Sličnosti između Alojzije Stepinac i Sveučilište u Zagrebu
Alojzije Stepinac i Sveučilište u Zagrebu imaju 36 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antun Bauer (biskup), Družba Isusova, Franjo Kuharić, Hrvatska, Josip Broz Tito, Varaždin, Vladimir Bakarić, Zagreb, 1878., 1898., 19. listopada, 1909., 1916., 1918., 1919., 1924., 1930., 1931., 1932., 1934., 1936., 1937., 1940., 1943., 1944., 1945., 1946., 1947., 1951., 1952., ..., 1953., 1960., 1970., 1998., 2006., 2023.. Proširite indeks (6 više) »
Antun Bauer (biskup)
Antun Bauer (Breznica, 11. veljače 1856. – Zagreb, 7. prosinca 1937.), teološki i filozofski pisac, zagrebački nadbiskup.
Alojzije Stepinac i Antun Bauer (biskup) · Antun Bauer (biskup) i Sveučilište u Zagrebu ·
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Alojzije Stepinac i Družba Isusova · Družba Isusova i Sveučilište u Zagrebu ·
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Alojzije Stepinac i Franjo Kuharić · Franjo Kuharić i Sveučilište u Zagrebu ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Alojzije Stepinac i Hrvatska · Hrvatska i Sveučilište u Zagrebu ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Alojzije Stepinac i Josip Broz Tito · Josip Broz Tito i Sveučilište u Zagrebu ·
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Alojzije Stepinac i Varaždin · Sveučilište u Zagrebu i Varaždin ·
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Alojzije Stepinac i Vladimir Bakarić · Sveučilište u Zagrebu i Vladimir Bakarić ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Alojzije Stepinac i Zagreb · Sveučilište u Zagrebu i Zagreb ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Alojzije Stepinac · 1878. i Sveučilište u Zagrebu ·
1898.
Bez opisa.
1898. i Alojzije Stepinac · 1898. i Sveučilište u Zagrebu ·
19. listopada
19.
19. listopada i Alojzije Stepinac · 19. listopada i Sveučilište u Zagrebu ·
1909.
Bez opisa.
1909. i Alojzije Stepinac · 1909. i Sveučilište u Zagrebu ·
1916.
Bez opisa.
1916. i Alojzije Stepinac · 1916. i Sveučilište u Zagrebu ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Alojzije Stepinac · 1918. i Sveučilište u Zagrebu ·
1919.
Bez opisa.
1919. i Alojzije Stepinac · 1919. i Sveučilište u Zagrebu ·
1924.
Bez opisa.
1924. i Alojzije Stepinac · 1924. i Sveučilište u Zagrebu ·
1930.
Bez opisa.
1930. i Alojzije Stepinac · 1930. i Sveučilište u Zagrebu ·
1931.
Bez opisa.
1931. i Alojzije Stepinac · 1931. i Sveučilište u Zagrebu ·
1932.
Bez opisa.
1932. i Alojzije Stepinac · 1932. i Sveučilište u Zagrebu ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i Alojzije Stepinac · 1934. i Sveučilište u Zagrebu ·
1936.
Bez opisa.
1936. i Alojzije Stepinac · 1936. i Sveučilište u Zagrebu ·
1937.
Bez opisa.
1937. i Alojzije Stepinac · 1937. i Sveučilište u Zagrebu ·
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
1940. i Alojzije Stepinac · 1940. i Sveučilište u Zagrebu ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Alojzije Stepinac · 1943. i Sveučilište u Zagrebu ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Alojzije Stepinac · 1944. i Sveučilište u Zagrebu ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Alojzije Stepinac · 1945. i Sveučilište u Zagrebu ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i Alojzije Stepinac · 1946. i Sveučilište u Zagrebu ·
1947.
Bez opisa.
1947. i Alojzije Stepinac · 1947. i Sveučilište u Zagrebu ·
1951.
Bez opisa.
1951. i Alojzije Stepinac · 1951. i Sveučilište u Zagrebu ·
1952.
Bez opisa.
1952. i Alojzije Stepinac · 1952. i Sveučilište u Zagrebu ·
1953.
Bez opisa.
1953. i Alojzije Stepinac · 1953. i Sveučilište u Zagrebu ·
1960.
Bez opisa.
1960. i Alojzije Stepinac · 1960. i Sveučilište u Zagrebu ·
1970.
Bez opisa.
1970. i Alojzije Stepinac · 1970. i Sveučilište u Zagrebu ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Alojzije Stepinac · 1998. i Sveučilište u Zagrebu ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Alojzije Stepinac · 2006. i Sveučilište u Zagrebu ·
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Alojzije Stepinac i Sveučilište u Zagrebu imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Alojzije Stepinac i Sveučilište u Zagrebu
Usporedba između Alojzije Stepinac i Sveučilište u Zagrebu
Alojzije Stepinac ima 460 odnose, a Sveučilište u Zagrebu ima 278. Kao što im je zajedničko 36, Jaccard indeks 4.88% = 36 / (460 + 278).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Alojzije Stepinac i Sveučilište u Zagrebu. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: