Brže od pregledniku!
39 odnosi: Abraham Lincoln, Alexander Hamilton, Aljaska, Američka deklaracija o neovisnosti, Američki rat za neovisnost, Andrew Jackson, Španjolska, Banka, Benjamin Franklin, Cent, Duhan, Francuska, George Washington, Grover Cleveland, Indigo, James Madison, Novac, Philadelphia, Riža, Sjedinjene Američke Države, Srebro, Sustav federalnih rezervi, Thomas Jefferson, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ulysses S. Grant, William McKinley, Woodrow Wilson, Zlato, 1690., 1775., 1781., 1785., 1873., 1900., 1913., 1929., 1955., 1969., 2017..
Abraham Lincoln
Abraham Lincoln (Hodgenville, 12. veljače 1809. – Washington, DC, 15. travnja 1865.), američki predsjednik i političar. Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zarekao se da će ustati protiv ropstva. Kao član Kongresa (od 1847. do 1849.) istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854. u glasovitu govoru napada Dogovor Kansas - Nebraska Bill kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine sudjeluje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njezin kandidat, 6. studenog 1860. izabran je za predsjednika SAD-a. Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do ožujka 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo Konfederaciju Američkih Država s Jeffersonom Davisom na čelu. U travnju iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Unije i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864., a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu u kazalištu, ubio ga je glumac sklon Konfederaciji John Wilkes Booth.Amerikanci ga doživljavaju kao jednog od svojih velikana jer je ukinuo ropstvo i vodio Uniju do pobjede u građanskome ratu.
Novi!!: Američki dolar i Abraham Lincoln · Vidi više »
Alexander Hamilton
Alexander Hamilton, oko 1795. godine Alexander Hamilton (11. siječnja 1755. ili 1757. – 12. srpnja 1804.), bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD.
Novi!!: Američki dolar i Alexander Hamilton · Vidi više »
Aljaska
Aljaska je 49.
Novi!!: Američki dolar i Aljaska · Vidi više »
Američka deklaracija o neovisnosti
Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.
Novi!!: Američki dolar i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Novi!!: Američki dolar i Američki rat za neovisnost · Vidi više »
Andrew Jackson
Andrew Jackson (Waxhaw, 15. ožujka 1767. – Nashville, 8. lipnja 1845.) je američki vojskovođa, političar i državnik, najpoznatiji po tome što je bio 7. predsjednik SAD te osnivač današnje Demokratske stranke.
Novi!!: Američki dolar i Andrew Jackson · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Američki dolar i Španjolska · Vidi više »
Banka
Banka u Bostonu Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim poslovima.
Novi!!: Američki dolar i Banka · Vidi više »
Benjamin Franklin
munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.
Novi!!: Američki dolar i Benjamin Franklin · Vidi više »
Cent
1 cent američkog dolara Cent, centavo, centésimo, cêntimo, céntimo, centime su različiti nazivi za stoti dio brojnih svjetskih valuta.
Novi!!: Američki dolar i Cent · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Američki dolar i Duhan · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Američki dolar i Francuska · Vidi više »
George Washington
George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).
Novi!!: Američki dolar i George Washington · Vidi više »
Grover Cleveland
Stephen Grover Cleveland (Cladwell, 16. ožujka 1837. – Princeton, 24. lipnja 1908.) je bio 22.
Novi!!: Američki dolar i Grover Cleveland · Vidi više »
Indigo
Indigo (port. ili španj. índigo, od lat. indicum, od grč. ἰνδıϰός: indijski) je modro bojilo poznato od davnine, derivat indola.
Novi!!: Američki dolar i Indigo · Vidi više »
James Madison
James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa – izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789. – 1861. Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a.
Novi!!: Američki dolar i James Madison · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Američki dolar i Novac · Vidi više »
Philadelphia
Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.
Novi!!: Američki dolar i Philadelphia · Vidi više »
Riža
Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.
Novi!!: Američki dolar i Riža · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Američki dolar i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Američki dolar i Srebro · Vidi više »
Sustav federalnih rezervi
Sjedište FED-a FED (Federal Reserve District) ili Sustav federalnih rezervi je privatna institucija koja je ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u SAD-u. Utemeljen je 1913. godine Zakonom o FED-u. Isprva nije bio dobro prihvaćen jer je smatran oblikom centralizirane vlasti.
Novi!!: Američki dolar i Sustav federalnih rezervi · Vidi više »
Thomas Jefferson
Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.
Novi!!: Američki dolar i Thomas Jefferson · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Američki dolar i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ulysses S. Grant
Ulysses S. Grant (Point Pleasant, 27. travnja 1822. – Mount McGregor, 23. srpnja 1885.), američki vojskovođa, političar i predsjednik SAD-a. Vojnu akademiju u West Pointu završio je 1843., a kada je izbio američki građanski rat stupio je u vojsku Unije. Ubrzo postaje brigadni general. U ožujku 1864. predsjednik Lincoln ga postavlja za zapovjednika snaga Sjevera, koje su tada imale oko milijun ljudi. Vješto koordinirajući djelovanje svojih vojski potisnuo je snage Juga i u bitci kod Richmonda prisilio je generala Leeja, vrhovnog zapovjednika snaga Juga, na kapitualciju, čime je rat završen. 1868. i 1872. godine bio je izabran za predsjednika SAD-a, ali je na tom položaju postao igračka u rukama korupcionaša, kojima nije bio dorastao. Napisao je memoare koji spadaju u najbolje vojne autobiografije.
Novi!!: Američki dolar i Ulysses S. Grant · Vidi više »
William McKinley
William McKinley (29. siječnja 1843. – 14. rujna 1901.), američki političar, 25. predsjednik SAD od 1897. – 1901. Na mjesto predsjednika je izabran kao kandidat Republikanske stranke. Jedno od glavnih oblježja njegovog mandata bila je politika imperijalizma. Započeo je Američko-španjolski rat, anektirao Havaje i stavio Kubu i Portoriko pod američku kontrolu. Godine 1898. imenovao je tzv. Industrijsko povjerenstvo koje je imalo zadaću istražiti utjecaj velikih konglomerata, trustova, na gospodarstvo. Izvješće tog povjerenstva njegovom nasljedniku Theodoreu Rooseveltu označit će početak politike razbijanja trustova. Ubio ga je 1901. za vrijeme posjete gradu Buffalou u saveznoj državi New York anarhist Leon Czolgosz. Po njemu je nazvan najviši vrh Sjeverne Amerike, Mount McKinley na Aljaski. Kategorija:Američki političari 1865. – 1914. Kategorija: Američki predsjednici Kategorija:Američki masoni.
Novi!!: Američki dolar i William McKinley · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Američki dolar i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Američki dolar i Zlato · Vidi više »
1690.
Bez opisa.
Novi!!: Američki dolar i 1690. · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: Američki dolar i 1775. · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: Američki dolar i 1781. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: Američki dolar i 1785. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Američki dolar i 1873. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Američki dolar i 1900. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Američki dolar i 1913. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Američki dolar i 1929. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Američki dolar i 1955. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Američki dolar i 1969. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Američki dolar i 2017. · Vidi više »
