Brže od pregledniku!Sličnosti između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Ljubuški
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Ljubuški imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Široki Brijeg, Županija Zapadnohercegovačka, Čapljina, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Ljubuški, Mostar, Sarajevo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, 1994., 1995..
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · Široki Brijeg i Ljubuški ·
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Županija Zapadnohercegovačka · Ljubuški i Županija Zapadnohercegovačka ·
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Čapljina · Ljubuški i Čapljina ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob · Bošnjačko-hrvatski sukob i Ljubuški ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Ljubuški ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Ljubuški ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Hrvatska · Hrvatska i Ljubuški ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Ljubuški · Ljubuški i Ljubuški ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Mostar · Ljubuški i Mostar ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Sarajevo · Ljubuški i Sarajevo ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Ljubuški i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · 1994. i Ljubuški ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · 1995. i Ljubuški ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Ljubuški imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Ljubuški
Usporedba između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Ljubuški
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine ima 63 odnose, a Ljubuški ima 203. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 4.89% = 13 / (63 + 203).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Ljubuški. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
