Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Albanofobija u Srbiji

Indeks Albanofobija u Srbiji

''Pozdrav sa srpskog primorja'' (Drač), srpski propagandni poster iz 1913. Albanofobija u Srbiji ili protualbanski osjećaji široko su rašireni u Srbiji.

81 odnosi: Albanci, Albanija, Albanofobija, Aleksandar Ranković, Demokratska Federativna Jugoslavija, Diskriminacija, Domaći pas, Drač, Država, Državno područje, Enver Hoxha, Etničko čišćenje, Genocid, Govor mržnje, Intelektualac, Iseljavanje Albanaca iz Kosova, Isterivanje Arnauta, Ivo Andrić, Jadransko more, Jovan Cvijić, Kneževina Srbija, Kosovo, Kraljevina Srbija, Mađari, Memorandum SANU, Milan Stojadinović, Milijun, Musliman, Načertanije, Nacija, Nijemci, Operacija Potkova, Osmansko Carstvo, Petar I. Karađorđević, Policija, Porez, Predrasuda, Prosvjedi na Kosovu 1981., Prvi balkanski rat, Radiotelevizija Srbije, Rasizam, Rezolucija Informbiroa, Rumunji, Sjeverna Makedonija, Slobodan Milošević, Srbi, Srbija, Srbofobija, Srpska okupacija Albanije, Srpska pravoslavna Crkva, ..., Srpski mit o Kosovu, Srpsko-albanski sukob, Stereotip, Talijani, Toplički okrug, Treći Reich, Ujedinjeni narodi, Vaso Čubrilović, Velikosrpska propaganda, Vladan Đorđević, Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima, 18. listopada, 1878., 19. stoljeće, 1906., 1909., 1912., 1913., 1918., 1937., 1939., 1944., 1948., 1980-ih, 1981., 1985., 1986., 1990-ih, 1998., 20. stoljeće, 2009.. Proširite indeks (31 više) »

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Albanci · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Albanija · Vidi više »

Albanofobija

Albanofobija označava osjećaj neprijateljstva ili mržnje prema Albancima ili Albaniji.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Albanofobija · Vidi više »

Aleksandar Ranković

Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Aleksandar Ranković · Vidi više »

Demokratska Federativna Jugoslavija

Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »

Diskriminacija

Diskriminacija (lat. discriminare) znači odvajati, praviti razliku po socijalnim, imovinskim, obrazovnim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, spolnim, seksualnim, jezičnim, starosnim ili drugima osobinama.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Diskriminacija · Vidi više »

Domaći pas

Domaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa (Canidae).

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Domaći pas · Vidi više »

Drač

Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Drač · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Država · Vidi više »

Državno područje

Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Državno područje · Vidi više »

Enver Hoxha

Enver Hoxha (Hodža) (Gjirokastra, 16. listopada 1908. – Tirana, 11. travnja 1985.), komunistički vođa Albanije od 1944. do 1985. Za vrijeme svoje vladavine Hoxha nije ikada bio na dužnosti državnoga poglavara.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Enver Hoxha · Vidi više »

Etničko čišćenje

Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Etničko čišćenje · Vidi više »

Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Genocid · Vidi više »

Govor mržnje

Govor mržnje usmeni je ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili uzrokovanje mržnje prema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) zbog nekoga njezina određenja (kao što su rasa, spol, rod, religija, seksualnost, invaliditet i tako dalje) u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije, nasilja i/ili raspaljivanja već postojeće mržnje tako što se ona javnim govorom mržnje razvija, jača i produbljuje.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Govor mržnje · Vidi više »

Intelektualac

Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Intelektualac · Vidi više »

Iseljavanje Albanaca iz Kosova

Iseljavanje Albanaca iz Kosova je započelo odmah nakon što je Kraljevina Srbija zauzela Kosovo 1912. godine.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Iseljavanje Albanaca iz Kosova · Vidi više »

Isterivanje Arnauta

Isterivanje Arnauta je naziv memoranduma koji je dr. Vasa Čubrilović, srpski akademik i političar, napisao 1937. godine za Stojadinovićevu vladu.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Isterivanje Arnauta · Vidi više »

Ivo Andrić

Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Ivo Andrić · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Jadransko more · Vidi više »

Jovan Cvijić

Portret Jovana Cvijića, ulje na platnu, Uroš Predić. Jovan Cvijić (Loznica, Srbija, 12. listopada, 1865. – Beograd, Srbija, 16. siječnja, 1927.), bio je srpski znanstvenik, osnivač Srpskog zemljopisnog društva, predsjednik Srpske kraljevske akademije (sada SANU), profesor i rektor Beogradskog sveučilišta, počasni doktor Sveučilišta Sorbone i Karlovog sveučilišta u Pragu.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Jovan Cvijić · Vidi više »

Kneževina Srbija

Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Kneževina Srbija · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Kosovo · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Kraljevina Srbija · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Mađari · Vidi više »

Memorandum SANU

Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Memorandum SANU · Vidi više »

Milan Stojadinović

Milan Stojadinović (lijevo) Milan Stojadinović (Čačak, 4. kolovoza 1888. – Buenos Aires, 24. listopada 1961.), bio je srpski ekonomist, sveučilišni profesor i političar.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Milan Stojadinović · Vidi više »

Milijun

Milijun je broj koji označava tisuću tisuća, a u dekadskom sustavu zapisuje se s jedinicom iza koje slijedi još šest nula, dakle 1 000 000.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Milijun · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Musliman · Vidi više »

Načertanije

Načertanije (srp. Nacrt) je program nacionalne politike srpske kneževine, knjižica (nešto preko 5.000 riječi) tadašnjeg ministra unutarnjih poslova i poslije dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova Srbije Ilije Garašanina izdana kao tajni državni dokument 1844. To je ujedno i prvi Politički program Velike Srbije.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Načertanije · Vidi više »

Nacija

Nacija je izraz koji označava skupinu ljudi koji dijele ili smatraju da dijele zajednički identitet odnosno nacionalnu svijest koja se temelji na određenim zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Nacija · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Nijemci · Vidi više »

Operacija Potkova

Oštećena albanska naselja na Kosovu i Metohiji 1998-1999. Operacija Potkova (srpski: Операција Потковица) je naziv za navodnu masovnu kampanju etničkog čišćenja koju su srpske snage provodile na Kosovu tijekom sukoba 1998. i 1999. godine.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Operacija Potkova · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Petar I. Karađorđević

Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Petar I. Karađorđević · Vidi više »

Policija

Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Policija · Vidi više »

Porez

Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Porez · Vidi više »

Predrasuda

Predrasuda je unaprijed donesen sud ili mišljenje o nečemu što se dovoljno ne poznaje niti se temeljito i kritički proučilo, odnosno prije iskustva.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Predrasuda · Vidi više »

Prosvjedi na Kosovu 1981.

Prosvjedi na Kosovu 1981. podrazumijevaju niz masovnih prosvjeda održanih na proljeće 1981. godine, kojima su kosovski Albanci zahtijevali da SAP Kosovo postane sedma republika SFRJ i da se Albancima prizna status kontitutivnog naroda u Jugoslaviji.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Prosvjedi na Kosovu 1981. · Vidi više »

Prvi balkanski rat

Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Prvi balkanski rat · Vidi više »

Radiotelevizija Srbije

Sjedište RTS-a u Beogradu Radiotelevizija Srbije (skrać. RTS) je nacionalna medijska kuća u Srbiji, osnovana 1. siječnja 1992. godine.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Radiotelevizija Srbije · Vidi više »

Rasizam

Rasizam je vjerovanje da ljudske skupine posjeduju različite osobine ponašanja i da se mogu podijeliti prema superiornosti jedne rase nad drugom.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Rasizam · Vidi više »

Rezolucija Informbiroa

Rezolucija Informbiroa, punim nazivom Jugoslavenska kompartija u rukama špijuna i ubojica je naziv dokumenta donijetoga 28.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Rezolucija Informbiroa · Vidi više »

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Rumunji · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Slobodan Milošević · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Srbija · Vidi više »

Srbofobija

Igra riječi na austrougarskom propagandnom plakatu, u prijevodu: "Srbija mora umrijeti." Srbofobija ili antisrpsko osjećanje je izraz kojim se opisuje mržnja prema Srbima kod pojedinca ili skupine ljudi.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Srbofobija · Vidi više »

Srpska okupacija Albanije

Srpska okupacija Albanije je trajala od studenog 1912. do kolovoza 1913. godine.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Srpska okupacija Albanije · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Srpski mit o Kosovu

Kosovski mit ili kosovski kult je jedan od ključnih srpskih političkih mitova, koji čini osnovu srpskog nacionalnog identiteta i "atomsku jezgru srpskog nacionalizma".

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Srpski mit o Kosovu · Vidi više »

Srpsko-albanski sukob

Srpsko-albanski sukob je neprijateljstvo između Srba i Albanaca koje je, otvoreno ili latentno, trajalo tokom čitavog 20. stoljeća više puta prerastajući u oružani sukob.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Srpsko-albanski sukob · Vidi više »

Stereotip

Stereotipija je u tiskarskoj tehnologiji postupak otiska složenih tiskovnih oblika nepokretnim slogom, pri čemu se kao produkt dobiva stereotip, metalna ploča odlivena s matrice.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Stereotip · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Talijani · Vidi više »

Toplički okrug

Toplički upravni okrug (ćirilično: Топлички управни округ) se nalazi u južnom dijelu Srbije.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Toplički okrug · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Treći Reich · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Vaso Čubrilović

Mlade Bosne Dr.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Vaso Čubrilović · Vidi više »

Velikosrpska propaganda

Velikosrpska propaganda je s lažnim tvrdnjama proizvodila mržnju prema susjednim narodima Albancima, Bošnjacima, Hrvatima i Crnogorcima kako bi poticala rušilački, osvetnički i ubilački nagon radi provođenja ciljeva velikosrpske ideologije.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Velikosrpska propaganda · Vidi više »

Vladan Đorđević

Vladan Đorđević Vladan Đorđević (Beograd, 3. prosinca 1844. – Baden (kod Beča), 18. kolovoza 1930.) je bio srpski liječnik, književnik i političar, predsjednik ministarskog vijeća (vlade) i sanitetski pukovnik.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Vladan Đorđević · Vidi više »

Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima

Izvještaj međunarodne komisije objavljen 1914. u Washingtonu. Zločini nad Albancima tijekom Balkanskih ratova podrazumijevaju masovna pogubljenja, masakriranje civilnog stanovništva, etničko čišćenje, nasilno pokrštavanje, kao i progone na etničkoj i vjerskoj osnovi pripadnika albanske i muslimanske populacije od strane vojnih i policijskih snaga Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore tijekom i nakon završetka operacija u balkanskim ratovima.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i Zločini nad Albancima u Balkanskim ratovima · Vidi više »

18. listopada

18.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 18. listopada · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1878. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 19. stoljeće · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1906. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1909. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1913. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1918. · Vidi više »

1937.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1937. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1939. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1944. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1948. · Vidi više »

1980-ih

250px.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1980-ih · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1981. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1986. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1990-ih · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 1998. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 20. stoljeće · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Albanofobija u Srbiji i 2009. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »