Brže od pregledniku!
38 odnosi: Aleksandrija, Anglosasi, Anijan Aleksandrijski, Anno Mundi, Beda Časni, Bizant, Blagovijest, Dioklecijan, Evanđelje po Ivanu, Evanđelje po Luki, Evanđelje po Mateju, Godina 0, Gregorijanski kalendar, Herod I. Veliki, Hipolit Rimski, Hrvatski jezik, Isusovo rođenje, Ivan Krstitelj, Julijanski kalendar, Justinijan I. Veliki, Kalendarska era, Karlo Veliki, Karolinška renesansa, Karolinško Carstvo, Konjunkcija (astronomija), Konstans II., Koptska pravoslavna Crkva, Latinski jezik, Maksim Ispovijedalac, Pasha, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pokolj nevine dječice, Pr. Kr., Računanje nadnevka Uskrsa, Raspeće, Tertulijan, Ujedinjeni narodi, 525..
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Anno Domini i Aleksandrija · Vidi više »
Anglosasi
Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.
Novi!!: Anno Domini i Anglosasi · Vidi više »
Anijan Aleksandrijski
Papa Anijan je drugi papa Aleksandrije i patrijarh Svete Stolice sv. Marka.
Novi!!: Anno Domini i Anijan Aleksandrijski · Vidi više »
Anno Mundi
Sikstinske kapele Židovski nadgrobni kamen, s godinom po kronologiji ''Anno Mundi'' Anno Mundi (latinski: " godini svijeta"), skraćeno AM ili A.M., naziv je kalendarske ere koja godine broji od nastanka svijeta po Bibliji.
Novi!!: Anno Domini i Anno Mundi · Vidi više »
Beda Časni
Sveti Beda Časni (672./673. – Jarrow, 26. svibnja 735.), svetac i crkveni naučitelj.
Novi!!: Anno Domini i Beda Časni · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Anno Domini i Bizant · Vidi više »
Blagovijest
Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Novi!!: Anno Domini i Blagovijest · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Anno Domini i Dioklecijan · Vidi više »
Evanđelje po Ivanu
El Greco: Ivan Evanđelist Evanđelje po Ivanu (kratica: Iv) četvrto je evanđelje po redu i u većoj se mjeri razlikuje od prva tri evanđelja, takozvanih Sinoptika (po Mateju, Marku i Luki).
Novi!!: Anno Domini i Evanđelje po Ivanu · Vidi više »
Evanđelje po Luki
Evanđelje po Luki, religijska je knjiga, dio Novoga zavjeta.
Novi!!: Anno Domini i Evanđelje po Luki · Vidi više »
Evanđelje po Mateju
Evanđelje po Mateju (grč., Kata Matthaion Euangelion ili, To Euangelion kata Matthaion) jedno je od četiriju kanonskih evanđelja Novoga zavjeta.
Novi!!: Anno Domini i Evanđelje po Mateju · Vidi više »
Godina 0
1. stoljeće pr. Kr. | 1. stoljeće 30-ih pr. Kr. | 20-ih pr. Kr. | 10-ih pr. Kr. | 10-ih | 20-ih | 30-ih 5. pr. Kr. | 4. pr. Kr. | 3. pr. Kr. | 2. pr. Kr. | 1. pr. Kr. | Godina 0 | 1. | 2. | 3. | 4. | 5. Godina 0 po kalendaru ne postoji.
Novi!!: Anno Domini i Godina 0 · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: Anno Domini i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Herod I. Veliki
Kralj Judeje Herod I. Veliki (73. pr. Kr. – 4. pr. Kr.) vladao je 37. pr. Kr. – 4. pr. Kr. Sin rimskog saveznika, namjesnika Idumeje Antipatera.
Novi!!: Anno Domini i Herod I. Veliki · Vidi više »
Hipolit Rimski
Hipolit Rimski (Rim, 170. – Sardinija, 235.), kršćanski pisac i svetac.
Novi!!: Anno Domini i Hipolit Rimski · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Anno Domini i Hrvatski jezik · Vidi više »
Isusovo rođenje
Giorgione: ''Isusovo rođenje'' Charles Poerson: ''Isusovo rođenje'', 1667. Isusovo rođenje, Kristovo rođenje ili Rođenje Isusa Krista odnosi se na rođenje Isusa Krista, koje je opisano u Bibliji i povijesnim spisima.
Novi!!: Anno Domini i Isusovo rođenje · Vidi više »
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Novi!!: Anno Domini i Ivan Krstitelj · Vidi više »
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.
Novi!!: Anno Domini i Julijanski kalendar · Vidi više »
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.
Novi!!: Anno Domini i Justinijan I. Veliki · Vidi više »
Kalendarska era
Kalendarska era sustav je obrojčavanja (numeriranja) godina koji se rabi u kalendarima.
Novi!!: Anno Domini i Kalendarska era · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Anno Domini i Karlo Veliki · Vidi više »
Karolinška renesansa
samostana Lorsch (Hessen). Karolinškom renesansom se naziva kulturni uzlet (obrazovanja, pjesništva, pisanja knjiga, graditeljstva) u rano vrijeme dinastije Karolinga, pokrenut na dvoru Karla Velikog.
Novi!!: Anno Domini i Karolinška renesansa · Vidi više »
Karolinško Carstvo
Karolinško Carstvo (fra. Empire Carolingien, njem. Karolinsches Reich, tal. Impero Carolingio) naziv je za Franačku u razdoblju od 800. do 888. godine, tj.
Novi!!: Anno Domini i Karolinško Carstvo · Vidi više »
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Novi!!: Anno Domini i Konjunkcija (astronomija) · Vidi više »
Konstans II.
Solid cara Konstansa II. iz oko 651. – 654. Konstans II.
Novi!!: Anno Domini i Konstans II. · Vidi više »
Koptska pravoslavna Crkva
Koptska katedrala sv. Marka u Aleksandriji Koptska Crkva ili Koptska pravoslavna Crkva, nasljednica je drevne Crkve u Aleksandriji.
Novi!!: Anno Domini i Koptska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Anno Domini i Latinski jezik · Vidi više »
Maksim Ispovijedalac
Sveti Maksim Ispovijedalac (grčki: Μάξιμος ὁ Ὁμολογητής), također poznat kao Maksim Teolog i Maksim Carigradski (Carigrad, oko 580. – Tsageri, Gruzija, 13. kolovoza 662.) - bio je kršćanski svetac, redovnik, teolog i učenjak.
Novi!!: Anno Domini i Maksim Ispovijedalac · Vidi više »
Pasha
Stol postavljen za židovsku pashalnu večeru (seder) Pasha (grč. pasha, aram. pasha', hebr. pesa'h, hrv. "proći mimo") jedan je od židovskih blagdana.
Novi!!: Anno Domini i Pasha · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Anno Domini i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Pokolj nevine dječice
Rubens, ''Pokolj nevine dječice''. Pokolj nevine dječice (Nevina dječica) događaj je iz ''Novoga zavjeta'' i kršćanski blagdan u Božićnoj osmini liturgijske godine.
Novi!!: Anno Domini i Pokolj nevine dječice · Vidi više »
Pr. Kr.
pr.
Novi!!: Anno Domini i Pr. Kr. · Vidi više »
Računanje nadnevka Uskrsa
Računanje datuma Uskrsa ili komputski račun srednjovjekovni postupak je kojim se određuje datum Uskrsa u crkvenim kalendarima kao što je opći rimski kalendar.
Novi!!: Anno Domini i Računanje nadnevka Uskrsa · Vidi više »
Raspeće
Atos (sredina 16. st.). Raspeće (Mt 27, 33-56; Mk 15, 22-41; Lk 23, 33-49; Iv 19, 17-37).
Novi!!: Anno Domini i Raspeće · Vidi više »
Tertulijan
Tertulijan (Kvint Septimije Florencije) (rođen u Kartagi, oko godine 160. – umro u Kartagi, oko godine 240.) bio je ranokršćanski pisac.
Novi!!: Anno Domini i Tertulijan · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Anno Domini i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
525.
Bez opisa.
Novi!!: Anno Domini i 525. · Vidi više »
