Brže od pregledniku!
29 odnosi: Artefakt, Bioraznolikost, Dokumentiranje kulturne baštine, Društvo, Duhovnost, Estetika, Fauna, Flora, Folklor, Građevine, Gramofonska ploča, Hrvatska, Jezik, Konzervacija-restauracija, Kulturna baština, Kulturno dobro, Muzej, Muzeologija, Nematerijalna kulturna baština, Nepokretna kulturna baština, Običaj, Pamćenje, Ruralno područje, Spomenik, Spomenik prirode, Svjetska baština, Tradicija, UNESCO, 2000..
Artefakt
Artefakt (iz latinskog ars "obrada" l facere "napraviti") u arheologiji je naziv za predmete koje su stvorili ljudi.
Novi!!: Kulturna baština i Artefakt · Vidi više »
Bioraznolikost
Kišne šume imaju najviše biološke raznolikosti ekosustava na Zemlji. Bioraznolikost je kao pojam prvi put rabljen 1986. godine, a posebno se pojavljuje nakon usvajanja konvencije o biološkoj raznolikosti u Rio de Janeiru 1992. Broj temeljnih istraživanja na ovom području značajno je povećao studije o globalnoj biološkoj raznolikosti.
Novi!!: Kulturna baština i Bioraznolikost · Vidi više »
Dokumentiranje kulturne baštine
Dokumentiranje kulturne baštine jedan je od kritičnih aspekata brige o zbirkama u muzejima i galerijama.
Novi!!: Kulturna baština i Dokumentiranje kulturne baštine · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Kulturna baština i Društvo · Vidi više »
Duhovnost
Duhovnost ili latinizam spiritualnost (lat. spiritus: udah, disanje, duh), stanje je svijesti u kojemu se čovjek predaje razvoju vlastita duha kroz vjersku posvećenost Bogu, odnosno, čovjekovo osobno traganje za odgovorima na pitanja života, smrti, smisla, postojanja i odnosa s nadnaravnim.
Novi!!: Kulturna baština i Duhovnost · Vidi više »
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Novi!!: Kulturna baština i Estetika · Vidi više »
Fauna
Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.
Novi!!: Kulturna baština i Fauna · Vidi više »
Flora
Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.
Novi!!: Kulturna baština i Flora · Vidi više »
Folklor
narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Novi!!: Kulturna baština i Folklor · Vidi više »
Građevine
Kineski zid Građevina je ostvarenje građevinske tehnike.
Novi!!: Kulturna baština i Građevine · Vidi više »
Gramofonska ploča
Gramofonska ploča Gramofonska ploča, vinil (kada je izrađena od polivinilnog klorida), ili ploča je vrsta analogne pohrane zvuka, koje je zapisano moduliranjem spiralne brazde koje započinju na rubu ploče i završavaju blizu središta ploče.
Novi!!: Kulturna baština i Gramofonska ploča · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kulturna baština i Hrvatska · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Kulturna baština i Jezik · Vidi više »
Konzervacija-restauracija
20. stoljeća (desno) Konzervacija-restauracija ili konzerviranje-restauriranje, često određena i samo kao konzervacija zanimanje je, odnosno djelatnost posvećena očuvanju i održavanju kulturne baštine.
Novi!!: Kulturna baština i Konzervacija-restauracija · Vidi više »
Kulturna baština
popis svjetske kulturne baštine prema kriterijima I, II i IV. Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama.
Novi!!: Kulturna baština i Kulturna baština · Vidi više »
Kulturno dobro
Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.
Novi!!: Kulturna baština i Kulturno dobro · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Kulturna baština i Muzej · Vidi više »
Muzeologija
Muzeologija je znanost o prikupljanju, znanstvenom obrađivanju, čuvanju i izlaganju muzejskih predmeta.
Novi!!: Kulturna baština i Muzeologija · Vidi više »
Nematerijalna kulturna baština
Paška čipka Rovinjska batana Nematerijalna kulturna baština kao pojam obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
Novi!!: Kulturna baština i Nematerijalna kulturna baština · Vidi više »
Nepokretna kulturna baština
Dubrovačke gradske zidine Nepokretna kulturna baština fizička je opipljiva ili "materijalna kulturna baština".
Novi!!: Kulturna baština i Nepokretna kulturna baština · Vidi više »
Običaj
Običaj je naziv za tradicijom utvrđeni oblik ponašanja i djelovanja pojedinca ili kolektiva u određenim prigodama unutar određene zajednice.
Novi!!: Kulturna baština i Običaj · Vidi više »
Pamćenje
Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.
Novi!!: Kulturna baština i Pamćenje · Vidi više »
Ruralno područje
Podgarić Ruralno područje predstavlja rijetko naseljeno područje, koja je izvan utjecaja velikih metropola i gradova.
Novi!!: Kulturna baština i Ruralno područje · Vidi više »
Spomenik
Oltar domovine Čakovečkom groblju Spomenik je predmet ili građevina koji služi poticanju sjećanja na osobu (koja je umrla) ili na događaj.
Novi!!: Kulturna baština i Spomenik · Vidi više »
Spomenik prirode
Spomenik prirode: Cono de Arita (Salta, Argentina) Plitvička jezera Spomenik prirode ili prirodna baština je element prirode koji je nekim aktom države stavljen pod zaštitu kako bi se očuvale njegove izvorne prirodne vrijednosti.
Novi!!: Kulturna baština i Spomenik prirode · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Kulturna baština i Svjetska baština · Vidi više »
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Novi!!: Kulturna baština i Tradicija · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Kulturna baština i UNESCO · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Kulturna baština i 2000. · Vidi više »
