Brže od pregledniku!
70 odnosi: August Kundt, Barij, Bavarska, Dijagnostika, Električni naboj, Elektromagnetsko zračenje, Elektronvolt, Energija, ETH Zürich, Fizičar, Fizika, Fotografija, Gama-čestica, Gießen, Ion, Ionizirajuće zračenje, Ioniziranje, Katoda, Kristal, München, Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Medicina, Mjerna jedinica, Napon, Nijemci, Nizozemska, Njemačka, Nobelova nagrada za fiziku, Olovo (element), Periodni sustav elemenata, Piezoelektrični efekt, Piroelektričnost, Platina, Plin, Profesor, Pruska, Radioaktivnost, Rak (bolest), Rendgen, Rendgenska cijev, Rendgenske zrake, Roentgenij, Standardni tlak i temperatura, Strasbourg, Strojarstvo, Tekućine, Tlak, Toplinski kapacitet, Tvar, ..., Utrecht, Vakuum, Würzburg, Weimarska Republika, Zürich, Zrak, 10. veljače, 1845., 1867., 1869., 1871., 1876., 1879., 1888., 1895., 1900., 1901., 1923., 2004., 27. ožujka. Proširite indeks (20 više) »
August Kundt
August Kundt (Schwerin, 18. studenog 1839. – Israelsdorf, 21. svibnja 1894.), njemački fizičar.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i August Kundt · Vidi više »
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Barij · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Bavarska · Vidi više »
Dijagnostika
Dijagnostika (dijagnoza, διαγνοσισ, grč.) postupak je kojim se definira bolest ili patološko stanje, odnosno proces koji vodi do dijagnoze bolesti.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Dijagnostika · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Električni naboj · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Elektronvolt · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Energija · Vidi više »
ETH Zürich
ETH Zürich (Eidgenössische Technische Hochschule Zürich ili ETHZ) je švicarski federalni institut za tehnologiju i Sveučilište tehnologije, znanosti i menadžmenta čije je sjedište su švicarskom gradu Zürichu.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i ETH Zürich · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Fizika · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Fotografija · Vidi više »
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Gama-čestica · Vidi više »
Gießen
Gießen je grad u njemačkoj pokrajini (Bundesland) Hessen i središte istoimenog upravnog područja (Regierungsbezirk).
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Gießen · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Ion · Vidi više »
Ionizirajuće zračenje
Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Ionizirajuće zračenje · Vidi više »
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Ioniziranje · Vidi više »
Katoda
Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Katoda · Vidi više »
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Kristal · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i München · Vidi više »
Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju
Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (eng.: International Union for Pure and Applied Chemistry - IUPAC) je međunarodna nevladina organizacija koja se bavi napretkom kemije.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju · Vidi više »
Međunarodni sustav mjernih jedinica
kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Medicina · Vidi više »
Mjerna jedinica
platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Mjerna jedinica · Vidi više »
Napon
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Napon · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Nijemci · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Olovo (element) · Vidi više »
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Periodni sustav elemenata · Vidi više »
Piezoelektrični efekt
silom. Jednostavni kristal kvarca koji se koristi kao kvarcni oscilator. vode ima električni dipolni moment zbog nejednolikog dijeljenja elektrona u svojoj strukturi. Tako je negativan električni naboj prikazan u sredini (crvena sjena), a pozitivan električni naboj na krajevima (plava sjena). Piezoelektrični upaljač koji se koristi za paljenje raketnog pogona.http://science.howstuffworks.com/rpg3.htm How Rocket-Propelled Grenades Work by Shane Speck Prikaz zaslona kod sonara za otkrivanje ribe. Barijev titanat (BaTiO3) kao vrsta keramike ima piezoelektrična svojstva. Zvučnik koji se često koristi u jeftinim uređajima kao zvučni alarm koristi metalni disk spojen s piezoelektričnim diskom. žlijebljenog spoja, korištenjem piezoelektričnog efekta za otkrivanje grešaka. Načelo rada sonara. Piezoelektrični efekt (grč. piezo - gurati) ili piezoelektrični učinak je pojava stvaranja električnog naboja na površini posebno odrezanog kristala (čvrsti dielektrik - izolator) koji je elastično deformiran vanjskom silom.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Piezoelektrični efekt · Vidi više »
Piroelektričnost
senzor. Piroelektričnost (engl. pyroelectricity, od grč. πυρφόρος: vatronoša + electricity: električnost) je svojstvo nekih materijala da se pri promjeni temperature električno polariziraju, a pritom je količina nastalog električnog naboja razmjerna (proporcionalna) promjeni temperature.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Piroelektričnost · Vidi više »
Platina
Plemenita kovina.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Platina · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Plin · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Profesor · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Pruska · Vidi više »
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Radioaktivnost · Vidi više »
Rak (bolest)
Rak (lat. cancer) ili zloćudna (maligna) novotvorina (neoplazma, tumor) je novotvorina kojoj je svojstvena nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo izravnim urastanjem (invazija) bilo migracijom do udaljenih područja tijela (metastaze).
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Rak (bolest) · Vidi više »
Rendgen
Znak za opasnost od radioaktivnosti Rendgen (oznaka: R) je mjerna jedinica izvan SI sustava, a označava količinu rendgenskog ili gama zračenja potrebnu da nastane 1 elektrostatička jedinica elektriciteta (3 109 ionskih parova) po cm3 suhog zraka u standardnim uvjetima.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Rendgen · Vidi više »
Rendgenska cijev
Coolidgeova rendgenska cijev (William David Coolidge) iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. Pojednostavljeni crtež rendgenske cijevs s rotirajućom anodomA: anodaC: katodaT: meta na anodiW: prozorčić od berilija Spektar rendgenskog zračenja koji zrači rendgenska cijev s anodom (metom) od rodija, koja radi na 60 kV. Glatki, neprekinuti dio nastaje zbog zakočnog rendgenskog zračenja, a vrh je svojstvena K linija rodijevih atoma (karakteristično rendgensko zračenje). Crookesova cijev s početka 20. stoljeća. Katoda je na desno, anoda je u sredini s hladilom topline koji izlazi na lijevu stranu. Elektroda u kosom položaju je antikatoda. Uređaj na vrhu služi za podešavanje tlaka plina u cijevi. Coolidgeova cijevC: katodna žarna nit (-)A: anoda (+)Win i Wout: ulaz i izlaz vode za hlađenje Dvije visokonaponske ispravljačke elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. Rendgenska cijev je izvor rendgenskog zračenja u današnjim rendgenskim uređajima i strojevima.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Rendgenska cijev · Vidi više »
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Rendgenske zrake · Vidi više »
Roentgenij
Wilhelm Conrad Röntgen je njemački fizičar po kojemu je ovaj element dobio ime.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Roentgenij · Vidi više »
Standardni tlak i temperatura
Standardni tlak i temperatura (standardni uvjeti, s.u., STP) prihvaćeni su uvjeti za eksperimentalna mjerenja u znanosti, sa svrhom olakšanog uspoređivanja različitih podataka.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Standardni tlak i temperatura · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Strasbourg · Vidi više »
Strojarstvo
s unutarnjim izgaranjem. Pužni prijenos. kolima). Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje koristi za isušivanje. Parni stroj u radu. planetarnog prijenosnika. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Hidraulička preša. pneumatskog cilindra. kugličnog ležaja. generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. rotora. elektrolučnog zavarivanja. Strojarstvo je stručna djelatnost i primijenjena znanost koja obuhvaća projektiranje, proizvodnju i iskorištavanje energetskih, radnih i alatnih strojeva, uređaja za energetiku, procesnu tehniku, proizvoda široke potrošnje i slično.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Strojarstvo · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Tekućine · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Tlak · Vidi više »
Toplinski kapacitet
kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Toplinski kapacitet · Vidi više »
Tvar
Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Tvar · Vidi više »
Utrecht
; Nizozemska.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Utrecht · Vidi više »
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Vakuum · Vidi više »
Würzburg
Würzburg (bavarski: Wirzburg) njemački je grad u saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Würzburg · Vidi više »
Weimarska Republika
Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Weimarska Republika · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Zürich · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i Zrak · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 10. veljače · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1845. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1869. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1871. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1876. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1879. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1888. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1895. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1901. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 1923. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 2004. · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Wilhelm Conrad Röntgen i 27. ožujka · Vidi više »
