Brže od pregledniku!
278 odnosi: Agronomski fakultet u Zagrebu, Akademija, Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Albert Bazala, Albert Fert, Aleksa Bjeliš, Aleksandar Bresztyenszky, Alois Mock, Andrija Štampar, Anton Dolenc (inženjer), Antun Akšamović, Antun Barac, Antun Bauer (biskup), Antun Kržan, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Armin Pavić, Augustin Kažotić, Đuro Arnold, Đuro Pilar, Đuro Stipetić, Živan Bezić, Ćiril Kos, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Blaž Lorković, Božidar Špišić, Božo Milanović, Branko Fučić, Branko Jeren, Branko Lustig, Damir Boras, Dorothy Hodgkin, Dragan Čović, Drago Grdenić, Drago Perović, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Družba Isusova, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu, Egon Matijević, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Europa, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Fakultet hrvatskih studija, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, ..., Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fran Bošnjaković, Frane Bulić, Franjo Iveković, Franjo Josip I., Franjo Kuharić, Franjo Marković, Geodetski fakultet u Zagrebu, Geografski odsjek PMF-a, Geotehnički fakultet u Varaždinu, Građevinski fakultet u Zagrebu, Grafički fakultet u Zagrebu, Grga Novak, Gustav Baron, Gustav Janeček, György Lukács, Hrvatska, Hrvoje Iveković, Ivan Jurković, Ivan Mažuranić, Ivan Supek, Jakov Blažević, Jakov Sirotković, Jean Dausset, Johann Georg Reißmüller, Josip Šilović, Josip Broz Tito, Josip Juraj Strossmayer, Josip Pazman, Josip Pliverić, Julije Budisavljević, Julije Rorauer, Karlo Balić, Karlo Radoničić, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Kineziološki fakultet u Zagrebu, Klement XIV., Kosto Vojnović, Ladislav Polić, Latinski jezik, Lavoslav Ružička, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Linus Pauling, Luka Marjanović, Margaret Thatcher, Marija Terezija Austrijska, Marijan Horvat, Marko Kostrenčić, Matematički odsjek PMF-a u Zagrebu, Matija Mesić, Medicinski fakultet u Zagrebu, Metalurški fakultet u Sisku, Mijo Škvorc, Milan Rojc, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Natko Nodilo, Niels Bohr, Nikola Tesla, Paško Rakić, Pavao Butorac, Pravni fakultet u Zagrebu, Predrag Vranicki, Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Robert Badinter, Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu, Rudolf Vimer, Sarvepalli Radhakrishnan, Süleyman Demirel, Sisak, Slavko Macarol, Stanko Hondl, Stanko Lasić, Stepan Prokopovič Timošenko, Stjepan Horvat, Stjepan Ivšić, Stjepan Lakušić, Stjepan Spevec, Stomatološki fakultet u Zagrebu, Studentski centar, Studij dizajna, Svetozar Borojević, Sveučilišni računski centar, Sveučilište, Sveučilište Sjever, Tadija Smičiklas, Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, Tomáš Garrigue Masaryk, Tomislav Ivančić, Varaždin, Većeslav Holjevac, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Vjekoslav Štefanić, Vjekoslav Klaić, Vladimir Bakarić, Vladimir Mažuranić (leksikograf), Vladimir Nazor, Vladimir Prelog, Vladimir Stipetić, Vladimir Varićak, Werner Heisenberg, Zagreb, Zvonimir Šeparović, 1669., 1773., 1776., 1861., 1869., 1874., 1875., 1876., 1877., 1878., 1879., 1880., 1881., 1882., 1883., 1884., 1885., 1886., 1887., 1888., 1889., 1890., 1891., 1892., 1893., 1894., 1895., 1896., 1897., 1898., 1899., 19. listopada, 1900., 1901., 1902., 1903., 1904., 1905., 1906., 1907., 1908., 1909., 1910., 1911., 1912., 1913., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920., 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1926., 1927., 1928., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1940., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1949., 1950., 1951., 1952., 1953., 1954., 1956., 1958., 1960., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1968., 1969., 1970., 1972., 1976., 1977., 1978., 1981., 1982., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1993., 1995., 1997., 1998., 2001., 2002., 2003., 2006., 2008., 2009., 2014., 2015., 2018., 2019., 2021., 2022., 2023., 23. rujna, 5. siječnja. Proširite indeks (228 više) »
Agronomski fakultet u Zagrebu
