Brže od pregledniku!
32 odnosi: Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", EHF-ova Liga prvaka, Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994., Hrvatska, Hrvatska na OI 1996., Hrvatska rukometna reprezentacija, Hrvatski rukometni kup, Hrvatski rukometni savez, Jugoslavenska rukometna reprezentacija, Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1983./84., Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1986./87., Kup europskih prvaka u rukometu 1991./92., Premijer liga (rukomet), Prvenstvo Jugoslavije u rukometu, Rijeka, RK Celje, RK Crikvenica, RK Zagreb, RK Zamet Rijeka, Rukomet, Rukomet na OI 1988., Rukometna superliga, Svjetsko juniorsko prvenstvo u rukometu, Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995., XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993., XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., 1. A HRL 1991./92., 1. A HRL 1998./99., 1966., 1996., 22. ožujka.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Alvaro Načinović i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
EHF-ova Liga prvaka
EHF-ova Liga pravaka godišnje je europsko klupsko rukometno natjecanje.
Novi!!: Alvaro Načinović i EHF-ova Liga prvaka · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.
Europsko prvenstvo za rukometaše 1994. održavalo se od 3. lipnja do 12. lipnja 1994. u Portugalu.
Novi!!: Alvaro Načinović i Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994. · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Alvaro Načinović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska na OI 1996.
Hrvatska reprezentacija na je Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. nastupila s brojnijom ekspedicijom nego li četiri godine ranije na Igrama u Barceloni.
Novi!!: Alvaro Načinović i Hrvatska na OI 1996. · Vidi više »
Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.
Novi!!: Alvaro Načinović i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski rukometni kup
Hrvatski rukometni kup je kup-natjecanje koje organizira Hrvatski rukometni savez (HRS).
Novi!!: Alvaro Načinović i Hrvatski rukometni kup · Vidi više »
Hrvatski rukometni savez
Hrvatski rukometni savez (HRS) je krovna organizacija za šport rukomet u Hrvatskoj.
Novi!!: Alvaro Načinović i Hrvatski rukometni savez · Vidi više »
Jugoslavenska rukometna reprezentacija
Jugoslavenska rukometna reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u sportu rukometu.
Novi!!: Alvaro Načinović i Jugoslavenska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1983./84.
U sezoni 1983./84.
Novi!!: Alvaro Načinović i Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1983./84. · Vidi više »
Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1986./87.
U sezoni 1986./87.
Novi!!: Alvaro Načinović i Jugoslavensko rukometno prvenstvo 1986./87. · Vidi više »
Kup europskih prvaka u rukometu 1991./92.
Ovo je 32.
Novi!!: Alvaro Načinović i Kup europskih prvaka u rukometu 1991./92. · Vidi više »
Premijer liga (rukomet)
Premijer liga je najviši rang rukometnog ligaškog natjecanja koje organizira Hrvatski rukometni savez.
Novi!!: Alvaro Načinović i Premijer liga (rukomet) · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u rukometu
Popis rukometnih prvaka i doprvaka Jugoslavije.
Novi!!: Alvaro Načinović i Prvenstvo Jugoslavije u rukometu · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Alvaro Načinović i Rijeka · Vidi više »
RK Celje
Rukometni klub Celje Pivovarna Laško je najtrofejniji slovenski rukometni klub.
Novi!!: Alvaro Načinović i RK Celje · Vidi više »
RK Crikvenica
Rukometni klub Crikvenica (RK Crikvenica; Crikvenica) je bio muški rukometni klub iz Crikvenice, Primorsko-goranska županija.
Novi!!: Alvaro Načinović i RK Crikvenica · Vidi više »
RK Zagreb
RK Zagreb hrvatski je rukometni klub iz Zagreba, osnovan 1922. godine.
Novi!!: Alvaro Načinović i RK Zagreb · Vidi više »
RK Zamet Rijeka
RK Zamet je rukometni klub iz Rijeke osnovan je 1957.
Novi!!: Alvaro Načinović i RK Zamet Rijeka · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Alvaro Načinović i Rukomet · Vidi više »
Rukomet na OI 1988.
Rukomet na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. uključivao je natjecanja u muškoj i ženskoj konkurenciji.
Novi!!: Alvaro Načinović i Rukomet na OI 1988. · Vidi više »
Rukometna superliga
Rukometna Superliga je svjetsko rukometno natjecanje koje se od 1979.
Novi!!: Alvaro Načinović i Rukometna superliga · Vidi više »
Svjetsko juniorsko prvenstvo u rukometu
Svjetsko juniorsko prvenstvo u rukometu (eng. IHF Men's Junior World Championship) međunarodno je natjecanje za igrače do 21 godine.
Novi!!: Alvaro Načinović i Svjetsko juniorsko prvenstvo u rukometu · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 1995. održano je 1995. godine na Islandu.
Novi!!: Alvaro Načinović i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Island 1995. · Vidi više »
XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993.
12.
Novi!!: Alvaro Načinović i XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993. · Vidi više »
XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.
XXIV.
Novi!!: Alvaro Načinović i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: Alvaro Načinović i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
1. A HRL 1991./92.
1.A HRL 1991./92. je bila prva sezona hrvatskog rukometnog prvenstva uz sudjelovanje 6 klubova.
Novi!!: Alvaro Načinović i 1. A HRL 1991./92. · Vidi više »
1. A HRL 1998./99.
Osmu sezonu najvišeg ranga hrvatskog rukometnog prvenstva je osvojila momčad Badel 1862 iz Zagreba.
Novi!!: Alvaro Načinović i 1. A HRL 1998./99. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Alvaro Načinović i 1966. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Alvaro Načinović i 1996. · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Alvaro Načinović i 22. ožujka · Vidi više »
