Amiel Shomrony i Stepinac i Židovi (Štefan)

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Amiel Shomrony i Stepinac i Židovi (Štefan)

Amiel Shomrony vs. Stepinac i Židovi (Štefan)

Amiel Shomrony (Zagreb, 16. kolovoza 1917. - Hatsevelet Hasharon, Izrael, 24. srpnja 2009.), bio je hrvatski Židov koji je preživio Holokaust. Knjižicu naslovljenu Stepinac i Židovi objavila je hrvatska povjesničarka Ljubica Štefan.

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Alojzije Stepinac i Amiel Shomrony · Alojzije Stepinac i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Amiel Shomrony i Hrvatska · Hrvatska i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »

Igor Primorac

Igor Primorac (Igor Primoratz), (Moskva, 6. listopada 1945.) hrvatski filozof.

Amiel Shomrony i Igor Primorac · Igor Primorac i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »

Ljubica Štefan

Ljubica Štefan (Prilep, 1921. – Zagreb, 17. ožujka 2002.), bila je hrvatska povjesničarka.

Amiel Shomrony i Ljubica Štefan · Ljubica Štefan i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »

Miroslav Šalom Freiberger

Miroslav Šalom Freiberger (hebr.: שלום (מירוסלאב) פרייברגר; Zagreb, 9. siječnja 1903. - Auschwitz, 8. svibnja 1943.), židovski teolog, vjeroučitelj, prevoditelj, pisac i posljednji ratni zagrebački nadrabin.

Amiel Shomrony i Miroslav Šalom Freiberger · Miroslav Šalom Freiberger i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »

Pravednik među narodima

Pravednik među narodima (hebrejski khassidey umot ha-olam) je odlikovanje koje dodjeljuje Izrael kako bi odlikovao pripadnike drugih naroda koji su spašavali Židove od istrjebljenja tijekom holokausta riskirajući pri tome vlastite živote.

Amiel Shomrony i Pravednik među narodima · Pravednik među narodima i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »

Stepinac i Židovi

Odmah po uspostavi Nezavisne države Hrvatske, ustaški je režim, potaknut od nacističke njemačke, počeo sustavni progon Židova, a kasnije i Roma (vidi članak Holokaust u NDH), kao i progon Srba.

Amiel Shomrony i Stepinac i Židovi · Stepinac i Židovi i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »

Yad Vashem

Pogled iz zraka na Yad Vashem. Yad Vashem (Hebrejski: יָד וַשֵׁם), Izraelski je službeni memorijalni centar posvećen žrtvama Holokausta.

Amiel Shomrony i Yad Vashem · Stepinac i Židovi (Štefan) i Yad Vashem · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Amiel Shomrony i Zagreb · Stepinac i Židovi (Štefan) i Zagreb · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

1970. i Amiel Shomrony · 1970. i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

1994. i Amiel Shomrony · 1994. i Stepinac i Židovi (Štefan) · Vidi više »