Agronomski fakultet u Zagrebu je visoko učilište u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Agronomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Akademija · Vidi više »
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu
Akademija dramske umjetnosti Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Albert Bazala
Albert Bazala (Brno, Moravska, 13. srpnja 1877. – Zagreb, 12. kolovoza 1947.), hrvatski filozof.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Albert Bazala · Vidi više »
Albert Fert
Albert Fert (Carcassonne, 7. ožujka 1938.), francuski fizičar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Albert Fert · Vidi više »
Aleksa Bjeliš
Aleksa Bjeliš Aleksa Bjeliš (Rijeka, 2. veljače 1947.), hrvatski fizičar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Aleksa Bjeliš · Vidi više »
Aleksandar Bresztyenszky
Aleksandar Bresztyenszky Aleksandar Bresztyenszky (Šandor Brešćenski) (Prečec kraj Dugog Sela, 6. rujna 1843. – Pleso, 9. svibnja 1904.), hrvatski pravni pisac i kritičar, političar, sveučilišni profesor, rektor Sveučilišta u Zagrebu, katolički aktivist.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Aleksandar Bresztyenszky · Vidi više »
Alois Mock
Alois Mock Sarajevu Alois Mock (Euratsfeld, 21. lipnja 1934. – Beč, 1. lipnja 2017.), austrijski diplomat i političar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Alois Mock · Vidi više »
Andrija Štampar
Andrija Štampar (Brodski Drenovac, 1. rujna 1888. – Zagreb, 26. lipnja 1958.), hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Andrija Štampar · Vidi više »
Anton Dolenc (inženjer)
Dr.h.c. Anton Dolenc (Celovec, 15. siječnja 1905. – Zagreb, 3. srpnja 1984.), hrvatski elektrotehnički stručnjak, inženjer elektrostrojarstva i izumitelj slovenskoga podrijetla.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Anton Dolenc (inženjer) · Vidi više »
Antun Akšamović
Grobnica biskupa Akšamovića u kripti đakovačke katedrale. Antun Akšamović (Garčin, 27. svibnja 1875. – Đakovo, 7. listopada 1959.), bio je bosansko-srijemski ili đakovački biskup.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Antun Akšamović · Vidi više »
Antun Barac
Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Antun Barac · Vidi više »
Antun Bauer (biskup)
Antun Bauer (Breznica, 11. veljače 1856. – Zagreb, 7. prosinca 1937.), teološki i filozofski pisac, zagrebački nadbiskup.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Antun Bauer (biskup) · Vidi više »
Antun Kržan
Antun Kržan (Anton Kržan), (Marija Gorica, 8. lipnja 1835. – Zagreb, 6. studenog 1888.), hrvatski filozof i teolog.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Antun Kržan · Vidi više »
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Zgrada Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Arhitektonski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Armin Pavić
Armin Pavić Armin Pavić (Požega, 29. ožujka 1844. – Zagreb, 11. veljače 1914.), bio je hrvatski književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Armin Pavić · Vidi više »
Augustin Kažotić
Blaženi Augustin Kažotić (Trogir, oko 1260. – Lucera, Italija, 3. kolovoza 1323.) hrvatski dominikanski svećenik, te zagrebački i lucerski biskup.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Augustin Kažotić · Vidi više »
Đuro Arnold
Đuro (Gjuro) Arnold (Ivanec kraj Varaždina, 14. ožujka (?) 1853. – Zagreb, 22. veljače 1941.), hrvatski filozof, pedagog i pjesnik.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Đuro Arnold · Vidi više »
Đuro Pilar
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Đuro Pilar · Vidi više »
Đuro Stipetić
Đuro (Gjuro) Stipetić (Sušak, danas dio Rijeke, 9. rujna 1876. – Zagreb, 17. veljače 1946.), hrvatski inženjer strojarstva i rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Đuro Stipetić · Vidi više »
Živan Bezić
Don Živan Bezić (Grohote, Šolta, 18. svibnja 1921. – Split, 17. rujna 2007.) bio je profesor splitskog Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Živan Bezić · Vidi više »
Ćiril Kos
Ćiril Kos (Ribić Breg, 19. studenoga 1919. – Osijek, 6. srpnja 2003.),, pristupljeno 30.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Ćiril Kos · Vidi više »
Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Biološki odsjek jedan je od sedam odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Blaž Lorković
Blaž Lorković Blaž Lorković (Novigrad na Dobri, Hrvatska 1839. – 1892.), ekonomist, pravnik, kulturni i politički djelatnik, utemeljitelj hrvatske političke ekonomije.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Blaž Lorković · Vidi više »
Božidar Špišić
Božidar Špišić (Sisak, 6. rujna 1879. – Zagreb, 31. srpnja 1957.), hrvatski liječnik ortoped, pionir hrvatske ortopedije, dopisni član HAZU Špišić, Božidar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Božidar Špišić · Vidi više »
Božo Milanović
Msgr.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Božo Milanović · Vidi više »
Branko Fučić
Branko Fučić (Bogovići u Dubašnici kraj Malinske, 8. rujna 1920. – Rijeka, 31. siječnja 1999.) istaknuti je hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, vodeći stručnjak i promicatelj glagoljaške baštine i srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Branko Fučić · Vidi više »
Branko Jeren
Branko Jeren (Zagreb, 27. ožujka 1951.), hrvatski znanstvenik, rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1998. do 2002. godine, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, jedan je od osnivača CARNeta.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Branko Jeren · Vidi više »
Branko Lustig
Branko Lustig (Osijek, 10. lipnja 1932. – Zagreb, 14. studenoga 2019.) bio je hrvatski producent i glumac židovskoga podrijetla.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Branko Lustig · Vidi više »
Damir Boras
Damir Boras (Zagreb, 25. listopada 1951.) hrvatski je znanstvenik, informacijski stručnjak, leksikograf, sveučilišni profesor u trajnome zvanju i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Damir Boras · Vidi više »
Dorothy Hodgkin
Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin (Kairo, Egipat, 12. svibnja 1910. – Ilmington, Engleska, 29. srpnja 1994.) - engleska biokemičarka, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 1964. godine za određivanje strukture penicilina i vitamina B12.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Dorothy Hodgkin · Vidi više »
Dragan Čović
Dragan Čović (Mostar, 20. kolovoza 1956.), hrvatski bosanskohercegovački političar i član Predsjedništva BiH od 2014.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Dragan Čović · Vidi više »
Drago Grdenić
Drago Grdenić (Križevci, 31. kolovoza 1919. – Zagreb, 7. rujna 2018.), hrvatski akademik i kemičar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Drago Grdenić · Vidi više »
Drago Perović
Drago Perović (Gorica kod Trebinja, BiH, 20. rujna 1888. - Zagreb, 6. siječnja 1968.), hrvatski liječnik i anatom, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagrebu Nakon završetka školovanja u Beču radio jedno vrijeme kao asistent prof.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Drago Perović · Vidi više »
Dragutin Gorjanović-Kramberger
Obitelj krapinskog pračovjeka Nalazište krapinskog pračovjeka Dragutin Gorjanović-Kramberger (Zagreb, 25. listopada 1856. - Zagreb, 22. prosinca 1936.), hrvatski je paleontolog, arheolog i geolog.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Dragutin Gorjanović-Kramberger · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Družba Isusova · Vidi više »
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu (skr. ERF), jedna je od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, smještena na Znanstveno-učilišnomu kampusu Borongaj u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Egon Matijević
Egon Matijević (Otočac, 27. travnja 1922. – Potsdam, New York, 20. srpnja 2016.), hrvatsko-američki kemičar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Egon Matijević · Vidi više »
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili Ekonomski fakultet - Zagreb (skr. EFZG), sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i vodeća visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija u području ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Ekonomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Europa · Vidi više »
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu dio je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu · Vidi više »
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) (lat. Facultas electrotechnicae et rei computatoriae) sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fakultet elektrotehnike i računarstva · Vidi više »
Fakultet filozofije i religijskih znanosti
Fakultet filozofije i religijskih znanosti sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fakultet filozofije i religijskih znanosti · Vidi više »
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu
Ulaz u zgradu Fakulteta na Marulićevu trgu br. 20 Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije visoko je učilište koje obrazuje stručnjake iz područja tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo i polje druge temeljne tehničke znanosti te iz područja prirodnih znanosti, polje kemija.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu · Vidi više »
Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu
Zgrada Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, nekadašnja zgrada Isusovačkog samostana Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI) nalazi se u Varaždinu, Hrvatska.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu · Vidi više »
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu · Vidi više »
Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu
Zgrada Fakulteta na Borongaju Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu fakultet u sastavu Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu · Vidi više »
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Fakultet strojarstva i brodogradnje (sjeverna zgrada) Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), javno je visoko učilište te znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fakultet strojarstva i brodogradnje · Vidi više »
Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu
Farmaceutsko-biokemijski fakultet je znanstveno-obrazovna fakultetska ustanova u Zagrebu, u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fran Bošnjaković
Fran Bošnjaković (Zagreb, 1902. - Stuttgart, 1993.), istaknuti hrvatski znanstvenik iz područja znanosti o toplini.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Fran Bošnjaković · Vidi više »
Frane Bulić
Don Frane Bulić (Vranjic, 4. listopada 1846. – Zagreb, 29. srpnja 1934.) bio je hrvatski katolički svećenik, arheolog i povjesničar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Frane Bulić · Vidi više »
Franjo Iveković
Otona Ivekovića Franjo Iveković (Klanjec, 10. rujna 1834. – Zagreb, 2. ožujka 1914.), hrvatski jezikoslovac i vjerski pisac.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Franjo Iveković · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Franjo Kuharić · Vidi više »
Franjo Marković
Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Franjo Marković · Vidi više »
Geodetski fakultet u Zagrebu
Geodetski fakultet je jedna od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Geodetski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Geografski odsjek PMF-a
Znak Odsjeka Geografski odsjek (lat. Sectio geographica Facultatis scientiarum naturalium et mathematicae) jedan je od 7 odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Geografski odsjek PMF-a · Vidi više »
Geotehnički fakultet u Varaždinu
Geotehnički fakultet u Varaždinu je fakultet u Varaždinu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Geotehnički fakultet u Varaždinu · Vidi više »
Građevinski fakultet u Zagrebu
Građevinski fakultet u Zagrebu je fakultet u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Građevinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Grafički fakultet u Zagrebu
Grafički fakultet u Zagrebu je fakultet u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Grafički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Grga Novak
Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Grga Novak · Vidi više »
Gustav Baron
Gustav Baron Gustav Baron (Kutina, 16. listopada 1847. – Zagreb, 18. ožujka 1914.) bio je rektor Zagrebačkog sveučilišta (1885. – 1886.) i edoviti profesor uvodnih znanosti u Novi zavjet i tumačenje Sv.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Gustav Baron · Vidi više »
Gustav Janeček
Gustav Janeček (Konopiště, 30. studenog 1848. – Zagreb, 8. rujna 1929.), hrvatski kemičar i farmaceut češkog podrijetla.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Gustav Janeček · Vidi više »
György Lukács
György Lukács Georg (György) Lukács (Budimpešta, 13. travnja 1885. – Budimpešta, 4. lipnja 1971.), mađarski filozof, a uz Ernesta Blocha jedan je od najznačajnijih i najutjecajnijih marksističkih mislilaca današnjice i kritičar građanske filozofije.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i György Lukács · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvoje Iveković
Hrvoje Iveković (Zagreb, 9. svibnja 1901. — Zagreb, 13. prosinca 1991.) bio je hrvatski kemičar, rektor Sveučilišta u Zagrebu i redovni član HAZU.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Hrvoje Iveković · Vidi više »
Ivan Jurković
Ivan Jurković (Pula, 27. travnja 1961.), hrvatski je povjesničar, redoviti profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Puli.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Ivan Jurković · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Ivan Supek
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Ivan Supek · Vidi više »
Jakov Blažević
Jakov Blažević Jakov Blažević (Bužim kod Gospića, 24. ožujka 1912. – Zagreb, 10. prosinca 1996.) je bio političar za vrijeme Socijalističke Republike Hrvatske, komunistički prvak.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Jakov Blažević · Vidi više »
Jakov Sirotković
Jakov Sirotković (Rab, 7. studenoga 1922. – Zagreb, 31. listopada 2002.), hrvatski ekonomist i političar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Jakov Sirotković · Vidi više »
Jean Dausset
Jean Dausset Jean-Baptiste-Gabriel-Joachim Dausset (Toulouse, 19. listopada, 1919. — Palma de Mallorca, 6. lipnja 2009.) bio je francuski imunolog koji je 1980.g. podijelio s Barujom Benacerrafom i Georgeom D. Snellom Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće genetički određenih struktura na površini stanice koje reguliraju imunološku reakciju.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Jean Dausset · Vidi više »
Johann Georg Reißmüller
Johann Georg Reißmüller (Litomerice 20. veljače 1932. – Frankfurt na Majni 10. prosinca 2018.) njemački novinar, publicist, bivši urednik i suizdavač dnevnih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Johann Georg Reißmüller · Vidi više »
Josip Šilović
Josip Šilović Josip Šilović (Praputnjak kraj Bakra, 8. rujna 1858. - Zagreb, 9. svibnja 1939.), hrvatski pedagog, sveučililišni profesor, rektor Sveučilišta u Zagrebu, saborski zastupnik, ban Savske banovine i senator.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Josip Šilović · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Josip Pazman
Mons.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Josip Pazman · Vidi više »
Josip Pliverić
Josip Pliverić, (Nova Gradiška, 4. veljače 1847. – Zagreb, 17. srpnja 1907.) hrvatski pravnik, sveučilišni profesor, teoretičar hrvatskog državnog prava i saborski zastupnik.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Josip Pliverić · Vidi više »
Julije Budisavljević
Julije Budisavljević (Požega, 2. ožujka 1882. Innsbruck, 5. svibnja 1981.) je bio hrvatski kirurg i humanitarac.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Julije Budisavljević · Vidi više »
Julije Rorauer
Julije Rorauer (Senj, 11. travnja 1859. – Beč, 4. prosinca 1912.), hrvatski književnik i kazališni kritičar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Julije Rorauer · Vidi više »
Karlo Balić
Fra Karlo Balić (Katuni, 6. prosinca 1899. – Rim, 15. travnja 1977.), hrvatski franjevac, filozof, teolog, mariolog i medievalist.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Karlo Balić · Vidi više »
Karlo Radoničić
Dragutin Karlo Filipov Radoničić (Trst, 15. studenoga 1879. – Zagreb, 12. studenoga 1935.) je bio hrvatski liječnik, admiral Bokeljske mornarice, rektor Zagrebačkog sveučilišta i osnivač Zagrebačke klinike Rebro.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Karlo Radoničić · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Kineziološki fakultet u Zagrebu
Kineziološki fakultet je akademska nastavna i znanstvena institucija, jedna od mlađih članica Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Kineziološki fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Klement XIV.
Klement XIV. lat. Clemens PP.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Klement XIV. · Vidi više »
Kosto Vojnović
Kosto Vojnović (ćir. Косто Војновић; Herceg Novi, 2. ožujka 1832. – Dubrovnik, 20. svibnja 1903.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Kosto Vojnović · Vidi više »
Ladislav Polić
Ladislav Polić (Karlovac, 29. listopada 1874. – Zagreb, 8. studenoga 1927.) je bio hrvatski pravnik, politolog i političar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Ladislav Polić · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Latinski jezik · Vidi više »
Lavoslav Ružička
Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 13. rujna 1887. – Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi hrvatski dobitnik te nagrade.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Lavoslav Ružička · Vidi više »
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Linus Pauling
Linus Carl Pauling (Portland, 28. veljače 1901. – Big Sur, 19. kolovoza 1994.)Nobelova nagrada:, pristupljeno 11.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Linus Pauling · Vidi više »
Luka Marjanović
Luka Marjanović (Zavalje kraj Bihaća, 18. listopada 1844. – Zagreb, 8. rujna 1920.), pravnik Studij prava završio u Zagrebu, doktorat stekao u Beču (1872).
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Luka Marjanović · Vidi više »
Margaret Thatcher
Margaret Hilda Thatcher, barunica Thatcher (Grantham, 13. listopada 1925. – 8. travnja 2013.) bila je britanska političarka i prva žena na položaju premijera Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao Čelična lady ili Željezna lady (eng. Iron Lady).
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Margaret Thatcher · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Marijan Horvat
Marijan Horvat (10. siječnja 1903. – 29. prosinca 1967.) bio je hrvatski pravnik i romanist, dekan i prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu te rektor i prorektor Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Marijan Horvat · Vidi više »
Marko Kostrenčić
Marko Kostrenčić (Zagreb, 21. ožujka 1884. – Zagreb 19. svibnja 1976.) bio je hrvatski pravnik, povjesničar i političar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Marko Kostrenčić · Vidi više »
Matematički odsjek PMF-a u Zagrebu
Matematički odsjek PMF-a u Zagrebu. Matematički odsjek jedan je od sedam odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Matematički odsjek PMF-a u Zagrebu · Vidi više »
Matija Mesić
Matija Mesić (Brod na Savi, 19. veljače 1826. – Zagreb, 8. prosinca 1878.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, kraljevski javni redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Matija Mesić · Vidi više »
Medicinski fakultet u Zagrebu
Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Medicinski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Metalurški fakultet u Sisku
Metalurški fakultet u Sisku koji je dijelom Sveučilišta u Zagrebu nalazi se u gradu Sisku.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Metalurški fakultet u Sisku · Vidi više »
Mijo Škvorc
Mijo Škvorc (Ruševac (Križevci), 1. rujna 1919. ‒ Zagreb, 15. veljače 1989.), hrvatski katolički svećenik, pomoćni biskup zagrebački, teolog, filozof, pjesnik.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Mijo Škvorc · Vidi više »
Milan Rojc
Milan Rojc (Zagreb, 28. rujna 1855. – Zagreb, 1. lipnja 1946.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Milan Rojc · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Natko Nodilo
Natko Nodilo (Split, 31. kolovoza 1834. – Zagreb, 21. svibnja 1912.), hrvatski političar, povjesničar i publicist.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Natko Nodilo · Vidi više »
Niels Bohr
Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Niels Bohr · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Nikola Tesla · Vidi više »
Paško Rakić
Paško Rakić (Ruma, 1933.) je hrvatski, srbijanski i američki liječnik.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Paško Rakić · Vidi više »
Pavao Butorac
Pavao Butorac (Perast, 26. ožujka 1888. – Dubrovnik, 22. veljače 1966.), hrvatski povjesničar, biskup i teološki pisac.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Pavao Butorac · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Predrag Vranicki
Predrag Vranicki (Benkovac, Kraljevina SHS, 21. siječnja 1922. – Zagreb, Republika Hrvatska, 31. siječnja 2002.), hrvatski filozof.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Predrag Vranicki · Vidi više »
Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu
Prehrambeno-biotehnološki fakultet (PBF) sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Robert Badinter
Robert Badinter (Pariz, Francuska, 30. ožujka 1928.) istaknuti je francuski pravnik, sveučilišni profesor i političar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Robert Badinter · Vidi više »
Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu
Zgrada Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF, RGN fakultet) je visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Rudolf Vimer
Rudolf Vimer (Bjelovar, 21. ožujka 1863. – Zagreb, 28. listopada 1933.) bio je hrvatski katolički svećenik, istaknuti bibličar, rektor Sveučilišta u Zagrebu, teološki pisac i dobrotvor.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Rudolf Vimer · Vidi više »
Sarvepalli Radhakrishnan
Sarvepalli Radhakrishnan (Tiruttani, 5. rujna 1888. – Madras, 16. travnja 1975.), indijski državnik i filozof.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Sarvepalli Radhakrishnan · Vidi više »
Süleyman Demirel
Sami Süleyman Gündoğdu Demirel (Islâmköy, 1. studenog 1924. – Ankara, 17. lipnja 2015.) turski političar, koji je sedam puta obnašao dužnost premijera i bio 9.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Süleyman Demirel · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Sisak · Vidi više »
Slavko Macarol
Slavko Macarol Slavko Macarol (Trst, 23. veljače 1914. – Zagreb, 26. svibnja 1984.), hrvatski geodet i rektor zagrebačkog Sveučilišta.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Slavko Macarol · Vidi više »
Stanko Hondl
Stanko Hondl (Zagreb, 22. listopada 1873. – Zagreb, 16. travnja 1971.), profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu, bavio se teorijskom i eksperimentalnom fizikom te filozofijom znanosti.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Stanko Hondl · Vidi više »
Stanko Lasić
*Stanko Lasić (svećenik).
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Stanko Lasić · Vidi više »
Stepan Prokopovič Timošenko
Ukrajinski znanstvenik Stepan Timošenko (1878. – 1972.) Stepan Prokopovič Timošenko (ukr. Степан Прокопович Тимошенко, rus. Степан Прокофьевич Тимошенко); (Ukrajina, Šoptivka, 22. prosinca 1878. - SAD, Palo Alto, 29. ožujka 1972.); je ukrajinski znanstvenik kojeg u stručnim krugovima smatraju ocem modernog mehaničkog inženjeringa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Stepan Prokopovič Timošenko · Vidi više »
Stjepan Horvat
*Stjepan Horvat (geodet).
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Stjepan Horvat · Vidi više »
Stjepan Ivšić
Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Stjepan Ivšić · Vidi više »
Stjepan Lakušić
Stjepan Lakušić (Slavonski Brod, 31. kolovoza 1968.) hrvatski je znanstvenik, sveučilišni profesor u trajnome zvanju i aktualni rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Stjepan Lakušić · Vidi više »
Stjepan Spevec
Stjepan Spevec Stjepan Spevec (Vukanci kraj Zlatara, 14. lipnja 1839. – Zagreb, 28. siječnja 1905.) bio je hrvatski pravnik, doktor prava i kraljevski javni redoviti profesor rimskoga prava, dekan Pravoslovnog i državoslovnog fakulteta, rektor i prorektor Kraljevskoga sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu te narodni zastupnik na saboru Kraljevina Hrvatske i Slavonije.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Stjepan Spevec · Vidi više »
Stomatološki fakultet u Zagrebu
Stomatološki fakultet u Zagrebu je fakultet u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Stomatološki fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Studentski centar
Studentski centar je organizacija koja brine o prehrani, zapošljavanju i stanovanju studenata.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Studentski centar · Vidi više »
Studij dizajna
Studij dizajna je interfakultetski studij u Zagrebu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Studij dizajna · Vidi više »
Svetozar Borojević
Svetozar Borojević od Bojne (njem. Svetozar Boroević von Bojna) (Umetić, kod Kostajnice, 2. prosinca 1856. – Klagenfurt, 23. svibnja 1920.), bio je feldmaršal Oružanih snaga Austro-Ugarske.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Svetozar Borojević · Vidi više »
Sveučilišni računski centar
Zgrada CARNeta i Srca Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (skraćeno: Srce) najstarija je infrastrukturna ustanova hrvatske akademske i znanstvene zajednice u području izgradnje i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Sveučilišni računski centar · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište · Vidi više »
Sveučilište Sjever
Sveučilište Sjever je hrvatsko javno sveučilište sa sjedištem u Koprivnici.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište Sjever · Vidi više »
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Tadija Smičiklas · Vidi više »
Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu
Tekstilno-tehnološki fakultet je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i ujedno jedina znanstvena i visokoobrazovna ustanova u znanstvenom polju tekstilne tehnologije u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Tomáš Garrigue Masaryk
'''Tomáš Garrigue Masaryk''' Tomáš Garrigue Masaryk (Hodonín, 7. ožujka 1850. – Prag, 14. rujna 1937.), češki političar, filozof i sociolog.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Tomáš Garrigue Masaryk · Vidi više »
Tomislav Ivančić
Tomislav Ivančić (Davor, 30. studenog 1938. – Zagreb, 17. veljače 2017.) bio je hrvatski katolički svećenik, teolog, filozof, evangelizator i duhovni pisac.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Tomislav Ivančić · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Varaždin · Vidi više »
Većeslav Holjevac
Bista u rodnom Karlovcu Spomenik Većeslavu Holjevcu u Zagrebu Većeslav Holjevac (Karlovac, 22. kolovoza 1917. – Zagreb, 11. srpnja 1970.) hrvatski političar, pisac i zagrebački gradonačelnik.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Većeslav Holjevac · Vidi više »
Veterinarski fakultet u Zagrebu
Veterinarski fakultet u Zagrebu Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je 1919. godine kao Veterinarska visoka škola.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Veterinarski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Vjekoslav Štefanić
Vjekoslav Štefanić (Draga Bašćanska na Krku, 25. travnja 1900. – Zagreb, 24. veljače 1975.), hrvatski filolog Diplomirao je slavistiku i romanistiku u Zagrebu, radio je kao srednjoškolski profesor, u Arhivu JAZU te kao ravnatelj Staroslavenskog instituta.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Vjekoslav Štefanić · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Vladimir Bakarić · Vidi više »
Vladimir Mažuranić (leksikograf)
Vladimir Mažuranić (Karlovac, 16. listopada 1845. – Zagreb, 17. siječnja 1928.), bio je hrvatski leksikograf, književnik, pravnik, povjesničar i akademik JAZU.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Vladimir Mažuranić (leksikograf) · Vidi više »
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Vladimir Nazor · Vidi više »
Vladimir Prelog
Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Vladimir Prelog · Vidi više »
Vladimir Stipetić
Vladimir Stipetić (Zagreb, 27. siječnja 1928. – Zagreb, 23. srpnja 2017.), hrvatski ekonomist i akademik.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Vladimir Stipetić · Vidi više »
Vladimir Varićak
Vladimir Varićak (Švica kraj Otočca, 16. ožujka 1865. – Zagreb, 17. siječnja 1942.), hrvatski matematičar i teorijski fizičar srpskog podrijetla.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Vladimir Varićak · Vidi više »
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. nm. energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. broj elektrona po ljuskama. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Werner Heisenberg, punim imenom Werner Karl Heisenberg (Würzburg, 5. prosinca 1901. - München, 1. veljače 1976.), njemački fizičar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Werner Heisenberg · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Zagreb · Vidi više »
Zvonimir Šeparović
Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928. – Zagreb, 30. siječnja 2022.) - hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i Zvonimir Šeparović · Vidi više »
1669.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1669. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1773. · Vidi više »
1776.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1776. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1861. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1869. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1874. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1875. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1876. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1877. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1882. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1884. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1889. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1890. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1896. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1899. · Vidi više »
19. listopada
19.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 19. listopada · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1956. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1972. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1982. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1995. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 1998. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2003. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2009. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2019. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 2023. · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 23. rujna · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Sveučilište u Zagrebu i 5. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Zagrebačko Sveučilište, Zagrebačko sveučilište.
