica i Timbuktu · Vidi više »
Tisak
* Tisak (tvrtka).
Novi!!: Knjižnica i Tisak · Vidi više »
Ur
Ur (sumerski: Urim(ki), akadski: Uru, arapski: أور) je drevni grad u južnoj Babiloniji, danas moderni Tell el-Mukajar (تل المقير) u južnom Iraku.
Novi!!: Knjižnica i Ur · Vidi više »
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Knjižnica i Ustanova · Vidi više »
Vatikanska knjižnica
Bartolomea Platina prefektom Vatikanske knjižnice, freska iz 1477. godine Vatikanska knjižnica (Latinski: Bibliotheca Apostolica Vaticana), knjižnica je Svete Stolice, smještena u Vatikanu.
Novi!!: Knjižnica i Vatikanska knjižnica · Vidi više »
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Novi!!: Knjižnica i Zapadni svijet · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Knjižnica i Znanost · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Knjižnica i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Knjižnica i 15. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Knjižnica i 17. stoljeće · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Knjižnica i 1714. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Knjižnica i 1721. · Vidi više »
1827.
Bez opisa.
Novi!!: Knjižnica i 1827. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Knjižnica i 19. stoljeće · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Knjižnica i 3. stoljeće · Vidi više »
300. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Knjižnica i 300. pr. Kr. · Vidi više »