Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Sovjetski Savez

Indeks Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

214 odnosi: Ašgabat, Aleksandar Solženjicin, Aleksej Nikolajevič Tolstoj, Almati, Andrej Platonov, Armenija, Armenska Sovjetska Socijalistička Republika, Azerbajdžan, Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika, Baku, Berlin, Biškek, Bitka za Staljingrad, Bjelorusija, Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Božić, Boljševizam, Boris Jeljcin, Boris Pasternak, Crvena armija, Dan kozmonautike, Dan pobjede (9. svibnja), De facto, Demokracija, Demokratizacija, Destaljinizacija, Detant, Državni ateizam, Drugi svjetski rat, Dušanbe, Duma, Erevan, Estonija, Estonska Sovjetska Socijalistička Republika, Europa, Georgij Maljenkov, Glavni grad, Gruzija, Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika, Gulag, Himna Sovjetskog Saveza, Hladni rat, Holodomor, Industrijalizacija, Isak Babelj, Istočna Azija, Istočna Europa, Ivan Aleksejevič Bunjin, Josif Brodski, Josif Staljin, ..., Jurij Andropov, Jurij Gagarin, Kazahstan, Kišinjev, Kijev, Kina, Kirgistan, Kmetstvo, Kolovoški puč, Komunistička partija Sovjetskog Saveza, Komunizam, Konstantin Černjenko, Kulak, L'Internationale, Latvija, Lav Trocki, Leonid Brežnjev, Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, Litva, Maksim Gorki, Međunarodni dan žena, Međunarodni praznik rada, Mihail Aleksandrovič Šolohov, Mihail Bulgakov, Mihail Gorbačov, Minsk, Moldavija, Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika, Moskva, Nacionalsocijalizam, Nikita Hruščov, Nikola II., ruski car, Njemačka, Nova ekonomska politika, Nova godina, Oktobarska revolucija, Operacija Barbarossa, Pakt Ribbentrop-Molotov, Perestrojka, Pokrata, Poljska, Predsjednik Sovjetskog Saveza, Premijer Sovjetskog Saveza, Prvi svjetski rat, Raspad SSSR-a, Republika, Riga, Rusija, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski građanski rat, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sambo, Sankt-Peterburg, Sergej Ejzenštejn, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Azija, Socijalistička država, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalizam, Sovjet, Sovjetska intervencija u Afganistanu, Sovjetska invazija na Poljsku, Sovjetska košarkaška reprezentacija, Sovjetska rukometna reprezentacija, Sovjetska vaterpolska reprezentacija, Sovjetski kup u ragbiju, Sovjetski rubalj, Sovjetski Savez, Sputnjik 1, Srednja Azija, Taškent, Tadžikistan, Tallinn, Tbilisi, Treći Reich, Turkmenistan, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Uzbekistan, Varšavski ugovor, Velika čistka, Veljača, Veljačka revolucija u Rusiji, Veto, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vilnius, Vladimir Iljič Lenjin, Vladimir Majakovski, Vladimir Nabokov, Vođe Sovjetskog Saveza, Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika, .su, 1. siječnja, 1. svibnja, 10. ožujka, 10. studenoga, 11. ožujka, 11. travnja, 12. studenoga, 12. travnja, 13. veljače, 14. listopada, 14. ožujka, 15. ožujka, 16. lipnja, 1825., 1861., 19. kolovoza, 1906., 1917., 1918., 1921., 1922., 1924., 1928., 1939., 1941., 1943., 1945., 1953., 1955., 1957., 1958., 1961., 1964., 1966., 1977., 1979., 1982., 1983., 1984., 1985., 1989., 1990., 1991., 1992., 2. svibnja, 21. prosinca, 21. siječnja, 23. veljače, 24. kolovoza, 25. prosinca, 25. svibnja, 26. listopada, 27. ožujka, 3. ožujka, 3. travnja, 30. prosinca, 4. listopada, 5. ožujka, 6. ožujka, 6. svibnja, 7. listopada, 7. rujna, 7. siječnja, 7. studenoga, 8. ožujka, 8. travnja, 8. veljače, 9. svibnja, 9. veljače. Proširite indeks (164 više) »

Ašgabat

Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ašgabat · Vidi više »

Aleksandar Solženjicin

Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »

Aleksej Nikolajevič Tolstoj

Aleksej Nikolajevič Tolstoj Aleksej Nikolajevič Tolstoj (rus. Алексей Николаевич Толстой), (Nikolajevsk, Samarska gubernija, 10. siječnja 1883. – Moskva, 23. veljače 1945.), ruski pisac, poznat pod nadimkom drug grof.

Novi!!: Sovjetski Savez i Aleksej Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »

Almati

Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu, s oko 1,3 milijuna stanovnika, te gospodarsko i kulturno središte države.

Novi!!: Sovjetski Savez i Almati · Vidi više »

Andrej Platonov

Andrej Platonov, pravim imenom Andrej Platonovič Klimentov (rus. Андрей Плато́нов odnosno Андрей Плато́нович Климе́нтов) (Voronjež, 1. rujna 1899. – Moskva, 5. siječnja 1951.) je bio ruski pisac iz doba egzistenzijalizma.

Novi!!: Sovjetski Savez i Andrej Platonov · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Armenija · Vidi više »

Armenska Sovjetska Socijalistička Republika

Zastava Armenske SSR Armenska Sovjetska Socijalistička Republika - jedna od republika koje su sačinjavale Sovjetski Savez.

Novi!!: Sovjetski Savez i Armenska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Sovjetski Savez i Azerbajdžan · Vidi više »

Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika

Zastava Azerbajdžanske SSR Grb Azerbajdžanske SSR Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika (azerski: Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası, ruski: Азербайджанская Советская Социалистическая Республика), skraćeno: Azerbajdžanska SSR ili ASSR, bila je jedna od 15 država Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Sovjetski Savez i Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Baku

Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.

Novi!!: Sovjetski Savez i Baku · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Berlin · Vidi više »

Biškek

Biškek (kirgiski i ruski Бишкек) je glavni grad Republike Kirgistan u središnjoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Biškek · Vidi više »

Bitka za Staljingrad

Bitka za Staljingrad (23. kolovoza 1942. – 2. veljače 1943.) bila je jedna od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu i jedna od najkrvavijih u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Sovjetski Savez i Bitka za Staljingrad · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Sovjetski Savez i Bjelorusija · Vidi više »

Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika

Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіхкраін, яднайцеся! Datoteka:Soviet Union - Byelorussian SSR.svg službeni jezik (Između 1920. – 1930. status službenog jezika imali su: bjeloruski, ruski, poljski і jidiš. Kasnije, prema ustavu, svi jezici SSSR-a imali su jednaki status. No, u stvarnosti gospodario je ruski jezik dok su ostali jezici bili diskriminirani.) Glavni gradMinsk površina - ukupno - % vode 6.

Novi!!: Sovjetski Savez i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Sovjetski Savez i Božić · Vidi više »

Boljševizam

Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.

Novi!!: Sovjetski Savez i Boljševizam · Vidi više »

Boris Jeljcin

Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Boris Jeljcin · Vidi više »

Boris Pasternak

Boris Leonidovič Pasternak (rus. Борис Леонидович Пастернак, Moskva, 10. veljače 1890. – Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.

Novi!!: Sovjetski Savez i Boris Pasternak · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Sovjetski Savez i Crvena armija · Vidi više »

Dan kozmonautike

Dan kozmonautike (rus. День Космона́втики, odnosno Всемирный день авиации и космонавтики: Svjetski dan avijacije i kozmonautike), praznik koji se 12.

Novi!!: Sovjetski Savez i Dan kozmonautike · Vidi više »

Dan pobjede (9. svibnja)

Dan pobjede je praznik u spomen njemačke predaje u Drugom svjetskom ratu 1945.

Novi!!: Sovjetski Savez i Dan pobjede (9. svibnja) · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Sovjetski Savez i De facto · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Sovjetski Savez i Demokracija · Vidi više »

Demokratizacija

Demokratizacija je naziv za proces kojim se društveno-političko uređenje jedne države preoblikuje i prolazi kroz tranziciju prema demokraciji i napuštanje ne-demokratskih (autoritarnih ili totalitarnih) oblika vladavine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Demokratizacija · Vidi više »

Destaljinizacija

Destaljinizacija je naziv za proces otklanjanja posljedica Staljinove vlasti.

