Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Arpadovići

Indeks Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

127 odnosi: Aba (mađarsko pleme), Almoš, Anžuvinci, Andrija I., Andrija II., Andrija III. Mlečanin, Arpad, Azija, Šubići, Babonići, Ban, Bela I., Bela II. Slijepi, Bela III., Bela IV., Biograd na Moru, Bitka na Leškom polju, Bitka na rijeci Šaju, Bizant, Bosna, Carigrad, Dalmacija, Dinastija, Don, Emerik, hrvatsko-ugarski kralj, Frankapani, Gejza, Gejza I., Gejza II., Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Istočna Europa, Jelena Lijepa, Karantanija, Koloman, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Krka, Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija, Kurjakovići, Ladislav I. Sveti, Ladislav II., Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj, Ladislav IV. Kumanac, Mađari, Mađarski jezik, ..., Manuel I. Komnen, Mongolski pohod na Europu, Mongolsko Carstvo, Napulj, Nelipić, Oton I. Veliki, Pacta conventa, Panonska nizina, Pavao I. Šubić Bribirski, Petar Krešimir IV., Petar Orseolo, ugarski kralj, Petar Snačić, Plemstvo, Rimsko-njemački car, Salomon, ugarski kralj, Samuel Aba, Slovački jezik, Solin, Srednja Europa, Srijem, Stjepan I. Sveti, Stjepan II., Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj, Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj, Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj, Stjepan Postum, Stjepan V., Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj, Sveta Stolica, Takšonj, Transilvanija, Venecija, Vojvoda, Zemun, Zlatna bula Andrije II., 10. stoljeće, 1000., 1038., 1047., 1061., 1063., 1074., 1077., 1091., 1095., 1097., 11. travnja, 1102., 1105., 1116., 1131., 1141., 1162., 1163., 1164., 1165., 1172., 1180., 1196., 12. stoljeće, 1204., 1205., 1222., 1235., 1241., 1270., 1272., 1290., 13. stoljeće, 1301., 855., 890., 9. stoljeće, 907., 950., 955., 997.. Proširite indeks (77 više) »

Aba (mađarsko pleme)

Aba je srednjovjekovno ugarsko pleme.

Novi!!: Arpadovići i Aba (mađarsko pleme) · Vidi više »

Almoš

Almoš (AlmoRudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'') (Esztergom, Ugarska, 1068. – Domos, Bizant, 1. rujna 1129.), ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Almoš · Vidi više »

Anžuvinci

Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 14.stoljeću.

Novi!!: Arpadovići i Anžuvinci · Vidi više »

Andrija I.

Andrija I. (mađ. I. András) (?, oko 1015. – Zirc, prije 6. prosinca 1060.), ugarski kralj od 1046. do 1060. godine iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Andrija I. · Vidi više »

Andrija II.

Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Andrija II. · Vidi više »

Andrija III. Mlečanin

Andrija III.

Novi!!: Arpadovići i Andrija III. Mlečanin · Vidi više »

Arpad

Arpad (mađarski: Árpád, 845. — 907.) bio je, po navodima djela bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (945. – 959.) O upravljanju carstvom, prvi poglavar konfederacije mađarskih plemena, a vojnim zaposjednućem Panonske nizine, postao je mađarski vojni vođa (đula) (o. 895. - o. 907.). Međutim, tadašnji zapadnoeuropski izvori ga navode kao vrhovnog vjerskog vođu (kende), dok ga Konstantin VII.

Novi!!: Arpadovići i Arpad · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Arpadovići i Azija · Vidi više »

Šubići

Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.

Novi!!: Arpadovići i Šubići · Vidi više »

Babonići

Babonići (Babonegi, Babonezići) su hrvatska velikaška obitelj koja se u izvorima javlja krajem 12. stoljeća.

Novi!!: Arpadovići i Babonići · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Arpadovići i Ban · Vidi više »

Bela I.

Bela I. Pobjednik (mađ. I. Béla) (o. 1015. – 11. rujna 1063.), ugarski kralj (1060. – 1063.) iz mlađeg ogranka dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Bela I. · Vidi više »

Bela II. Slijepi

Bela II.

Novi!!: Arpadovići i Bela II. Slijepi · Vidi više »

Bela III.

Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.

Novi!!: Arpadovići i Bela III. · Vidi više »

Bela IV.

Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Bela IV. · Vidi više »

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Novi!!: Arpadovići i Biograd na Moru · Vidi više »

Bitka na Leškom polju

Bitka na Leškom polju bio je niz ratnih okršaja u razdoblju od 10.

Novi!!: Arpadovići i Bitka na Leškom polju · Vidi više »

Bitka na rijeci Šaju

Bitka na rijeci Šajo (mađarski: Muhi csata, slovački: bitka pri rieke Slaná) je bila glavna bitka između Mongolskog Carstva te Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske za vrijeme mongolskog pohoda na Europu.

Novi!!: Arpadovići i Bitka na rijeci Šaju · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Arpadovići i Bizant · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Arpadovići i Bosna · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Arpadovići i Carigrad · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Arpadovići i Dalmacija · Vidi više »

Dinastija

Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Novi!!: Arpadovići i Dinastija · Vidi više »

Don

Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Arpadovići i Don · Vidi više »

Emerik, hrvatsko-ugarski kralj

Emerik (mađ. Imre, u Hrvatskoj poznat i kao Mirko) (1174. – 30. studenog 1204.), hrvatsko-ugarski kralj (1196. – 1204.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »

Frankapani

Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.

Novi!!: Arpadovići i Frankapani · Vidi više »

Gejza

Gejza (mađ. Géza nagyfejedelem, 945. – 997.) bio je Veliki knez Mađara između 972. i 997. godine.

Novi!!: Arpadovići i Gejza · Vidi više »

Gejza I.

Gejza I. (mađ. I. Géza) (Poljska, o. 1040. – 25. travnja 1077.), ugarski kralj (1074. – 1077.) iz mađarske dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Gejza I. · Vidi više »

Gejza II.

Gejza II. (mađ. II. Géza) (Tolna, 1130. – Budim, 31. svibnja 1162.), ugarsko-hrvatski kralj (1141. – 1162.) iz dinastije Arpadović.

Novi!!: Arpadovići i Gejza II. · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Arpadovići i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Arpadovići i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatski herceg

Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.

Novi!!: Arpadovići i Hrvatski herceg · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Novi!!: Arpadovići i Hrvatski vladari · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Arpadovići i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Novi!!: Arpadovići i Humska zemlja · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Arpadovići i Istočna Europa · Vidi više »

Jelena Lijepa

Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira s Jelenom Lijepom, Hrvatski institut za povijest u Zagrebu Jelena Lijepa (mađ. Ilona) (?, o.1050. – ?, o.1091.), ugarska princeza, hrvatska kraljica, žena kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.), kći ugarskoga kralja Bele I. (1060. – 1063.) i sestra ugarskih kraljeva Gejze I. (1074. – 1077.) Ladislava I. (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Jelena Lijepa · Vidi više »

Karantanija

Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.

Novi!!: Arpadovići i Karantanija · Vidi više »

Koloman

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i Koloman · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Arpadovići i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Arpadovići i Kršćanstvo · Vidi više »

Krka

Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.

Novi!!: Arpadovići i Krka · Vidi više »

Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija

Krunidbena crkva sv.

Novi!!: Arpadovići i Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija · Vidi više »

Kurjakovići

Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).

Novi!!: Arpadovići i Kurjakovići · Vidi više »

Ladislav I. Sveti

Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Ladislav I. Sveti · Vidi više »

Ladislav II.

Ladislav II. (mađ. II. László) (1131. – 14. siječnja 1163.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. – 1163.) iz dinastije Arpadović.

Novi!!: Arpadovići i Ladislav II. · Vidi više »

Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj

Kralj Ladislav III. (1204. – 1205.) Ladislav III. (mađ. III. László) (1199. – 7. svibnja 1205.), hrvatsko-ugarski kralj (1204. – 1205.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »

Ladislav IV. Kumanac

Ladislav IV.

Novi!!: Arpadovići i Ladislav IV. Kumanac · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Arpadovići i Mađari · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Arpadovići i Mađarski jezik · Vidi više »

Manuel I. Komnen

Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.

Novi!!: Arpadovići i Manuel I. Komnen · Vidi više »

Mongolski pohod na Europu

Prikaz iz 1488. godine Tatarski pohod na Europu ili Mongolski upadi u Europu bili su niz ratova i sukoba između Mongola i zemalja istočne i srednje Europe i od 1235.

Novi!!: Arpadovići i Mongolski pohod na Europu · Vidi više »

Mongolsko Carstvo

Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.

Novi!!: Arpadovići i Mongolsko Carstvo · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Novi!!: Arpadovići i Napulj · Vidi više »

Nelipić

Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.

Novi!!: Arpadovići i Nelipić · Vidi više »

Oton I. Veliki

Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.

Novi!!: Arpadovići i Oton I. Veliki · Vidi više »

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Novi!!: Arpadovići i Pacta conventa · Vidi više »

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Novi!!: Arpadovići i Panonska nizina · Vidi više »

Pavao I. Šubić Bribirski

Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.

Novi!!: Arpadovići i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »

Petar Krešimir IV.

Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.

Novi!!: Arpadovići i Petar Krešimir IV. · Vidi više »

Petar Orseolo, ugarski kralj

Petar Orseolo ili Petar Mlečanin (tal. Pietro Orseolo; mađ. Velencei Péter), (Venecija, oko 1010. – Stolni Biograd, između 1046. i 1059.), ugarski kralj iz mletačke aristokratske obitelji Orseolo.

Novi!!: Arpadovići i Petar Orseolo, ugarski kralj · Vidi više »

Petar Snačić

Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Novi!!: Arpadovići i Petar Snačić · Vidi više »

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Novi!!: Arpadovići i Plemstvo · Vidi više »

Rimsko-njemački car

Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.

Novi!!: Arpadovići i Rimsko-njemački car · Vidi više »

Salomon, ugarski kralj

Salomon (?, 1053. – Pula, 1087.), ugarski kralj (1063. – 1074.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Salomon, ugarski kralj · Vidi više »

Samuel Aba

Samuel Aba (mađ. Aba Sámuel) (?, oko 1000. – ?, 5. srpnja 1044.), ugarski kralj od 1041. do smrti 1044.

Novi!!: Arpadovići i Samuel Aba · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Arpadovići i Slovački jezik · Vidi više »

Solin

Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Arpadovići i Solin · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Arpadovići i Srednja Europa · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Arpadovići i Srijem · Vidi više »

Stjepan I. Sveti

Stjepan I. Sveti (mađ. I. Szent István, lat. Sanctus Stephanus), rodnim imenom Vajk (Ostrogon, o. 975. – Ostrogon, 15. kolovoza 1038.), posljednji ugarski veliki knez (997. – 1000.) i prvi ugarski kralj (1000. – 1038.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Stjepan I. Sveti · Vidi više »

Stjepan II.

Stjepan II. može biti.

Novi!!: Arpadovići i Stjepan II. · Vidi više »

Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj

Stjepan II. (Stjepan III. kao hrvatski kralj; mađ. II. István) (1101. – 1. ožujka 1131.), ugarsko-hrvatski kralj iz dinastije Arpadovića, a vladao je 1116. – 1131. Otac ga je okrunio za hrvatsko-dalmatinskog kralja još 1102. godine, kako bi mu osigurao pravo na prijestolje, nasuprot njegovu stricu, hercegu Almošu, bivšem hrvatskom kralju (1091. – 1095.) Imao je svega 15 godina kada je naslijedio hrvatsko-ugarsku krunu od svog oca Kolomana († 1116.). Još nije bio posve zreo, pa se prepustio užicima, što je posve uništilo njegovo zdravlje, te je stalno pobolijevao.

Novi!!: Arpadovići i Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj · Vidi više »

Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj

Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. (mađ. III. Istvan) (1147. – 4. ožujka 1172.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. i 1163. – 1172.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »

Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj

Stjepan IV (mađ. IV Istvan) (o. 1132. – Zemun, 11. travnja 1165.), hrvatsko-ugarski kralj (1163.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »

Stjepan Postum

Stjepan Postum ili Postuhmni (1236. – 10. travnja 1271.), nepriznati ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića, najmlađi sin hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. (1205. – 1235.) i njegove treće supruge Beatrice d'Este.

Novi!!: Arpadovići i Stjepan Postum · Vidi više »

Stjepan V.

* Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj.

Novi!!: Arpadovići i Stjepan V. · Vidi više »

Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj

Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Arpadovići i Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »

Sveta Stolica

Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.

Novi!!: Arpadovići i Sveta Stolica · Vidi više »

Takšonj

Takšonj (mađarski Taksony, lat. Toxun, gr. Taxis; * 931., † 970.), iz dinastije Arpadovića, sin velikoga kneza Zoltana i veliki knez Mađarske (955. do oko 970.) Takšonj je poslan s vojskom godine 947. u Paviju kao potpora talijanskim kraljevima Hugu i Lotaru protiv Bizanta u Apuliji; istovremeno je trebao primiti uobičajeni talijanski danak ugarskim knezovima.

Novi!!: Arpadovići i Takšonj · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Arpadovići i Transilvanija · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Arpadovići i Venecija · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Arpadovići i Vojvoda · Vidi više »

Zemun

Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.

Novi!!: Arpadovići i Zemun · Vidi više »

Zlatna bula Andrije II.

Zlatna bula Andrije II., kraljevska isprava koju je 1222. godine izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) iz dinastije Arpadovića, kojom su određena kraljevska prava i prava plemića na teritoriju Kraljevine Ugarske i Hrvatske.

Novi!!: Arpadovići i Zlatna bula Andrije II. · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 10. stoljeće · Vidi više »

1000.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1000. · Vidi više »

1038.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1038. · Vidi više »

1047.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1047. · Vidi više »

1061.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1061. · Vidi više »

1063.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1063. · Vidi više »

1074.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1074. · Vidi više »

1077.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1077. · Vidi više »

1091.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1091. · Vidi više »

1095.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1095. · Vidi više »

1097.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1097. · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Arpadovići i 11. travnja · Vidi više »

1102.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1102. · Vidi više »

1105.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1105. · Vidi više »

1116.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1116. · Vidi više »

1131.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1131. · Vidi više »

1141.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1141. · Vidi više »

1162.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1162. · Vidi više »

1163.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1163. · Vidi više »

1164.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1164. · Vidi više »

1165.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1165. · Vidi više »

1172.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1172. · Vidi više »

1180.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1180. · Vidi više »

1196.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1196. · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 12. stoljeće · Vidi više »

1204.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1204. · Vidi više »

1205.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1205. · Vidi više »

1222.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1222. · Vidi više »

1235.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1235. · Vidi više »

1241.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1241. · Vidi više »

1270.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1270. · Vidi više »

1272.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1272. · Vidi više »

1290.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1290. · Vidi više »

13. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 13. stoljeće · Vidi više »

1301.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 1301. · Vidi više »

855.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 855. · Vidi više »

890.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 890. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 9. stoljeće · Vidi više »

907.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 907. · Vidi više »

950.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 950. · Vidi više »

955.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 955. · Vidi više »

997.

Bez opisa.

Novi!!: Arpadovići i 997. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Arpadović.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »