Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Šestosiječanjska diktatura i Ante Trumbić

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Šestosiječanjska diktatura i Ante Trumbić

Šestosiječanjska diktatura vs. Ante Trumbić

''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević. Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Sličnosti između Šestosiječanjska diktatura i Ante Trumbić

Šestosiječanjska diktatura i Ante Trumbić imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Pavelić, Atentat u Narodnoj skupštini 1928., Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski blok (1927.), Hrvoje Matković, Kraljevina Jugoslavija, Mile Budak, Pariz, Seljačko-demokratska koalicija, Travanjski rat, Vidovdanski ustav, Vladko Maček, Zagrebačke punktacije, 1920., 1930., 1932., 1939., 3. listopada.

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.

Šestosiječanjska diktatura i Ante Pavelić · Ante Pavelić i Ante Trumbić · Vidi više »

Atentat u Narodnoj skupštini 1928.

Atentat u Narodnoj skupštini 1928., dogodio se 20. lipnja 1928. godine kada je u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu izvršen atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Ivana Pernara, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu, Stjepana Radića i Pavla Radića.

Šestosiječanjska diktatura i Atentat u Narodnoj skupštini 1928. · Ante Trumbić i Atentat u Narodnoj skupštini 1928. · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Šestosiječanjska diktatura i Hrvatska seljačka stranka · Ante Trumbić i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatski blok (1927.)

Hrvatski blok naziv je za koaliciju Hrvatske federalističke seljačke stranke i Hrvatske stranke prava, iniciranu 1927. od Ivana Lorkovića, Ante Trumbića i Ante Pavelića.

Šestosiječanjska diktatura i Hrvatski blok (1927.) · Ante Trumbić i Hrvatski blok (1927.) · Vidi više »

Hrvoje Matković

Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.

Šestosiječanjska diktatura i Hrvoje Matković · Ante Trumbić i Hrvoje Matković · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Šestosiječanjska diktatura i Kraljevina Jugoslavija · Ante Trumbić i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Mile Budak

Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.

Šestosiječanjska diktatura i Mile Budak · Ante Trumbić i Mile Budak · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Šestosiječanjska diktatura i Pariz · Ante Trumbić i Pariz · Vidi više »

Seljačko-demokratska koalicija

Stjepan Radić govori na skupštinskom zborovanju u Dubrovniku 27. svibnja 1928. godine (desno od Radića je Josip Predavec a lijevo Svetozar Pribićević). Seljačko-demokratska koalicija naziv je za koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke (SDS), koja je okupljala ponajviše Srbe prečane.

Šestosiječanjska diktatura i Seljačko-demokratska koalicija · Ante Trumbić i Seljačko-demokratska koalicija · Vidi više »

Travanjski rat

Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.

Šestosiječanjska diktatura i Travanjski rat · Ante Trumbić i Travanjski rat · Vidi više »

Vidovdanski ustav

Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Šestosiječanjska diktatura i Vidovdanski ustav · Ante Trumbić i Vidovdanski ustav · Vidi više »

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Šestosiječanjska diktatura i Vladko Maček · Ante Trumbić i Vladko Maček · Vidi više »

Zagrebačke punktacije

Zagrebačke punktacije su dokument, kojega su 7. studenoga 1932. potpisale Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska Stranka Prava, u kojem se osuđuje stanje kakvo je u državi postojalo nakon Šestosiječanjske diktature te traži federalno uređenje Jugoslavije.

Šestosiječanjska diktatura i Zagrebačke punktacije · Ante Trumbić i Zagrebačke punktacije · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Šestosiječanjska diktatura i 1920. · 1920. i Ante Trumbić · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Šestosiječanjska diktatura i 1930. · 1930. i Ante Trumbić · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Šestosiječanjska diktatura i 1932. · 1932. i Ante Trumbić · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Šestosiječanjska diktatura i 1939. · 1939. i Ante Trumbić · Vidi više »

3. listopada

3.

Šestosiječanjska diktatura i 3. listopada · 3. listopada i Ante Trumbić · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Šestosiječanjska diktatura i Ante Trumbić

Šestosiječanjska diktatura ima 89 odnose, a Ante Trumbić ima 106. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 9.23% = 18 / (89 + 106).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Šestosiječanjska diktatura i Ante Trumbić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »