Brže od pregledniku!
158 odnosi: Albanologija, Albert Einstein, Aleksandar Karađorđević (knez), Aleksandar Obrenović, Anegdota, Antanta, Ante Pavelić, Ante Pavelić (stariji), Apel, Atentat, Austro-Ugarska, Đuro Basariček, Šestosiječanjska diktatura, Ženeva, Živojin Mišić, Banovine u Kraljevini Jugoslaviji, Benito Mussolini, Beograd, Bošnjaci, Bože pravde, Bosiljka Janjatović, Cerska bitka, Cetinje, Crna Gora, Crna ruka, Crnogorci, Diktatura, Dragutin Dimitrijević Apis, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi balkanski rat, Drugi svjetski rat, Dušan Simović, Eugen Dido Kvaternik, Francuska, Franjo Ferdinand, General, Hrvati, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka prava (1919.), Ideologija, Integralno jugoslavenstvo, Italija, Ivan Granđa, Ivan Pernar, John F. Kennedy, Josip Predavec, Jugoslaveni, Jugoslavenska nacionalna stranka, Jugoslavenstvo, ..., Kajmakčalan, Karađorđevići, Kolubarska bitka, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Krunidba, Lipari (otok), Louis Barthou, Mađarska, Makedonci, Mala Antanta, Marija Karađorđević, Marseille, Miklós Horthy, Milan Šufflay, Mile Budak, Miroslav Krleža, Monarhija, Narodna radikalna stranka, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Niš, Nikola I. Petrović Njegoš, Nikola II., ruski car, Nikola Pašić, Oblast, Obznana, Oktroirani ustav, Parlament, Pavle Karađorđević, Pavle Radić, Petar Živković, Petar I. Karađorđević, Petar II. Karađorđević, Povlačenje srpske vojske na Krf, Pruska, Prvi balkanski rat, Prvi svjetski rat, Puč, Puniša Račić, Rak (bolest), Raspad Kraljevine Jugoslavije, Regent, Rusko Carstvo, Samostalna demokratska stranka, Sankt-Peterburg, Savez komunista Jugoslavije, Savska banovina, Seljačko-demokratska koalicija, Sibinjske žrtve, Slovenci, Solunsko bojište, Sporazum Cvetković–Maček, Srbi, Srbija, Srpska pravoslavna Crkva, Srpski jezik, Stjepan Radić, Sveti Vid, Sveto Rimsko Carstvo, Svetozar Pribićević, Tirensko more, Torino, Travanjski rat, Trbušni tifus, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ustaše, Ustav, Vardarska Makedonija, Velikosrpska ideologija, Vidovdan, Vidovdanski ustav, Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, Vlado Černozemski, VMRO, Zagreb, 1. prosinca, 10. studenoga, 16. kolovoza, 16. prosinca, 1888., 1912., 1913., 1914., 1915., 1918., 1920., 1921., 1922., 1924., 1925., 1927., 1928., 1929., 1931., 1932., 1933., 1934., 20. lipnja, 24. lipnja, 28. lipnja, 29. prosinca, 3. listopada, 3. rujna, 6. siječnja, 8. kolovoza, 8. lipnja, 9. listopada. Proširite indeks (108 više) »
Albanologija
Albanologija je znanost koja se bavi albanskim jezikom, albanskom kulturom i albanskom književnošću.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Albanologija · Vidi više »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Albert Einstein · Vidi više »
Aleksandar Karađorđević (knez)
Aleksandar Karađorđević Aleksandar Karađorđević (Topola, 11. listopada 1806. – Temišvar, 3. svibnja 1885.), bio je knez Srbije od 1842. do 1858. godine.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Aleksandar Karađorđević (knez) · Vidi više »
Aleksandar Obrenović
Aleksandar Obrenović Aleksandar Obrenović (srp. ćir. Александар Обреновић) (14. kolovoza 1876. – 29. svibnja 1903.), kralj Srbije od 1889. do 1903. Kralj je došao na prijestolje vrlo mlad (u dobi od svega 13 godina), nakon neobjašnjene abdikacije svojega oca Milana, koji je u to doba imao svega 34 godine.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Aleksandar Obrenović · Vidi više »
Anegdota
Anegdota (od starogrčkog ἀνέκδοτον, anékdoton - „nije objavljeno“) je vrsta književnosti koja se temelji na izvanrednom događaju obično iz života neke osobe.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Anegdota · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Antanta · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Ante Pavelić · Vidi više »
Ante Pavelić (stariji)
slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Ante Pavelić (stariji) · Vidi više »
Apel
Pompeja s temom '''"Afrodita rođena iz pjene"''' se vjeruje da je rađena prema grčkom originalu slikara '''Apela'''. Apel, grčki Apeles, (Kolofon, ? druga polovica 4. st. pr. Kr. – Koj, ?) je bio antički grčki slikar; dvorski slikar Aleksandra Velikog.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Apel · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Atentat · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Austro-Ugarska · Vidi više »
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Đuro Basariček · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Ženeva · Vidi više »
Živojin Mišić
Vojvoda Živojin Mišić Živojin Mišić (Struganik, 19. srpnja 1855. — Beograd, 20. siječnja 1921.) bio je srpski vojvoda i vjerojatno najuspješniji srpski zapovjednik u svim ratovima u kojima je Srbija sudjelovala od 1876. do 1918. Zapovijedao je Prvom srpskom armijom u Kolubarskoj bici, a u proboju Solunskog fronta bio je načelnik Glavnog stožera.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Živojin Mišić · Vidi više »
Banovine u Kraljevini Jugoslaviji
Banovine kraljevine Jugoslavije. Od 1929. godine kraljevina Jugoslavija je bila podjeljena u devet banovina.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Banovine u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Benito Mussolini · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Beograd · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Bošnjaci · Vidi više »
Bože pravde
Bože pravde je himna Republike Srbije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Bože pravde · Vidi više »
Bosiljka Janjatović
Bosiljka Janjatović (Rijeka (Sušak), 31. siječnja 1936. - Orebić, 26. kolovoza 2006.), bila je hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Bosiljka Janjatović · Vidi više »
Cerska bitka
Bitka na Ceru ili Cerska bitka je naziv za jednu od prvih bitaka prvog svjetskog rata, u kojoj su srpske snage pod vodstvom Stepe Stepanovića odnijele pobjedu nad austro-ugarskim snagama pod vodstvom Oskara Potioreka.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Cerska bitka · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Cetinje · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Crna Gora · Vidi više »
Crna ruka
Logo Ujedinjenje ili smrt Crna ruka (poznata i pod nazivom "Ujedinjenje ili smrt") bila je tajna srpska teroristička i militaristička organizacija, službeno osnovana 1911. godine, iako je nastala kao prirodni nastavak neformalne urotničke skupine koja je sudjelovala u puču 1903. godine i u tajnim operacijama koje je Kraljevina Srbija potom vodila protiv Turske i Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Crna ruka · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Crnogorci · Vidi više »
Diktatura
Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Diktatura · Vidi više »
Dragutin Dimitrijević Apis
Dragutin Dimitrijević Apis Dragutin Dimitrijević Apis (Beograd, 17. kolovoza 1876. – Solun, 26. lipnja 1917.) bio je stožerni pukovnik vojske Kraljevine Srbije koji je smislio i organizirao časnički puč 1903. godine kojim je svrgnut i ubijen srpski kralj Aleksandar Obrenović.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Dragutin Dimitrijević Apis · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Drugi balkanski rat
Drugi balkanski rat (29. lipnja – 10. kolovoza 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Drugi balkanski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Dušan Simović · Vidi više »
Eugen Dido Kvaternik
Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Eugen Dido Kvaternik · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Francuska · Vidi više »
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Franjo Ferdinand · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i General · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska pučka seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Ideologija · Vidi više »
Integralno jugoslavenstvo
Integralno jugoslavenstvo naziv je koji se od osnivanja Prve Jugoslavije koristio za ideološko i političko uvjerenje da svi Jugoslaveni čine jednu naciju, u kojoj treba nadići "plemenske podjele" na Srbe, Hrvate i Slovence.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Integralno jugoslavenstvo · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Italija · Vidi više »
Ivan Granđa
Ivan Granđa (Šašinovec, 25. ožujka 1879. – Zagreb, 31. ožujka 1953.),, Suzana Leček (2002.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 12.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Ivan Granđa · Vidi više »
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Ivan Pernar · Vidi više »
John F. Kennedy
John Fitzgerald Kennedy (Brookline, 29. svibnja 1917. – Dallas, 22. studenog 1963.), američki političar i 35.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i John F. Kennedy · Vidi više »
Josip Predavec
Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Josip Predavec · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslaveni · Vidi više »
Jugoslavenska nacionalna stranka
Jugoslavenska nacionalna stranka (srp. Jugoslovenska nacionalna stranka/Југословенска национална странка; JNS, JeNeSa), politički ustroj nastao u Kraljevini Jugoslaviji po naputcima dvora mjeseca listopada, studenoga i prosinca 1931. Prvotno je ime toga ustroja bilo Jugoslavenska radikalna seljačka demokracija,Hodimir Sirotković, Lujo Margetić, Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, Školska knjiga, Zagreb, 1988.,, str.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslavenska nacionalna stranka · Vidi više »
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslavenstvo · Vidi više »
Kajmakčalan
Spomen kapela sv. Petra na Kajmakčalanu. Kajmakčalan je najviši vrh planine Nidže s 2521 m nadmorske visine, na granici Republike Makedonije prema Grčkoj (Mariovo).
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Kajmakčalan · Vidi više »
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Karađorđevići · Vidi više »
Kolubarska bitka
Kolubarska bitka je bitka Prvog svjetskog rata u kojoj su sudjelovale vojske Austro-Ugarske i Srbije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Kolubarska bitka · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Krunidba
Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Krunidba · Vidi više »
Lipari (otok)
Lipari je najveći od Liparskih otoka, u Tirenskom moru, na jugu Italije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Lipari (otok) · Vidi više »
Louis Barthou
'''Louis Barthou''' Jean Louis Barthou (Oloron-Sainte-Marie, 25. kolovoza 1862. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je francuski političar i ministar.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Louis Barthou · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Mađarska · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Makedonci · Vidi više »
Mala Antanta
Zemljovid Edvard Beneš,Nicolae Titulescu i Bogoljub Jevtić na konfereniciji Mala Antanta je bio vojni savez Jugoslavije, Čehoslovačke i Rumunjske koji je postojao od 1920. do 1938. Uzrok njenog formiranja bio je strah od eventualnog pokušaja Austrije ili Mađarske da vojnim putem povrate teritorije koje je Austro-Ugarska ranije imala.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Mala Antanta · Vidi više »
Marija Karađorđević
Marija od Rumunjske (Gotha, 6. siječnja 1900. – London, 22. lipnja 1961.) bila je kraljica Kraljevine SHS i Jugoslavije od 1922. do 1934. Druga je kćer rumunjskoga kralja Ferdinanda I. i kraljice Marije, nećakinje engleskoga kralja Edvarda VII. i unuke kraljice Viktorije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Marija Karađorđević · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Marseille · Vidi više »
Miklós Horthy
Miklós vitez Horthy de Nagybánya (mađ. Vitéz nagybányai Horthy Miklós, Kenderes, 18. lipnja 1868. – Estoril, 9. veljače 1957.) je bio mađarski admiral i regent u međuratnom periodu i kroz skoro cijeli Drugi svjetski rat obnašavši tu dužnost od 1. ožujka 1920. pa do 15. listopada 1944. godine.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Miklós Horthy · Vidi više »
Milan Šufflay
Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Milan Šufflay · Vidi više »
Mile Budak
Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Mile Budak · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Miroslav Krleža · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Monarhija · Vidi više »
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Narodna radikalna stranka · Vidi više »
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Niš · Vidi više »
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Nikola Pašić · Vidi više »
Oblast
Oblast je vrsta administrativne jedinice u Bjelorusiji, Bugarskoj, Kazahstanu, Kirgistanu, Rusiji te Ukrajini.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Oblast · Vidi više »
Obznana
''Obznana'' Riječ obznana izvedena je iz glagola obznaniti, tj.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Obznana · Vidi više »
Oktroirani ustav
Oktroirani ustav označava ustav neke države koji nije donesen demokratskim putem, nego ga je nametnuo monarh, diktator, oligarhija itd.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Oktroirani ustav · Vidi više »
Parlament
Parlament je državno zakonodavno tijelo.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Parlament · Vidi više »
Pavle Karađorđević
Pavle Karađorđević (Sankt-Peterburg, 15. travnja 1893. – Pariz, 14. rujna 1976.), bio je srpski princ i jedini sin kneza Arsena Karađorđevića (1859. – 1938.), rođenog brata kralja Petra I. Karađorđevića (1844. – 1921.). Vrstan poznavatelj slikarstva i umjetnosti uopće.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Pavle Karađorđević · Vidi više »
Pavle Radić
Pavle (Pavao) Radić (Trebarjevo Desno, 10. siječnja 1880. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Pavle Radić · Vidi više »
Petar Živković
Petar Živković Petar Živković, (Negotin, 1. siječnja 1879. – Pariz, 3. veljače 1947.), srbijanski, jugoslavenski general i premijer.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Petar Živković · Vidi više »
Petar I. Karađorđević
Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Petar I. Karađorđević · Vidi više »
Petar II. Karađorđević
Petar II.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Petar II. Karađorđević · Vidi više »
Povlačenje srpske vojske na Krf
Povlačenje srpske vojske u listopadu 1915. godine. Povlačenje srpske vojske na Krf ili Albanska golgota, naziv je za povlačenje srpske vojske preko Albanije i Crne Gore tijekom Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Povlačenje srpske vojske na Krf · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Pruska · Vidi više »
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Prvi balkanski rat · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Puč
Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Puč · Vidi više »
Puniša Račić
Puniša Račić. Puniša Račić (Slatina kod Andrijevice, Crna Gora, 17. srpnja 1886. – Beograd, 16. listopada 1944.), bio je agent srbijanske vlade, četnik i političar.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Puniša Račić · Vidi više »
Rak (bolest)
Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Rak (bolest) · Vidi više »
Raspad Kraljevine Jugoslavije
Podjela i okupacija Kraljevine Jugoslavije 1941. – 1943. Kraljevina Jugoslavija je propala u travnju 1941. godine.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Raspad Kraljevine Jugoslavije · Vidi više »
Regent
Regent (lat. regens.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Regent · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Rusko Carstvo · Vidi više »
Samostalna demokratska stranka
Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribićević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Samostalna demokratska stranka · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savska banovina
Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Savska banovina · Vidi više »
Seljačko-demokratska koalicija
Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Seljačko-demokratska koalicija · Vidi više »
Sibinjske žrtve
date.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Sibinjske žrtve · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Slovenci · Vidi više »
Solunsko bojište
Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Solunsko bojište · Vidi više »
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Srbija · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Srpski jezik · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Stjepan Radić · Vidi više »
Sveti Vid
Sveti Vid (Mazzara del Valla, oko 290. – Lukanija, oko 303.), kršćanski svetac i mučenik.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Sveti Vid · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Tirensko more
Tirensko more Tirensko more nalazi se zapadno od Italije, između talijanskog kopna, Sardinije i Sicilije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Tirensko more · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Torino · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Travanjski rat · Vidi više »
Trbušni tifus
Trbušni tifus sistemska je bolest koju uzrokuje bakterija Salmonella typhi, karakterizirana vrućicom, prostracijom, bolom u trbuhu i ružičastim osipom - rozeolom.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Trbušni tifus · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Ustaše · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Ustav · Vidi više »
Vardarska Makedonija
Slika 2. Teritorijalne promjene na Balkanu nakon Bukureškog mira Vardarska Makedonija, poznata i kao Sjeverna Makedonija ili Srpska Makedonija, ili kao Vardarska Srbija ili Južna Srbija, dio je regije Makedonije, koji je Bukureštanskim mirom iz 1913.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Vardarska Makedonija · Vidi više »
Velikosrpska ideologija
Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Velikosrpska ideologija · Vidi više »
Vidovdan
Vidovdan je religijski praznik Sv. Vida u Srpskoj i Bugarskoj pravoslavnoj Crkvi, koji se slavi 15. lipnja po julijanskom kalendaru, a trenutno se taj 15.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Vidovdan · Vidi više »
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Vidovdanski ustav · Vidi više »
Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Viktorija, eng. Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. i carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je gotovo 64 godine, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »
Vlado Černozemski
Vlado Černozemski Vlado Černozemski (bug. Владо Черноземски), pravim imenom Veličko Dimitrov Kerin (bug. Величко Димитров Керин) (selo Kamenica, Bugarska, 19. listopada 1897. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je bugarski revolucionar i član VMRO.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Vlado Černozemski · Vidi više »
VMRO
Granice Makedonije i Odrinske Trakije 1913. VMRO je akronim od Vnatrešna Makedonska Revolucionna Organizacija (makedonski: Внатрешна Македонска Револуционерна Организација, bugarski: Вътрешна Македоно-Одринска Революционна Организация) je tajna politička organizacija koja je djelovala od kraja XIX.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i VMRO · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i Zagreb · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1. prosinca · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 10. studenoga · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 16. kolovoza · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 16. prosinca · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1888. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 1934. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 20. lipnja · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 24. lipnja · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 28. lipnja · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 29. prosinca · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 3. listopada · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 3. rujna · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 6. siječnja · Vidi više »
8. kolovoza
8.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 8. kolovoza · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 8. lipnja · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Aleksandar I. Karađorđević i 9. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Aleksandar (kralj Jugoslavije), Kralj Aleksandar I Karađorđević.
