Brže od pregledniku!
16 odnosi: Arhont, Crna Gora, Crnogorska povijest, Crnogorski jezik, Crnogorski vladari, Dukljansko Kraljevstvo, Ljetopis popa Dukljanina, Novogrčki jezik, Pečat, Popis dukljanskih vladara, Sv. Ivan Vladimir, Svetac, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 19. stoljeće, 9. stoljeće.
Arhont
Arhont (grčki: arkhon) naslov je najviših dužnosnika u mnogim grčkim antičkim polisima.
Novi!!: Arhont Petar i Arhont · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Arhont Petar i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Arhont Petar i Crnogorska povijest · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Arhont Petar i Crnogorski jezik · Vidi više »
Crnogorski vladari
U povijestii Crnogorci su imali četiri dinastije.
Novi!!: Arhont Petar i Crnogorski vladari · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Arhont Petar i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Arhont Petar i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Arhont Petar i Novogrčki jezik · Vidi više »
Pečat
Pečat Johannesa III. von Straubing-Holland (1422.) Pečat općenito služi za označavanje ili ovjeru službenih isprava ili radnji organizacija ili pojedinaca.
Novi!!: Arhont Petar i Pečat · Vidi više »
Popis dukljanskih vladara
Datoteka:Jovan Vladimir, Greek icon.jpg|Sveti Vladimir, dukljanski knez Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg|''Vojislav, utemeljitelj dinastije'' | Mihailo, prvi dukljanski kralj'' Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|Bodin, kralj dukljanski'''.
Novi!!: Arhont Petar i Popis dukljanskih vladara · Vidi više »
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Novi!!: Arhont Petar i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Novi!!: Arhont Petar i Svetac · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Arhont Petar i 10. stoljeće · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Arhont Petar i 11. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Arhont Petar i 19. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Arhont Petar i 9. stoljeće · Vidi više »