Novi!!: Sovjetski Savez i Destaljinizacija · Vidi više »

Detant

Detant je izraz koji dolazi od francuske riječi détente (opuštanje), te se od 1970-ih koristi u međunarodnoj politici, kako bi opisao situaciju u kojoj dvije prethodno međusobno neprijateljski raspoložene države poboljšavaju diplomatske, političke i druge odnose, odnosno smanjuju međusobne napetosti.

Novi!!: Sovjetski Savez i Detant · Vidi više »

Državni ateizam

Simbolički prikaz državnog ateizma. Državni ateizam je naziv za aktivno promicanje ateizma koje provodi vlast određene države.

Novi!!: Sovjetski Savez i Državni ateizam · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Sovjetski Savez i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dušanbe

Dušanbe (Душанбе) je glavni grad Tadžikistana.

Novi!!: Sovjetski Savez i Dušanbe · Vidi više »

Duma

Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.

Novi!!: Sovjetski Savez i Duma · Vidi više »

Erevan

Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.

Novi!!: Sovjetski Savez i Erevan · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Sovjetski Savez i Estonija · Vidi više »

Estonska Sovjetska Socijalistička Republika

Estonska Sovjetska Socijalistička Republika (est.: Eesti Nõukogude Sotsialistlik Vabariik; rus.: Эстонская Советская Социалистическая Республика, akronim: ESSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Estonska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Sovjetski Savez i Europa · Vidi više »

Georgij Maljenkov

Georgij Maljenkov (8. siječnja 1902. – 14. siječnja 1988.) je bio sovjetski političar, de facto glavni tajnik komunističke partije (6. ožujka - 7. rujna 1953.) i premijer Sovjetskog Saveza 1953. – 1955. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Georgij Maljenkov · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Glavni grad · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Sovjetski Savez i Gruzija · Vidi više »

Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika

Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika (gru.: საქართველოს საბჭოთა სოციალისტური რესპუბლიკა / Sakartvelos sabčota socialisturi respublika; rus.: Грузинская Советская Социалистическая Республика, akronim: GSSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Gulag

Gulag (rus. Гла́вное управле́ние лагере́й ili Главное управление исправительно-трудовыхлагерей и колоний, Glavnoje upravlenije ispraviteljno-trudovyh lagerej i kolonij; hrv. Glavna uprava za popravno-radne logore i kolonije) sinonim je za sveobuhvatan represivni sustav u SSSR-u. Uključivao je koncentracijske logore za prisilni rad i zatvore.

Novi!!: Sovjetski Savez i Gulag · Vidi više »

Himna Sovjetskog Saveza

Himna Sovjetskog Saveza (rus. Гимн Советского Союза) je zamijenila Internacionalu 1944. kao himna Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Sovjetski Savez i Himna Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Sovjetski Savez i Hladni rat · Vidi više »

Holodomor

Umjetnički plakat u spomen na žrtve Holodomora 1932/1933, autor: Leonid Denisenko Obilježavanje Holodomora na ulicama Kijeva, 2006. Holodomor, poznat i kao Gladomor; (prema ukr.: Голодомор, голод (holod) – glad i морити (moryty) - umoriti; Holodomor (Gladomor) - umorstvo umjetno izazvanom glađu); umjetno stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932. – 1933. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Holodomor · Vidi više »

Industrijalizacija

Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Industrijalizacija · Vidi više »

Isak Babelj

'''Isak Emenuilovič Babelj''' Isak Emanuilovič Babelj (rus. Исаак Эммануилович Бабель, Odesa, 1. srpnja 1894. – Butirka, 27. siječnja 1940.) je bio ukrajinski i ruski sovjetski pisac, židovskog podrijetla.

Novi!!: Sovjetski Savez i Isak Babelj · Vidi više »

Istočna Azija

Istočna Azija Istočna Azija je subregija Azije koja se može definirati ili u geografskim ili u kulturnim terminima.

Novi!!: Sovjetski Savez i Istočna Azija · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Sovjetski Savez i Istočna Europa · Vidi više »

Ivan Aleksejevič Bunjin

Ivan Aleksejevič Bunjin, (rus. Ива́н Алексе́евич Бу́нин, Voronjež, 22. listopada 1870. – Pariz, 8. studenoga 1953.), ruski književnik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ivan Aleksejevič Bunjin · Vidi više »

Josif Brodski

Josif Brodski (rođen kao "Josif Aleksandrovič Brodski", ruski: Ио́сиф Алекса́ндрович Бро́дский, Lenjingrad, 24. svibnja 1940. – New York, 28. siječnja 1996.), ruski pjesnik i esejist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1987. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Josif Brodski · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Sovjetski Savez i Josif Staljin · Vidi više »

Jurij Andropov

Jurij Vladimirovič Andropov (rus. Ю́рий Влади́мирович Андро́пов, Nagutskoj, 15. lipnja 1914. – Moskva, 9. veljače 1984.) je bio sovjetski političar koji je služio kao generalni sekretar KP SSSR i vođa SSSR-a od 12. studenog 1982. do 9. veljače 1984. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Jurij Andropov · Vidi više »

Jurij Gagarin

Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин, Klušino kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. – Novosjolovo kraj Moskve, 27. ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1.

Novi!!: Sovjetski Savez i Jurij Gagarin · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kazahstan · Vidi više »

Kišinjev

Kišinjev (rum.: Chișinău, ruski: Кишинёв) je glavni grad Republike Moldavije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kišinjev · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kijev · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kina · Vidi više »

Kirgistan

Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kirgistan · Vidi više »

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kmetstvo · Vidi više »

Kolovoški puč

Kolovoški puč (rus. Августовский путч) bio je neuspjeli pokušaj državnog udara od 19.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kolovoški puč · Vidi više »

Komunistička partija Sovjetskog Saveza

Značka stranke Komunistička partija Sovjetskog Saveza (ruski Коммунисти́ческая па́ртия Сове́тского Сою́за) - bila je vladajuća stranka u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Komunistička partija Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Sovjetski Savez i Komunizam · Vidi više »

Konstantin Černjenko

Konstantin Ustinovič Černjenko (rus. Константи́н Усти́нович Черне́нко, 24. rujna 1911. – 10. ožujka 1985.) je bio ruski političar, vođa SSSR-a i glavni tajnik KP SSSR od 13. veljače 1984. do 10. ožujka 1985. godine, to jest do smrti 13 mjeseci nakon izbora.

Novi!!: Sovjetski Savez i Konstantin Černjenko · Vidi više »

Kulak

Kulak (ruski: кулак, hrv. "šaka", kurkul u Ukrajini) je relativno bogat seljak, za vrijeme kasnoga Ruskoga Carstva, i ranoga Sovjetskoga Saveza.

Novi!!: Sovjetski Savez i Kulak · Vidi više »

L'Internationale

Internacionala (franc. L'Internationale) je najpoznatija radnička, socijalistička, komunistička i anarhistička pjesma i jedna od najprepoznatljivijih pjesama na svijetu.

Novi!!: Sovjetski Savez i L'Internationale · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Latvija · Vidi više »

Lav Trocki

Lav Davidovič Trocki (rus. Лев Давидович Троцкий, Janovka, 7. studenog 1879. – Coyoacán, 21. kolovoza 1940.), rođen Lav Davidovič Bronstein (Лев Давидович Бронштейн) bio je boljševički i marksistički teoretičar.

Novi!!: Sovjetski Savez i Lav Trocki · Vidi više »

Leonid Brežnjev

Leonid Brežnjev (19. prosinca 1906./1. siječnja 1907. – 10. studenog 1982.) je bio Generalni sekretar komunističke partije Sovjetskog Saveza (vođa SSSR-a) od 1964. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Leonid Brežnjev · Vidi više »

Litavska Sovjetska Socijalistička Republika

Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, skraćeno Litavska SSR ili LSSR, (lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika, LTSR; rus. Литовская Советская Социалистическая Республика, ЛССР), bila je po površini 11.

Novi!!: Sovjetski Savez i Litavska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Sovjetski Savez i Litva · Vidi više »

Maksim Gorki

'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (ruski: Максим Горький), pravo ime Aleksej Maksimovič Pješkov (ruski: Алексей Максимович Пешков) (Nižnji Novgorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Maksim Gorki · Vidi više »

Međunarodni dan žena

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Međunarodni dan žena · Vidi više »

Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Novi!!: Sovjetski Savez i Međunarodni praznik rada · Vidi više »

Mihail Aleksandrovič Šolohov

Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. – stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, u to vrijeme dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський). Majka mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastasija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav k ukrajinskom narodu." U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "Tihi Don" s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavatelj kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Novi!!: Sovjetski Savez i Mihail Aleksandrovič Šolohov · Vidi više »

Mihail Bulgakov

Mihail Afanasjevič Bulgakov (rus. Михаи́л Афана́сьевич Булга́ков, ukr. Миха́йло Опана́сович (Пана́сович) Булга́ков), (Kijev, 15. svibnja 1891. – Moskva, 10. ožujka 1940.) ruski pisac, dramaturg i kazališni redatelj. Autor je pripovijedaka, priča, feljtona, kazališnih komada, dramatizacija, filmskih scenarija i opernih libreta.

Novi!!: Sovjetski Savez i Mihail Bulgakov · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: Sovjetski Savez i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Minsk

Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).

Novi!!: Sovjetski Savez i Minsk · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Sovjetski Savez i Moldavija · Vidi više »

Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika

Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika (moldavski: Република Советикэ Сочиалистэ Молдовеняскэ; ruski: Молда́вская Сове́тская Социалисти́ческая Респу́блика, akronim: MSSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Moskva · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Sovjetski Savez i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Nikita Hruščov

Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u razdoblju od 1953. do 1964. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od 1958. do 1964.

Novi!!: Sovjetski Savez i Nikita Hruščov · Vidi više »

Nikola II., ruski car

Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.

Novi!!: Sovjetski Savez i Nikola II., ruski car · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Njemačka · Vidi više »

Nova ekonomska politika

Nova ekonomska politika akronim: NEP (ruski: Новая экономическая политика) je bilo jedno razdoblje u povijesti Sovjetskog saveza između 1921. – 1928. u kom je nova sovjetska vlast dopustila obnovu nekih elemenata tržišnog gospodarstva u zemlji - u cilju poboljšanja ekonomskih prilika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Nova ekonomska politika · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Novi!!: Sovjetski Savez i Nova godina · Vidi više »

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Oktobarska revolucija · Vidi više »

Operacija Barbarossa

Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Operacija Barbarossa · Vidi više »

Pakt Ribbentrop-Molotov

Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. Tajni protokol Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Sovjetski Savez i Pakt Ribbentrop-Molotov · Vidi više »

Perestrojka

SSSR poštanska marka iz 1988. Perestrojka (ruski: перестройка, ponovna izgradnja) je program reforme sovjetskog gospodarstva i politike kojega je lansirao Mihail Gorbačov 1987. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Perestrojka · Vidi više »

Pokrata

Pokrata ili akronim (grčki: akros.

Novi!!: Sovjetski Savez i Pokrata · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Sovjetski Savez i Poljska · Vidi više »

Predsjednik Sovjetskog Saveza

Predsjednik Sovjetskog Saveza je bila najviša ceremonijalna dužnost SSSR-a.

Novi!!: Sovjetski Savez i Predsjednik Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Premijer Sovjetskog Saveza

Premijer Sovjetskog Saveza je bila druga najvažnija državna dužnost u Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Premijer Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Sovjetski Savez i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Novi!!: Sovjetski Savez i Raspad SSSR-a · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Sovjetski Savez i Republika · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Riga · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Rusija · Vidi više »

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »

Ruski građanski rat

Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ruski građanski rat · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Sovjetski Savez i Rusko Carstvo · Vidi više »

Sambo

Sambo je sovjetska borilačka vještina.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sambo · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sergej Ejzenštejn

Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, (ruski: Сергей Михайлович Эйзенштейн, latvijski: Sergejs Eizenšteins; Riga, Latvija, 23. siječnja 1898. – Moskva, 11. veljače 1948.), sovjetski filmski redatelj, teoretičar i pionir u teoriji i praksi montaže.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sergej Ejzenštejn · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Azija

Sjeverna Azija je subregija Azije koja obuhvaća dijelove Rusije (azijski Sibir) i Mongolije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sjeverna Azija · Vidi više »

Socijalistička država

Povijesne socijalističke države. Socijalistička država (ili socijalistička republika ili radnička država) termin je koji označava oblik vlade utemeljen na socijalističkom gospodarskom sustavu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Socijalistička država · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Socijalizam · Vidi više »

Sovjet

Sovjet (ruski: совет, savjet) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjet · Vidi više »

Sovjetska intervencija u Afganistanu

Sovjetska intervencija u Afganistanu naziv je za devetogodišnje sovjetsko učešće je ratu između protumarksističkih i marksističkih snaga u Afganistanu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetska intervencija u Afganistanu · Vidi više »

Sovjetska invazija na Poljsku

Sovjetska invazija na Poljsku, također poznata i kao Agresija SSSR-a na Poljsku, odnosno Poljska kampanja Crvene armije, Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu, u sovjetskim izvorima navođen i kao Oslobodilački pohod Crvene armije bile su ratne operacije koje je SSSR izveo 1939.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »

Sovjetska košarkaška reprezentacija

Sovjetska košarkaška reprezentacija predstavljala je Sovjetski savez u košarci.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetska košarkaška reprezentacija · Vidi više »

Sovjetska rukometna reprezentacija

Sovjetska rukometna reprezentacija predstavlja državu SSSR u športu rukometu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetska rukometna reprezentacija · Vidi više »

Sovjetska vaterpolska reprezentacija

Sovjetska vaterpolska reprezentacija je predstavljala SSSR u športu vaterpolu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »

Sovjetski kup u ragbiju

Sovjetski kup u ragbiju je bilo ragbijsko natjecanje po pravilima rugby uniona između klubova iz SSSR-a. Prvo je održano 1976., a zadnje 1990.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetski kup u ragbiju · Vidi više »

Sovjetski rubalj

Sovjetski rubalj iz 1961. Sovjetski rubalj (rus. рубль), ISO 4217: SUR je bio službeno sredstvo plaćanja u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetski rubalj · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sputnjik 1

Sputnjik 1 (ruski Спутник-1, u prijevodu suputnik 1) je bio prvi Zemljin umjetni satelit, prvi iz niza sovjetskih satelita Programa Sputnjik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Sputnjik 1 · Vidi više »

Srednja Azija

Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.

Novi!!: Sovjetski Savez i Srednja Azija · Vidi više »

Taškent

Taškent je glavni grad Uzbekistana.

Novi!!: Sovjetski Savez i Taškent · Vidi više »

Tadžikistan

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Sovjetski Savez i Tadžikistan · Vidi više »

Tallinn

Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.

Novi!!: Sovjetski Savez i Tallinn · Vidi više »

Tbilisi

Tbilisi je glavni grad Gruzije.

Novi!!: Sovjetski Savez i Tbilisi · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Sovjetski Savez i Treći Reich · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Sovjetski Savez i Turkmenistan · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.

Novi!!: Sovjetski Savez i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Uzbekistan

Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Sovjetski Savez i Uzbekistan · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Sovjetski Savez i Varšavski ugovor · Vidi više »

Velika čistka

Velika čistka je niz kampanja političke represije i progona koji su se događali u Sovjetskom Savezu u razdoblju od 1936.

Novi!!: Sovjetski Savez i Velika čistka · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Sovjetski Savez i Veljača · Vidi više »

Veljačka revolucija u Rusiji

Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.

Novi!!: Sovjetski Savez i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »

Veto

Veto (lat.), zabrana, pravo nekog subjekta, npr.

Novi!!: Sovjetski Savez i Veto · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vilnius · Vidi više »

Vladimir Iljič Lenjin

Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »

Vladimir Majakovski

Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vladimir Majakovski · Vidi više »

Vladimir Nabokov

Spomenik Nabokovu u Montreuxu Vladimir Vladimirovič Nabokov (rus. Владимир Владимирович Набоков, Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. – Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vladimir Nabokov · Vidi više »

Vođe Sovjetskog Saveza

Ovo je kronološki poredak svih vođa SSSR-a i njihovih funkcija za vrijeme vladavine.

Novi!!: Sovjetski Savez i Vođe Sovjetskog Saveza · Vidi više »

Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika

Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika (rus.: Закавказская Советская Федеративная Социалистическая Республика, ZSFRA) je bila jedna od kratkotrajnih republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika koja je postojala od 1922. do 1936. Bila je sastavljena od tri sovjetske republike, Gruzije, Armenije i Azerbajdžana.

Novi!!: Sovjetski Savez i Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika · Vidi više »

.su

.su je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za bivši Sovjetski Savez.

Novi!!: Sovjetski Savez i .su · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1. siječnja · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1. svibnja · Vidi više »

10. ožujka

10.

Novi!!: Sovjetski Savez i 10. ožujka · Vidi više »

10. studenoga

10.

Novi!!: Sovjetski Savez i 10. studenoga · Vidi više »

11. ožujka

11.

Novi!!: Sovjetski Savez i 11. ožujka · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Sovjetski Savez i 11. travnja · Vidi više »

12. studenoga

12.

Novi!!: Sovjetski Savez i 12. studenoga · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: Sovjetski Savez i 12. travnja · Vidi više »

13. veljače

13.

Novi!!: Sovjetski Savez i 13. veljače · Vidi više »

14. listopada

14.

Novi!!: Sovjetski Savez i 14. listopada · Vidi više »

14. ožujka

14.

Novi!!: Sovjetski Savez i 14. ožujka · Vidi više »

15. ožujka

15.

Novi!!: Sovjetski Savez i 15. ožujka · Vidi više »

16. lipnja

16.

Novi!!: Sovjetski Savez i 16. lipnja · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1825. · Vidi više »

1861.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1861. · Vidi više »

19. kolovoza

19.

Novi!!: Sovjetski Savez i 19. kolovoza · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1906. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1922. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1924. · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1928. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1939. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1941. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1943. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1945. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1953. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1955. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1957. · Vidi više »

1958.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1958. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1961. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1964. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1966. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1977. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1979. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1985. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Sovjetski Savez i 1992. · Vidi više »

2. svibnja

2.

Novi!!: Sovjetski Savez i 2. svibnja · Vidi više »

21. prosinca

21.

Novi!!: Sovjetski Savez i 21. prosinca · Vidi više »

21. siječnja

21.

Novi!!: Sovjetski Savez i 21. siječnja · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: Sovjetski Savez i 23. veljače · Vidi više »

24. kolovoza

24.

Novi!!: Sovjetski Savez i 24. kolovoza · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Sovjetski Savez i 25. prosinca · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: Sovjetski Savez i 25. svibnja · Vidi više »

26. listopada

26.

Novi!!: Sovjetski Savez i 26. listopada · Vidi više »

27. ožujka

27.

Novi!!: Sovjetski Savez i 27. ožujka · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: Sovjetski Savez i 3. ožujka · Vidi više »

3. travnja

3.

Novi!!: Sovjetski Savez i 3. travnja · Vidi više »

30. prosinca

30.

Novi!!: Sovjetski Savez i 30. prosinca · Vidi više »

4. listopada

4.

Novi!!: Sovjetski Savez i 4. listopada · Vidi više »

5. ožujka

5.

Novi!!: Sovjetski Savez i 5. ožujka · Vidi više »

6. ožujka

6.

Novi!!: Sovjetski Savez i 6. ožujka · Vidi više »

6. svibnja

6.

Novi!!: Sovjetski Savez i 6. svibnja · Vidi više »

7. listopada

7.

Novi!!: Sovjetski Savez i 7. listopada · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: Sovjetski Savez i 7. rujna · Vidi više »

7. siječnja

7.

Novi!!: Sovjetski Savez i 7. siječnja · Vidi više »

7. studenoga

7.

Novi!!: Sovjetski Savez i 7. studenoga · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: Sovjetski Savez i 8. ožujka · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: Sovjetski Savez i 8. travnja · Vidi više »

8. veljače

8.

Novi!!: Sovjetski Savez i 8. veljače · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Sovjetski Savez i 9. svibnja · Vidi više »

9. veljače

9.

Novi!!: Sovjetski Savez i 9. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

SSSR, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Sovjeti, Sovjetski savez.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »