Brže od pregledniku!
204 odnosi: Alegorija, Alojzije Stepinac, Ambrozije Šarčević, Andrija Kačić Miošić, Ante Kadić, Arhitektura, Auguste Rodin, Austro-Ugarska, Avala, Šibenik, Švicarska, Ženeva, Čakovec, Časopis za suvremenu povijest, Beč, Beograd, Berlin, Biblija, Božić, Branimir Donat, Bratislava, Brijuni, Brist, Brooklyn, New York, Cannes, Cavtat, Cetinje, Chicago, Crkva Presvetog Otkupitelja, Crna Gora, Dalmacija, Dan nezavisnosti (SAD), Dinko Šimunović, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Domagoj, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Drvo (materijal), Duško Kečkemet, Egipat, Ekspresionizam, Esej, Europa, Frane Cota, Frano Kršinić, Galerija Meštrović u Splitu, Glas Koncila, Grgur Ninski, Grgur Ninski (Meštrović), Gstaad, ..., Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija, Hrvatska moderna likovna umjetnost, Hrvatska revija, Hrvatski tjednik (Zadar), Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Impresionizam, Indiana, Indijanci u Chicagu (Meštrović), Isus, Italija, Ivan Meštrović (poduzetnik), Ivo Lozica, Job (Meštrović), Josip Broz Tito, Journal of Croatian Studies, Joza Turkalj, Jugoslavenski odbor, Juraj Škarpa, Juraj Dalmatinac, Kamenorezac, Kanada, Kardinal, Karlo Mirth, Kiparstvo, Knin, Književnost, Komunizam, Krašić, Lausanne, Lav Nikolajevič Tolstoj, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ljubav, London, Lovćen, Martin Kukučín, Mate Meštrović, Matica hrvatska, Mauzolej, Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac, Mehanika, Meje, Memoari, Michelangelo Buonarroti, Miroljub Ante Evetović, Modernizam (književnost), Naturalizam, New York (razdvojba), New York (savezna država), Nikola Tesla, Nikola Zaninović, Njemački jezik, Novi Sad, Opća i nacionalna enciklopedija, Osnovna škola, Otavice, Palestina, Pariz, Pavao Bilinić, Perzefona, Petar Berislavić, Petar II. Petrović Njegoš, Pobjednik (kip), Portret, Povijest Hrvata (Meštrović), Pripovijetka, Prvi svjetski rat, Rat, Reljef (umjetnost), Rim, Sarajevski atentat, Secesija, Sjedinjene Američke Države, Skulptura, Slavonija, Slikarstvo, Smrt, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, South Bend, Indiana, Split, Spomenik, Spomenik Martinu Kukučínu, Spomenik Neznanom junaku, Spomenik zahvalnosti Francuskoj, Srbija, Stara Grčka, Sveučilište Notre Dame, Syracuse, New York, Toma Rosandić, Tonko Maroević, Trg Republike Hrvatske (Zagreb), Trogir, Tvrtko Meštrović, Uljene boje, Ustaše, Vatikan, Venecija, Venecijanski bijenale, Vladimir Nazor, Vrpolje, Zagreb, Zdenac života, 11. srpnja, 12. ožujka, 13. siječnja, 15. kolovoza, 16. siječnja, 17. listopada, 1883., 1900., 1905., 1907., 1908., 1911., 1912., 1914., 1915., 1917., 1920-ih, 1922., 1924., 1925., 1927., 1928., 1929., 1930-ih, 1931., 1932., 1933., 1938., 1942., 1943., 1946., 1947., 1949., 1952., 1953., 1954., 1955., 1959., 1961., 1962., 1972., 20. stoljeće, 2013., 23. rujna, 24. siječnja, 25. lipnja, 25. srpnja, 27. prosinca, 28. lipnja, 3. srpnja, 4. srpnja. Proširite indeks (154 više) »
Alegorija
Vermeerova ''Alegorija slikanja'' Alegorija (grč. drugo govoriti) je način prenesenog izražavanja u kojemu se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi.
Novi!!: Ivan Meštrović i Alegorija · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Ivan Meštrović i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Ambrozije Šarčević
Ambrozije Šarčević (u mađ. izvorima Sárcsevics Ambrus), zvani i Boza (Subotica, 30. ožujka 1820. – 29. studenog 1899.) je bio bački hrvatski javni djelatnik, književnik, publicist, prevoditelj, leksikograf i hrvatski preporoditelj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Ambrozije Šarčević · Vidi više »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Novi!!: Ivan Meštrović i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »
Ante Kadić
Branko Kadić (Krug, Dolnja Poljica, 4. travnja 1919. - Buenos Aires, 3. srpnja 1991.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, esejist, kulturni povjesničar i književni kritičar, jedan od najboljih poznavatelja hrvatske emigrantske pisane riječiŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 15. ožujka 2019.
Novi!!: Ivan Meštrović i Ante Kadić · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Ivan Meštrović i Arhitektura · Vidi više »
Auguste Rodin
François-Auguste-René Rodin (čita se: fʁɑ̃ˈswa oˈgyst ʁəˈne ʁɔˈdɛ̃, fransoa ogist rene roden) (Pariz, 12. studenog 1840. – okolica Pariza, 17. studenog 1917.), francuski kipar.
Novi!!: Ivan Meštrović i Auguste Rodin · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Ivan Meštrović i Austro-Ugarska · Vidi više »
Avala
Hrvatska.
Novi!!: Ivan Meštrović i Avala · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Ivan Meštrović i Šibenik · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Ivan Meštrović i Švicarska · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Ženeva · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Ivan Meštrović i Čakovec · Vidi više »
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Novi!!: Ivan Meštrović i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ivan Meštrović i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivan Meštrović i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Ivan Meštrović i Berlin · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Ivan Meštrović i Biblija · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Božić · Vidi više »
Branimir Donat
Branimir Donat (Zagreb, 5. rujna 1934. – Zagreb, 15. travnja 2010.) rođen kao Tvrtko Zane, hrvatski književni kritičar, esejist, publicist, prevoditelj i nakladnik.
Novi!!: Ivan Meštrović i Branimir Donat · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Ivan Meštrović i Bratislava · Vidi više »
Brijuni
Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.
Novi!!: Ivan Meštrović i Brijuni · Vidi više »
Brist
Brist je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na jugu Makarskog primorja, u sastavu općine Gradac.
Novi!!: Ivan Meštrović i Brist · Vidi više »
Brooklyn, New York
'''Brooklyn''' (žuto) Tipična ulica u Brooklynu sa zgradama u nizu iz 19. stoljeća. Pogled iz brooklynskog naselja Dumbo na most Manhattan i Empire State Building. Brooklyn (/bru'klin/) je jedna od pet gradskih četvrti New Yorka i centar okruga Kings.
Novi!!: Ivan Meštrović i Brooklyn, New York · Vidi više »
Cannes
Panoramski pogled na '''Cannes''' Cannes je grad i općina na Francuskoj rivijeri koji se nalazi u departmanu Alpes-Maritimes.
Novi!!: Ivan Meštrović i Cannes · Vidi više »
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Novi!!: Ivan Meštrović i Cavtat · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Ivan Meštrović i Cetinje · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Ivan Meštrović i Chicago · Vidi više »
Crkva Presvetog Otkupitelja
Crkva Presvetog Otkupitelja, grobnica obitelji Ivana Meštrovića (neformalno Meštrovićev mauzolej), nalazi se u Ružiću, malome naselju u Dalmatinskoj zagori.
Novi!!: Ivan Meštrović i Crkva Presvetog Otkupitelja · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Ivan Meštrović i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Dalmacija · Vidi više »
Dan nezavisnosti (SAD)
Naslovnica ''The Saturday Evening Posta'' na Dan nezavisnosti 1924. U SAD-u Dan nezavisnosti ili popularno Četvrti srpnja (engl. Fourth of July), državni je praznik kojim se slavi donošenje Američke deklaracije o neovisnosti 4. srpnja 1776. godine, kojom je proglašena nezavisnost od Velike Britanije.
Novi!!: Ivan Meštrović i Dan nezavisnosti (SAD) · Vidi više »
Dinko Šimunović
Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Dinko Šimunović · Vidi više »
Dom hrvatskih likovnih umjetnika
Dom hrvatskih likovnih umjetnika, poznat kao Meštrovićev paviljon, zgrada je na Trgu žrtava fašizma u središtu Zagreba.
Novi!!: Ivan Meštrović i Dom hrvatskih likovnih umjetnika · Vidi više »
Domagoj
website.
Novi!!: Ivan Meštrović i Domagoj · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Ivan Meštrović i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ivan Meštrović i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drvo (materijal)
Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.
Novi!!: Ivan Meštrović i Drvo (materijal) · Vidi više »
Duško Kečkemet
Duško Kečkemet (Supetar na Braču, 4.lipnja 1923. – Split, 12. svibnja 2020. knjiznicasupetar.hr (20. prosinca 2011.)) bio je hrvatski znanstvenik i povjesničar umjetnosti.
Novi!!: Ivan Meštrović i Duško Kečkemet · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Ivan Meštrović i Egipat · Vidi više »
Ekspresionizam
Edvard Munch: ''Krik'', 1893. Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali natruhe istog mogle su se pronaći i u glazbenoj umjetnosti.
Novi!!: Ivan Meštrović i Ekspresionizam · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Ivan Meštrović i Esej · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ivan Meštrović i Europa · Vidi više »
Frane Cota
Frane Cota (Knin, 29. rujna 1898. – Zagreb, 20. siječnja 1951. je bio hrvatski kipar, arhitekt i olimpijac. Javnost ga danas pamti kao arhitekta, iako se on prvenstveno smatrao kiparem.
Novi!!: Ivan Meštrović i Frane Cota · Vidi više »
Frano Kršinić
Frano Kršinić (Lumbarda na Korčuli 24. srpnja 1897. – Zagreb, 1. siječnja 1982.), hrvatski kipar.
Novi!!: Ivan Meštrović i Frano Kršinić · Vidi više »
Galerija Meštrović u Splitu
galeriju ''Meštović'' Galerija Meštrović, muzejska ustanova utemeljena 1952. godine u palači Ivana Meštrovića koja je građena za stambeno-radne potrebe od 1931.
Novi!!: Ivan Meštrović i Galerija Meštrović u Splitu · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Ivan Meštrović i Glas Koncila · Vidi više »
Grgur Ninski
Kip biskupa Grgura Ninskog u Splitu, kojeg je izradio Ivan Meštrović Grgur Ninski bio je kancelar hrvatskog kraljevskog dvora i jedan od najznačajnijih ninskih biskupa.
Novi!!: Ivan Meštrović i Grgur Ninski · Vidi više »
Grgur Ninski (Meštrović)
Grgur Ninski spada među bolje Meštrovićeve spomenike iako je on ograničen jednim pogledom, profilnim.
Novi!!: Ivan Meštrović i Grgur Ninski (Meštrović) · Vidi više »
Gstaad
Gstaad Gstaad je selo u švicarskim Alpama, nadmorske visine 1050 m, s oko 2.500 stanovnika.
Novi!!: Ivan Meštrović i Gstaad · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Meštrović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Ivan Meštrović i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatska moderna likovna umjetnost
HNK u Zagrebu. Hrvatska moderna umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju u Republici Hrvatskoj u 20.
Novi!!: Ivan Meštrović i Hrvatska moderna likovna umjetnost · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Ivan Meštrović i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatski tjednik (Zadar)
Od 2002. do ožujka 2013. tjednik je izlazio pod nazivom ''Hrvatski list'' Hrvatski tjednik, do 2013.
Novi!!: Ivan Meštrović i Hrvatski tjednik (Zadar) · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Ivan Meštrović i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Ivan Meštrović i Impresionizam · Vidi više »
Indiana
Indiana je savezna država u SAD-u. 93994 km2.
Novi!!: Ivan Meštrović i Indiana · Vidi više »
Indijanci u Chicagu (Meštrović)
Kopljanik Strijelac Indijanci u Chicagu (Strijelac i Kopljanik) su dvije brončane konjičke skulpture koje stoje na trgu Congress Plaza na zapadnome ulazu u veliki Grant Park u Chicagu, SAD.
Novi!!: Ivan Meštrović i Indijanci u Chicagu (Meštrović) · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Ivan Meštrović i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ivan Meštrović i Italija · Vidi više »
Ivan Meštrović (poduzetnik)
Ivan Meštrović (Osijek, 21. siječnja 1979.), hrvatski poduzetnik i športski djelatnik, suvlasnik i bivši predsjednik NK Osijek, vlasnik i predsjednik ugašenog talijanskog nogometnog kluba Santarcangelo Calcio.
Novi!!: Ivan Meštrović i Ivan Meštrović (poduzetnik) · Vidi više »
Ivo Lozica
Ivo Lozica (Lumbarda, 10. lipnja 1910. – Lumbarda, 27. ožujka 1943.), bio je hrvatski kipar.
Novi!!: Ivan Meštrović i Ivo Lozica · Vidi više »
Job (Meštrović)
Skulptura tragičnog lika Joba (1945. – Syracuse, Split), jedno je od najosjećajnijih i najpotresnijih Meštrovićevih djela uopće, nastalo upravo u trenutcima njegovih osobnih nedaća.
Novi!!: Ivan Meštrović i Job (Meštrović) · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Ivan Meštrović i Josip Broz Tito · Vidi više »
Journal of Croatian Studies
Journal of Croatian Studies (hrv. Časopis hrvatskih studija) je znanstveni godišnjak Hrvatske akademije Amerike koji izlazi od 1960. godine.
Novi!!: Ivan Meštrović i Journal of Croatian Studies · Vidi više »
Joza Turkalj
Joza Turkalj (Irig, 16. studenoga 1890. – Zagreb, 24. lipnja 1943.) je bio hrvatski kipar.
Novi!!: Ivan Meštrović i Joza Turkalj · Vidi više »
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Novi!!: Ivan Meštrović i Jugoslavenski odbor · Vidi više »
Juraj Škarpa
Juraj Škarpa (Stari Grad na Hvaru, 29. studenog 1881. – Zagreb, 31. prosinca 1952.) bio je hrvatski kipar.
Novi!!: Ivan Meštrović i Juraj Škarpa · Vidi više »
Juraj Dalmatinac
Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Juraj Dalmatinac · Vidi više »
Kamenorezac
Kamenorezac rezbari kamen. Rezbarenje kamena označava djelatnost kojom se kamenu ili stijeni mijenja oblik otklanjanem njegovih dijelova.
Novi!!: Ivan Meštrović i Kamenorezac · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Ivan Meštrović i Kanada · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Ivan Meštrović i Kardinal · Vidi više »
Karlo Mirth
Karlo Mirth (Otočac, 15. srpnja 1917. – Farmington, Connecticut, 21. prosinca 2013.), bio je hrvatski publicist, urednik, poliglot, izdavač i esejist, jedna je od vodećih intelektualnih osobnosti hrvatske dijaspore na sjevernoameričkome kontinentu u drugoj polovici 20. stoljeća.
Novi!!: Ivan Meštrović i Karlo Mirth · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Ivan Meštrović i Kiparstvo · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Ivan Meštrović i Knin · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ivan Meštrović i Književnost · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Ivan Meštrović i Komunizam · Vidi više »
Krašić
Pogled na Krašić Krajolik blizu Krašića Križ u Krašiću Crkva Presvetog Trojstva u Krašiću Krašić je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Krašić · Vidi više »
Lausanne
Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).
Novi!!: Ivan Meštrović i Lausanne · Vidi više »
Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: Ivan Meštrović i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Ivan Meštrović i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Novi!!: Ivan Meštrović i Ljubav · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Ivan Meštrović i London · Vidi više »
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Novi!!: Ivan Meštrović i Lovćen · Vidi više »
Martin Kukučín
Ivana Meštrovića. Izljev spomenika nalazi se i na Saveznom sveučilištu u Ohiju. Martin Kukučín, pravim imenom Matej Bencúr (Jasenová, 17. svibnja 1860. – Lipik, 21. svibnja 1928.), slovački pjesnik, prozaist i dramatičar čije djelo predstavlja temelj moderne slovačke proze.
Novi!!: Ivan Meštrović i Martin Kukučín · Vidi više »
Mate Meštrović
Mate Meštrović (Zagreb, 13. rujna 1930.), hrvatsko-američki je povjesničar, novinar i političar.
Novi!!: Ivan Meštrović i Mate Meštrović · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Ivan Meštrović i Matica hrvatska · Vidi više »
Mauzolej
Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.
Novi!!: Ivan Meštrović i Mauzolej · Vidi više »
Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac
Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac je izložbeni prostor na splitskim Mejama, s južne strane brda Marjana u kojem je hrvatski slavni kipar Ivan Meštrović u kapelici Sv.
Novi!!: Ivan Meštrović i Meštrovićeve Crikvine-Kaštilac · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Ivan Meštrović i Mehanika · Vidi više »
Meje
Meje su splitski gradski kotar smješten uz more od Matejuške na zapad, podno južne padine brda Marjan.
Novi!!: Ivan Meštrović i Meje · Vidi više »
Memoari
Memoari (prema franc. mémoires - uspomene; lat. memoria - sjećanje), književna vrsta u kojoj autor iznosi svoja sjećanja i razmišljanja o društvenim, političkim, znanstvenim ili kulturnim događajima u kojima je sudjelovao ili im svjedočio.
Novi!!: Ivan Meštrović i Memoari · Vidi više »
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Novi!!: Ivan Meštrović i Michelangelo Buonarroti · Vidi više »
Miroljub Ante Evetović
Prof.
Novi!!: Ivan Meštrović i Miroljub Ante Evetović · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Ivan Meštrović i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Naturalizam
Emile Zola, osnivač naturalizma. Naturalizam je umjetnički, posebice književni pravac koji se nastavlja na realizam.
Novi!!: Ivan Meštrović i Naturalizam · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Ivan Meštrović i New York (razdvojba) · Vidi više »
New York (savezna država)
New York je savezna država u sjeveroistočnom dijelu SAD-a. Ova država je veliko financijsko i trgovačko središte SAD-a, kao i značajno industrijsko središte.
Novi!!: Ivan Meštrović i New York (savezna država) · Vidi više »
Nikola Tesla
Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Novi!!: Ivan Meštrović i Nikola Tesla · Vidi više »
Nikola Zaninović
Nikola Zaninović (Stari Grad, 1878. – Portland, 1942.) je bio hrvatski i američki operni pjevač i glazbeni pedagog.
Novi!!: Ivan Meštrović i Nikola Zaninović · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ivan Meštrović i Njemački jezik · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Ivan Meštrović i Novi Sad · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Ivan Meštrović i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Ivan Meštrović i Osnovna škola · Vidi više »
Otavice
Otavice je malo naselje u Zagori.
Novi!!: Ivan Meštrović i Otavice · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Ivan Meštrović i Palestina · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ivan Meštrović i Pariz · Vidi više »
Pavao Bilinić
Pavao Bilinić (Split, 1860. – Zagreb, 1954.), bio je hrvatski klesar, kipar i graditelj, u čijoj su splitskoj radionici svoja rana zanatska i umjetnička iskustva stjecali Toma Rosandić i Ivan Meštrović.
Novi!!: Ivan Meštrović i Pavao Bilinić · Vidi više »
Perzefona
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.
Novi!!: Ivan Meštrović i Perzefona · Vidi više »
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Novi!!: Ivan Meštrović i Petar Berislavić · Vidi više »
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Novi!!: Ivan Meštrović i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »
Pobjednik (kip)
Krupni plan ''Pobjednik'' na Kalemegdanu Godine 1912. Ivan Meštrović projektirao je vodoskok koji je trebalo postaviti na Terazijama (Beograd), s temom oslobođenja Srbije od Turaka.
Novi!!: Ivan Meštrović i Pobjednik (kip) · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Ivan Meštrović i Portret · Vidi više »
Povijest Hrvata (Meštrović)
Skulptura Povijest Hrvata (1932.), djelo je hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića.
Novi!!: Ivan Meštrović i Povijest Hrvata (Meštrović) · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: Ivan Meštrović i Pripovijetka · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Ivan Meštrović i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Ivan Meštrović i Rat · Vidi više »
Reljef (umjetnost)
Firentinske katedrale kombinira visoki reljef likova na pozadini u niskom reljefu Reljef u umjetnosti je skulptura koja je integralno vezana za podlogu, te ne predstavlja samostalnu cjelinu, nego je dio većeg umjetničkog sklopa.
Novi!!: Ivan Meštrović i Reljef (umjetnost) · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Ivan Meštrović i Rim · Vidi više »
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ivan Meštrović i Sarajevski atentat · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Ivan Meštrović i Secesija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ivan Meštrović i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Ivan Meštrović i Skulptura · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Slavonija · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Ivan Meštrović i Slikarstvo · Vidi više »
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Novi!!: Ivan Meštrović i Smrt · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ivan Meštrović i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
South Bend, Indiana
South Bend je grad u američkoj saveznoj državi Indiani.
Novi!!: Ivan Meštrović i South Bend, Indiana · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ivan Meštrović i Split · Vidi više »
Spomenik
Oltar domovine Čakovečkom groblju Spomenik je predmet ili građevina koji služi poticanju sjećanja na osobu (koja je umrla) ili na događaj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Spomenik · Vidi više »
Spomenik Martinu Kukučínu
Spomenik Martinu Kukučínu je brončani kip slovačkog pisca i dramaturga Martina Kukučína.
Novi!!: Ivan Meštrović i Spomenik Martinu Kukučínu · Vidi više »
Spomenik Neznanom junaku
Avali Spomenik Neznanom junaku je monumentalni mauzolej na vrhu (511 m) brda Avale na jugoistoku Beograda, u općini Voždovcu.
Novi!!: Ivan Meštrović i Spomenik Neznanom junaku · Vidi više »
Spomenik zahvalnosti Francuskoj
thumb thumb Spomenik zahvalnosti Francuskoj rad je Ivana Meštrovića podignut u beogradskom parku Kalemegdanu 11. studenoga 1930. godine u znak prijateljstva, uzajamne pomoći i suradnje Srbije i Francuske tijekom Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ivan Meštrović i Spomenik zahvalnosti Francuskoj · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ivan Meštrović i Srbija · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Ivan Meštrović i Stara Grčka · Vidi više »
Sveučilište Notre Dame
Sveučilište Notre Dame je privatno je katoličko istraživačko sveučilište u američkom gradu South Bend, Indiana.
Novi!!: Ivan Meštrović i Sveučilište Notre Dame · Vidi više »
Syracuse, New York
Syracuse Syracuse je grad u američkoj saveznoj državi New York.
Novi!!: Ivan Meštrović i Syracuse, New York · Vidi više »
Toma Rosandić
Toma Rosandić (Split, 22. siječnja 1878. – 1. ožujka 1958.) bio je hrvatski kipar, arhitekt i likovni pedagog koji je veći dio svojeg umjetničkoga opusa ostvario u inozemstvu.
Novi!!: Ivan Meštrović i Toma Rosandić · Vidi više »
Tonko Maroević
Tonko Maroević (Split, 22. listopada 1941. – Stari Grad, 11. kolovoza 2020.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj (najviše s talijanskog), istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, likovni i književni kritičar, autor niza monografija o hrvatskim slikarima i akademik.
Novi!!: Ivan Meštrović i Tonko Maroević · Vidi više »
Trg Republike Hrvatske (Zagreb)
Pogled iz zraka na Trg Republike Hrvatske i Trg Mažuranića. Trg Republike Hrvatske je jedan od najvećih i po nekima najljepši zagrebački trg.
Novi!!: Ivan Meštrović i Trg Republike Hrvatske (Zagreb) · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ivan Meštrović i Trogir · Vidi više »
Tvrtko Meštrović
Tvrtko Meštrović, (Zagreb, 5. svibnja 1925. – Zagreb, 23. rujna 1961.), bio je hrvatski novinar, kipar i pjesnik.
Novi!!: Ivan Meštrović i Tvrtko Meštrović · Vidi više »
Uljene boje
Johannes Vermeer, '''''Pogled na Delft''''', c. 1661., ulje na platnu, 97 x 116 cm, Mauritshuis, Den Haag. Uljene boje nastaju kad se pigment miješa s različitim sušivim uljima.
Novi!!: Ivan Meštrović i Uljene boje · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Ivan Meštrović i Ustaše · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Ivan Meštrović i Vatikan · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Ivan Meštrović i Venecija · Vidi više »
Venecijanski bijenale
Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u GiardineVenecijanski bijenale (talijanski: Biennale di Venezia), ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895.
Novi!!: Ivan Meštrović i Venecijanski bijenale · Vidi više »
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Novi!!: Ivan Meštrović i Vladimir Nazor · Vidi više »
Vrpolje
Vrpolje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Meštrović i Vrpolje · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Meštrović i Zagreb · Vidi više »
Zdenac života
Zdenac života je remek-djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, nastalo početkom 20. stoljeća.
Novi!!: Ivan Meštrović i Zdenac života · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Ivan Meštrović i 11. srpnja · Vidi više »
12. ožujka
12.
Novi!!: Ivan Meštrović i 12. ožujka · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: Ivan Meštrović i 13. siječnja · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Ivan Meštrović i 15. kolovoza · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Ivan Meštrović i 16. siječnja · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Ivan Meštrović i 17. listopada · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1883. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1900. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1908. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1917. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1920-ih · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1922. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1929. · Vidi više »
1930-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1930-ih · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1931. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1933. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1938. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1943. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1949. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1955. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1962. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 1972. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 20. stoljeće · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Meštrović i 2013. · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Ivan Meštrović i 23. rujna · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Ivan Meštrović i 24. siječnja · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Ivan Meštrović i 25. lipnja · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Ivan Meštrović i 25. srpnja · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Ivan Meštrović i 27. prosinca · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Ivan Meštrović i 28. lipnja · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Ivan Meštrović i 3. srpnja · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Ivan Meštrović i 4. srpnja · Vidi više »
