Brže od pregledniku!
20 odnosi: Bjeloočnica, Daljina, Elastičnost, Latinski jezik, Leća (oko), Ljudsko oko, Medicina, Metar, Mišić, Mozak, Mrežnica (oko), Oka, Osjeti, Rožnica, Sabirna leća, Slijepa pjega, Svjetlosna jakost, Svjetlost, Vidni kut, Zjenica.
Bjeloočnica
Bjeloočnica (lat. sclera) čini veći, stražnji dio fibrozne ovojnice očne jabučice.
Novi!!: Akomodacija i Bjeloočnica · Vidi više »
Daljina
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta).
Novi!!: Akomodacija i Daljina · Vidi više »
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Akomodacija i Elastičnost · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Akomodacija i Latinski jezik · Vidi više »
Leća (oko)
Kristalna leća (lat. lens crystallina) je prozirna, bikonveksna struktura u oku koja, uz rožnicu, omogućuje da se zrake svjetlosti fokusiraju na mrežnici.
Novi!!: Akomodacija i Leća (oko) · Vidi više »
Ljudsko oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - očna leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko magnetskom rezonancijom Oko je organ mnogih životinja i čovjeka koji služi pretvaranju svjetlosti u živčane impulse.
Novi!!: Akomodacija i Ljudsko oko · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Akomodacija i Medicina · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Akomodacija i Metar · Vidi više »
Mišić
glave Mišići su djelatni aktivni pokretači tijela.
Novi!!: Akomodacija i Mišić · Vidi više »
Mozak
Ljudski mozak Snimka mozga Mozak je središte živčanog sustava svih kralježnjaka i većine bezkralježnjaka.
Novi!!: Akomodacija i Mozak · Vidi više »
Mrežnica (oko)
Mrežnica snimljena kroz zjenicu Vanjske slojeve mrežnice ishranjuje žilnica, a unutarnje pak mrežnična arterija Shema toka vlakana vidnog živca u mrežnici Shema presjeka kroz mrežničnu kapilaru je unutarnja ovojnica oka.
Novi!!: Akomodacija i Mrežnica (oko) · Vidi više »
Oka
Zemljopis.
Novi!!: Akomodacija i Oka · Vidi više »
Osjeti
Osjeti označavaju fiziološku percepciju okoliša osjetilnim organima.
Novi!!: Akomodacija i Osjeti · Vidi više »
Rožnica
prozirni je prednji dio oka koji pokriva šarenicu, zjenicu i prednju očnu sobicu.
Novi!!: Akomodacija i Rožnica · Vidi više »
Sabirna leća
Vrste sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Sabirna leća. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Sferna aberacija kod sabirne leće (dolje). Sabirna leća, ispupčena leća, konveksna leća ili konvergentna leća je optička leća koja je u sredini deblja nego s ruba.
Novi!!: Akomodacija i Sabirna leća · Vidi više »
Slijepa pjega
Slijepa pjega ili fiziološki skotom je polje neviđenja u normalnom vidnom polju, to jest, mjesto u vidnom polju kojemu odgovara projekciji optičkog diska.
Novi!!: Akomodacija i Slijepa pjega · Vidi više »
Svjetlosna jakost
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.
Novi!!: Akomodacija i Svjetlosna jakost · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Akomodacija i Svjetlost · Vidi više »
Vidni kut
Skica koja pokazuje vidni kut ''V''. Ljudsko oko ima vidni kut od 200˚ i može razlikovati 10 milijuna nijansi boja. Uvećanje slike se može ostvariti povećalom. Vidno polje se može mjeriti vodoravno, okomito ili dijagonalno. Vidni kut je kut što ga zatvaraju svjetlosne zrake koje u oko dopiru s dviju rubnih točaka promatranoga predmeta.
Novi!!: Akomodacija i Vidni kut · Vidi više »
Zjenica
Ljudsko oko. Zjenica je crne boje, no zapravo je prozirna, jer je ona otvor u središtu šarenice. Crna zjenica okruđena je plavkastim kolutom, šarenicom, a šarenica je pak okružena bjeloočnicom koja je bijele boje. Ispred šarenice i zjenice je rožnica, no ona se ne vidi jer je prozirna - na ovoj slici naziremo je samo po odrazu trepavica na njenoj površini. Zjenica maksimalno proširena midrijatičkim kapima Animacija prikazuje zjeničnu reakciju na svjetlo Zjenica je otvor u sredini šarenice koji svjetlo propušta do retine, te regulira količinu svjetlosti koja ulazi u oko.
Novi!!: Akomodacija i Zjenica · Vidi više »
