Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Amonijak i Zrak

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Amonijak i Zrak

Amonijak vs. Zrak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3. gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Sličnosti između Amonijak i Zrak

Amonijak i Zrak imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Anorganska kemija, Atmosfera, Celzij, Dušik, Helij, Ion, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kisik, Metan, Mol (mjerna jedinica), Oksidacija, Ozon, Plin, Soli, Sumpor, Temperatura, Tlak, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Vodik.

Anorganska kemija

Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.

Amonijak i Anorganska kemija · Anorganska kemija i Zrak · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Amonijak i Atmosfera · Atmosfera i Zrak · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Amonijak i Celzij · Celzij i Zrak · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Amonijak i Dušik · Dušik i Zrak · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Amonijak i Helij · Helij i Zrak · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Amonijak i Ion · Ion i Zrak · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Amonijak i Kilogram · Kilogram i Zrak · Vidi više »

Kilogram po metru kubnom

Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.

Amonijak i Kilogram po metru kubnom · Kilogram po metru kubnom i Zrak · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Amonijak i Kisik · Kisik i Zrak · Vidi više »

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Amonijak i Metan · Metan i Zrak · Vidi više »

Mol (mjerna jedinica)

Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).

Amonijak i Mol (mjerna jedinica) · Mol (mjerna jedinica) i Zrak · Vidi više »

Oksidacija

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.

Amonijak i Oksidacija · Oksidacija i Zrak · Vidi više »

Ozon

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.

Amonijak i Ozon · Ozon i Zrak · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Amonijak i Plin · Plin i Zrak · Vidi više »

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.

Amonijak i Soli · Soli i Zrak · Vidi više »

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Amonijak i Sumpor · Sumpor i Zrak · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Amonijak i Temperatura · Temperatura i Zrak · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Amonijak i Tlak · Tlak i Zrak · Vidi više »

Ugljikov (II) oksid

Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Amonijak i Ugljikov (II) oksid · Ugljikov (II) oksid i Zrak · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Amonijak i Ugljikov(IV) oksid · Ugljikov(IV) oksid i Zrak · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Amonijak i Vodik · Vodik i Zrak · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Amonijak i Zrak

Amonijak ima 181 odnose, a Zrak ima 86. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 7.87% = 21 / (181 + 86).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Amonijak i Zrak. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »