Brže od pregledniku!
83 odnosi: Albanija, Anžuvinci (starija loza), Andria, Andrija III. Mlečanin, Aragonci, Arpadovići, Žigmund Luksemburški, Balkan, Ban, Bela IV., Bonifacije VIII., Bugarska, Dalmacija, Dinastija, Dinastija Anjou-Plantagenet, Dinastija Capet, Drač, Dužd, Dunav, Epirska Despotovina, Francuska, Francuzi, Hohenstaufen, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Italija, Jadransko more, Jadviga Anžuvinska, Karlo I. Robert, Karlo II. Drački, Kazimir III. Veliki, Kraljevina Sicilija, Kraljevina Ugarska, Ladislav IV. Kumanac, Ladislav Napuljski, Ludovik I. Anžuvinac, Luj IX., kralj Francuske, Luj VIII., kralj Francuske, Marija Anžuvinska, Marija Arpadović, Mladen II. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Napuljsko Kraljevstvo, Nelipac II. Nelipčić, Nikola IV., Papa, Pavao I. Šubić Bribirski, Petar III. Aragonski, Pjastovići, Poljska, ..., Provansa, Sicilija, Sicilijanska večernja, Stefan Dragutin, Stjepan Anžuvinac, Stjepan Postum, Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj, Stolni Biograd, Sveta Stolica, Toulouse, Transilvanija, Tvrtko I. Kotromanić, Urban IV., Zadar, Zadarski mir, 1246., 1266., 1271., 1282., 1288., 1290., 1295., 1300., 1301., 1310., 1322., 1358., 1370., 1386., 1403., 1435., 18. veljače, 27. kolovoza. Proširite indeks (33 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Anžuvinci i Albanija · Vidi više »
Anžuvinci (starija loza)
Anžuvinska dinastija, poznata i kao Ingelgerska dinastija (fra. Ingelgeriens) prva je francuska velikaška obitelj koja je imala posjed Anjou u Francuskoj.
Novi!!: Anžuvinci i Anžuvinci (starija loza) · Vidi više »
Andria
Andria je jedan od tri glavni grad talijanske pokrajine Barletta-Andria-Trani u regiji Apulija od 100 432 stanovnika.
Novi!!: Anžuvinci i Andria · Vidi više »
Andrija III. Mlečanin
Andrija III.
Novi!!: Anžuvinci i Andrija III. Mlečanin · Vidi više »
Aragonci
Aragonci su etnička skupina ili starosjedioci u Španjolskoj koji uglavnom žive na području srednjovjekovne države Kraljevine Aragon, na području od sredine prema istoku Španjolske.
Novi!!: Anžuvinci i Aragonci · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Anžuvinci i Arpadovići · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Anžuvinci i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Anžuvinci i Balkan · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Anžuvinci i Ban · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Anžuvinci i Bela IV. · Vidi više »
Bonifacije VIII.
Bonifacije VIII., papa od 24. prosinca 1294. do 11. listopada 1303. godine.
Novi!!: Anžuvinci i Bonifacije VIII. · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Anžuvinci i Bugarska · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Anžuvinci i Dalmacija · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Anžuvinci i Dinastija · Vidi više »
Dinastija Anjou-Plantagenet
Anjou-Plantagenet (ili samo Plantagenet) je ogranak starije francuske dinastije Anžuvinaca (Anjou) koja je u Engleskoj vladala od 1154. do 1485. godine.
Novi!!: Anžuvinci i Dinastija Anjou-Plantagenet · Vidi više »
Dinastija Capet
Dinastija Capet, udomaćeno Kapetovići (fr. Les Capétiens), francuska kraljevska dinastija, jedna od najstarijih i najrazgranatijih europskih vladarskih obitelji.
Novi!!: Anžuvinci i Dinastija Capet · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Anžuvinci i Drač · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Anžuvinci i Dužd · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Anžuvinci i Dunav · Vidi više »
Epirska Despotovina
Epirska Despotovina ili Epirska Kneževina (grčki: Δεσποτάτο της Ηπείρου) bila je jedna od bizantskih grčkih država slijednica Bizantskog Carstva, koja je nastala nakon Četvrtog križarskog rata 1204. Epirska Despotovina tvrdila je da je legitimni slijednik Bizanta, kao i slične tvorevine Nicejsko Carstvo i Trapezuntsko Carstvo.
Novi!!: Anžuvinci i Epirska Despotovina · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Anžuvinci i Francuska · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Anžuvinci i Francuzi · Vidi više »
Hohenstaufen
Hohenstaufen, poznata i kao Staufen, njemačka vladarska obitelj koja je vladala vojvodinom Švapskom, Svetim Rimskim Carstvom i Kraljevstvom Sicilije.
Novi!!: Anžuvinci i Hohenstaufen · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Anžuvinci i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Anžuvinci i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Anžuvinci i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Anžuvinci i Jadransko more · Vidi više »
Jadviga Anžuvinska
Jadviga Anžuvinska (Hedviga; Budim, između 3. listopada 1373. i 18. veljače 1374. – Krakov, 17. srpnja 1399.), poljsko-litavska kraljica i katolička svetica.
Novi!!: Anžuvinci i Jadviga Anžuvinska · Vidi više »
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Novi!!: Anžuvinci i Karlo I. Robert · Vidi više »
Karlo II. Drački
Karlo II.
Novi!!: Anžuvinci i Karlo II. Drački · Vidi više »
Kazimir III. Veliki
Kazimir III.
Novi!!: Anžuvinci i Kazimir III. Veliki · Vidi više »
Kraljevina Sicilija
Kraljevina Sicilija, 1154. godina Kraljevina Sicilija (lat. Regnum Siciliae or Sicilie;, tal. Regno di Sicilia) je kraljevina koju su 1130. godine osnovali Normani.
Novi!!: Anžuvinci i Kraljevina Sicilija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Anžuvinci i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Ladislav IV. Kumanac
Ladislav IV.
Novi!!: Anžuvinci i Ladislav IV. Kumanac · Vidi više »
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Novi!!: Anžuvinci i Ladislav Napuljski · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Anžuvinci i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Luj IX., kralj Francuske
Luj IX.
Novi!!: Anžuvinci i Luj IX., kralj Francuske · Vidi više »
Luj VIII., kralj Francuske
Kralj Luj VIII. Luj VIII.
Novi!!: Anžuvinci i Luj VIII., kralj Francuske · Vidi više »
Marija Anžuvinska
location.
Novi!!: Anžuvinci i Marija Anžuvinska · Vidi više »
Marija Arpadović
Npauljska kraljica Marija Arpadović Marija Arpadović (?, oko 1257. – Napulj, 25. ožujka 1323.), ugarska princeza i napuljska kraljica iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Anžuvinci i Marija Arpadović · Vidi više »
Mladen II. Šubić Bribirski
Mladen/Mladin II.
Novi!!: Anžuvinci i Mladen II. Šubić Bribirski · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Anžuvinci i Mletačka Republika · Vidi više »
Napuljsko Kraljevstvo
Napuljsko Kraljevstvo (tal. Regno di Napoli), bila je srednjovjekovna država na krajnjem jugu Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Anžuvinci i Napuljsko Kraljevstvo · Vidi više »
Nelipac II. Nelipčić
Nelipac II.
Novi!!: Anžuvinci i Nelipac II. Nelipčić · Vidi više »
Nikola IV.
Nikola IV. (Lisciano, Ascoli Piceno, 30. rujna 1227. – Rim, 4. travnja 1292.), papa od 22. veljače 1288. do svoje smrti 4. travnja 1292.
Novi!!: Anžuvinci i Nikola IV. · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Anžuvinci i Papa · Vidi više »
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Novi!!: Anžuvinci i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Petar III. Aragonski
Petar III. Petar III. Petar III.
Novi!!: Anžuvinci i Petar III. Aragonski · Vidi više »
Pjastovići
Grb dinastije Pjastovića Pjastovići (polj. Piastowie), vladarska dinastija koja je vladala Poljskom od 960. do 1370. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva.
Novi!!: Anžuvinci i Pjastovići · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Anžuvinci i Poljska · Vidi više »
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Novi!!: Anžuvinci i Provansa · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Anžuvinci i Sicilija · Vidi više »
Sicilijanska večernja
Sicilijanska večernja, slika iz 1846. godine Sicilijanska večernja je naziv za pobunu na Siciliji 1282. godine protiv kralja Karla I. Anžuvinca, koji je preuzeo Siciliju uz papinu podršku 1266. godine.
Novi!!: Anžuvinci i Sicilijanska večernja · Vidi više »
Stefan Dragutin
Stefan Dragutin (prije 1253. – 12. ožujka 1316.) je bio kralj Srbije iz dinastije Nemanjića između 1276.
Novi!!: Anžuvinci i Stefan Dragutin · Vidi više »
Stjepan Anžuvinac
Stjepan Anžuvinac (26. prosinca 1332. – 9. kolovoza 1354.), ugarski kraljević iz dinastije Anžuvinaca, koji je obnašao časti i dužnosti erdejskog vojvode (1350. – 1354.) i hrvatskog hercega (1351. – 1354.). Bio je sin napuljskog kraljevića i hrvatsko-ugarskog kralja Karla I. Roberta (1301. – 1342.) i njegove treće supruge, kraljica Elizabete Poljske.
Novi!!: Anžuvinci i Stjepan Anžuvinac · Vidi više »
Stjepan Postum
Stjepan Postum ili Postuhmni (1236. – 10. travnja 1271.), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića, najmlađi sin hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. (1205. – 1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este.
Novi!!: Anžuvinci i Stjepan Postum · Vidi više »
Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Anžuvinci i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Stolni Biograd
Katedrala Kapela sv. Ane Biskupska palača Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije.
Novi!!: Anžuvinci i Stolni Biograd · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Anžuvinci i Sveta Stolica · Vidi više »
Toulouse
Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Anžuvinci i Toulouse · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Anžuvinci i Transilvanija · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Anžuvinci i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Urban IV.
Urban IV., papa od 29. kolovoza 1261. do 2. listopada 1264. godine.
Novi!!: Anžuvinci i Urban IV. · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Anžuvinci i Zadar · Vidi više »
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Novi!!: Anžuvinci i Zadarski mir · Vidi više »
1246.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1246. · Vidi više »
1266.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1266. · Vidi više »
1271.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1271. · Vidi više »
1282.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1282. · Vidi više »
1288.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1288. · Vidi više »
1290.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1290. · Vidi više »
1295.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1295. · Vidi više »
1300.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1300. · Vidi više »
1301.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1301. · Vidi više »
1310.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1310. · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1322. · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1358. · Vidi više »
1370.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1370. · Vidi više »
1386.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1386. · Vidi više »
1403.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1403. · Vidi više »
1435.
Bez opisa.
Novi!!: Anžuvinci i 1435. · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Anžuvinci i 18. veljače · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Anžuvinci i 27. kolovoza · Vidi više »
