Brže od pregledniku!
67 odnosi: Administrativna podjela Bosne i Hercegovine, Aleksandar Živković, Alojzije Stepinac, Anto Baotić, Austro-Ugarska, Šabac, Županija, Županija Posavska, Čović Polje, Beograd, Bok (Orašje, BiH), Bosanska Posavina, Bosanski Šamac, Bosna i Hercegovina, Brčko, Bukova Greda, Carigrad, Dani hrvatskog filma – Ivo Grgurević, Domovinski rat, Donja Mahala, Donji Žabar, Europa, Federacija Bosne i Hercegovine, HNK Orašje, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Ilija Živković – Čokić, Iseljavanje muslimana iz Kneževine Srbije u Bosanski vilajet 1862. – 1867., Ivo Gregurević, Jenjić, Joso Živković, Kopanice, Kostrč, Lepnica, Lončari (Donji Žabar, BiH), Martin Nedić, Matići (Orašje, BiH), Mato Nedić, Mato Neretljak, Miroslav Baotić, Muhamed, NK Hajduk Orašje, Oštra Luka (Orašje, BiH), Općina, Orašje, Oružane snage Republike Hrvatske, Osmansko Carstvo, Pavo Živković, Pavo Kobaš, Pontonski most, ..., Radio Orašje, Republika Srpska, Rusko-turski ratovi, Sava, Sjedinjene Američke Države, Skela, Snijeg, Srbija, Tolisa (Orašje, BiH), Užice, Ugljara, USAID, Vidovice, 1971., 1981., 1991., 2013.. Proširite indeks (17 više) »
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te distrikta Brčko.
Novi!!: Orašje i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Aleksandar Živković
Aleksandar "Aco" Živković (Orašje, 25. travnja 1912. – Zagreb, 22. travnja 2000.), hrvatski nogometni reprezentativac.
Novi!!: Orašje i Aleksandar Živković · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Orašje i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Anto Baotić
Anto Baotić (Kostrč, Orašje, 4. studenog 1944.), pisac.
Novi!!: Orašje i Anto Baotić · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Orašje i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šabac
Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.
Novi!!: Orašje i Šabac · Vidi više »
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Novi!!: Orašje i Županija · Vidi više »
Županija Posavska
Županijska zastava, korištena od 10. travnja 1996. do 12. travnja 2000. godine Županija Posavska (boš. Posavski kanton) je druga od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Orašje i Županija Posavska · Vidi više »
Čović Polje
Čović Polje je naseljeno mjesto u sastavu općine Donji Žabar, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Orašje i Čović Polje · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Orašje i Beograd · Vidi više »
Bok (Orašje, BiH)
Bok je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Bok (Orašje, BiH) · Vidi više »
Bosanska Posavina
Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.
Novi!!: Orašje i Bosanska Posavina · Vidi više »
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Orašje i Bosanski Šamac · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Orašje i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Orašje i Brčko · Vidi više »
Bukova Greda
Bukova Greda su naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Bukova Greda · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Orašje i Carigrad · Vidi više »
Dani hrvatskog filma – Ivo Grgurević
Dani hrvatskog filma – Ivo Grgurević naziv je bosanskohercegovačkog filmskog festivala koji se održava u Orašju.
Novi!!: Orašje i Dani hrvatskog filma – Ivo Grgurević · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Orašje i Domovinski rat · Vidi više »
Donja Mahala
Donja Mahala je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Donja Mahala · Vidi više »
Donji Žabar
Općina Donji Žabar se nalazi u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Orašje i Donji Žabar · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Orašje i Europa · Vidi više »
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Novi!!: Orašje i Federacija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
HNK Orašje
HNK Orašje je hrvatski nogometni klub iz Orašja, BiH.
Novi!!: Orašje i HNK Orašje · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Orašje i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Orašje i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Ilija Živković – Čokić
Ilija Živković (Kostrč kod Orašja, 26. svibnja 1954. – Zagreb, 9. lipnja 2015.) bio je hrvatski svećenik, psiholog i novinar, redovnik franjevac trećoredac.
Novi!!: Orašje i Ilija Živković – Čokić · Vidi više »
Iseljavanje muslimana iz Kneževine Srbije u Bosanski vilajet 1862. – 1867.
Iseljavanje muslimana iz Kneževine Srbije u Bosanski vilajet 1862.
Novi!!: Orašje i Iseljavanje muslimana iz Kneževine Srbije u Bosanski vilajet 1862. – 1867. · Vidi više »
Ivo Gregurević
Ivo Gregurević (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.), bio je hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac.
Novi!!: Orašje i Ivo Gregurević · Vidi više »
Jenjić
Jenjić je naselje u općini Orašje, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Orašje i Jenjić · Vidi više »
Joso Živković
Joso Živković (Soja) (Kostrč, Orašje, 1. travnja 1960.), hrv.
Novi!!: Orašje i Joso Živković · Vidi više »
Kopanice
Kopanice su naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Kopanice · Vidi više »
Kostrč
Kostrč je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Kostrč · Vidi više »
Lepnica
Lepnica je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Lepnica · Vidi više »
Lončari (Donji Žabar, BiH)
Lončari su naseljeno mjesto u sastavu općine Donji Žabar, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Orašje i Lončari (Donji Žabar, BiH) · Vidi više »
Martin Nedić
Martin Nedić (Tolisa, 1. travnja 1810. – 26. svibnja 1895.), hrvatski pjesnik, prvi ilirac iz Bosne.
Novi!!: Orašje i Martin Nedić · Vidi više »
Matići (Orašje, BiH)
Matići su naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Matići (Orašje, BiH) · Vidi više »
Mato Nedić
Mato Nedić (Tolisa, 5. siječnja 1971.), hrvatski pjesnik, esejist, pripovjedač, romanopisac, putopisac i književnik.
Novi!!: Orašje i Mato Nedić · Vidi više »
Mato Neretljak
Mato Neretljak (Orašje, 3. lipnja 1979.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš rođen u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Orašje i Mato Neretljak · Vidi više »
Miroslav Baotić
Miroslav Baotić (Kostrč, Orašje, 3. ožujka 1948. – Zagreb, 6. travnja 1970.), pjesnik.
Novi!!: Orašje i Miroslav Baotić · Vidi više »
Muhamed
Muhamed ibn Abdulah (arapski: مُحَمَّد ٱبن عَبْد ٱللَّٰه, romanizirano: Muḥammad ibn ʿAbd Allāh, Meka, c. 570. – Medina, 8. lipnja 632.) bio je arapski religijski, te politički vođa i utemeljitelj svjetske religije islama.
Novi!!: Orašje i Muhamed · Vidi više »
NK Hajduk Orašje
NK Hajduk je hrv. bosanskohercegovački nogometni klub iz Orašja.
Novi!!: Orašje i NK Hajduk Orašje · Vidi više »
Oštra Luka (Orašje, BiH)
Oštra Luka je naseljeno mjesto u BiH podjeljeno entitetskom granicom između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Novi!!: Orašje i Oštra Luka (Orašje, BiH) · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Orašje i Općina · Vidi više »
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Novi!!: Orašje i Orašje · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Orašje i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Orašje i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pavo Živković
Pavo Živković (Kostrč, Orašje, 1944.), hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i romanopisac.
Novi!!: Orašje i Pavo Živković · Vidi više »
Pavo Kobaš
Pavo Kobaš (Vidovice (Orašje), BiH, 1. travnja 1948.), pisac, metodičar i političar.
Novi!!: Orašje i Pavo Kobaš · Vidi više »
Pontonski most
Pontonski most ili plutajući most je vrsta mosta koji se sastoji od međusobno povezanih plutajućih dijelova (pontona), a namijenjen za transport ljudi ili vozila preko neke vodene površine.
Novi!!: Orašje i Pontonski most · Vidi više »
Radio Orašje
Radio Orašje je regionalna radijska postaja čije je sjedište u Orašju, BiH.
Novi!!: Orašje i Radio Orašje · Vidi više »
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Orašje i Republika Srpska · Vidi više »
Rusko-turski ratovi
Rusko Carstvo (1914.) Osmansko Carstvo (1683.) Rusko-turski ratovi odnose se na seriju sukoba između Ruskog i Osmanskog Carstva u drugoj polovici 2. tisućljeća.
Novi!!: Orašje i Rusko-turski ratovi · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Orašje i Sava · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Orašje i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skela
Riječna skela je plovni objekt koji služi za prijevoz roba i osoba.
Novi!!: Orašje i Skela · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Orašje i Snijeg · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Orašje i Srbija · Vidi više »
Tolisa (Orašje, BiH)
Tolisa je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Tolisa (Orašje, BiH) · Vidi više »
Užice
Užice (od 1946. do 1992. godine Titovo Užice) - grad u Srbiji i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Orašje i Užice · Vidi više »
Ugljara
Ugljara je naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Ugljara · Vidi više »
USAID
USAID, United States Agency for International Development je američka federalna državna agencija osnovana 1961.
Novi!!: Orašje i USAID · Vidi više »
Vidovice
Vidovice su naseljeno mjesto u sastavu općine Orašje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Orašje i Vidovice · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Orašje i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Orašje i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Orašje i 1991. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Orašje i 2013. · Vidi više »
