Brže od pregledniku!Sličnosti između Asteci i Ciudad de México
Asteci i Ciudad de México imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Cuauhtémoc, Engleski jezik, Gvatemala, Hernán Cortés, Hram, Mariachi, Meksiko, Montezuma II., Popocatépetl, Quetzalcoatl, Tenochtitlán, Teotihuacán, Texcoco, Tlaxcala, Xochimilca, Xochimilco, 1325., 1465., 1519., 1520., 1521..
Cuauhtémoc
Cuauhtémoc Cuauhtemoc (nahuatl. Cuauhtemotzin, "orao koji pada"; španj. Cuauhtémoc) (?, o. 1495. - ?, 26. veljače 1522.), jedanaesti i posljednji neovisni astečki car, tlatoani Tenochtitlana (1520. – 1521.). Izabran je za novoga vladara nakon smrti Cuitlahuaca 1520. godine.
Asteci i Cuauhtémoc · Ciudad de México i Cuauhtémoc ·
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Asteci i Engleski jezik · Ciudad de México i Engleski jezik ·
Gvatemala
Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.
Asteci i Gvatemala · Ciudad de México i Gvatemala ·
Hernán Cortés
'''Hernán Cortés''' Hernán ili Hernando Cortes (Medellín, Mérida, Ekstremadura, 1485. – Castilleja de la Cuesta, Sevilla, 2. prosinca 1547.), španjolski konkvistador, pustolov i istraživač.
Asteci i Hernán Cortés · Ciudad de México i Hernán Cortés ·
Hram
Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.
Asteci i Hram · Ciudad de México i Hram ·
Mariachi
Mariachi je naziv za tipične meksičke glazbene skupine i glazbenike iz savezne države Jalisco.
Asteci i Mariachi · Ciudad de México i Mariachi ·
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Asteci i Meksiko · Ciudad de México i Meksiko ·
Montezuma II.
Montezuma II. (nahuatl: Motecuhzoma Xocoyotzin) (?, 1470. – Tenochtitlan, 29. lipnja 1520.), bio je deveti i posljednji potpuno neovisni astečki vladar (tlatoani) koji je 1503. godine izabran za vladara.
Asteci i Montezuma II. · Ciudad de México i Montezuma II. ·
Popocatépetl
Popocatépetl Popocatépetl (španjolski) ili Popōcatepētl (navatl), poznat još kao El Popo, je vulkan u središnjem Meksiku visine 5 462 metara.
Asteci i Popocatépetl · Ciudad de México i Popocatépetl ·
Quetzalcoatl
Quetzalcoatl i Tezcatlipoca Quetzalcoatl ("pernata zmija") na jeziku astečkog naroda Nahuatl naziv je za pernato zmijoliko božanstvo antičke srednjoameričke kulture.
Asteci i Quetzalcoatl · Ciudad de México i Quetzalcoatl ·
Tenochtitlán
Prikaz jezera Texcoco s otokom na kojem se nalazio Tenochtitlan Tenochtitlán (nahuatl. Mēxihco-Tenōchtitlan; španj. Tenochtitlán, izgovor: Tenočtitlan) je bio glavni grad carstva Asteka i plemensko središte Tenočka (Tenochcas), vodećeg astečkog plemena, koje ga je prema legendi osnovalo na mjestu gdje su ugledali orla na kaktusu kako ždere zmiju.
Asteci i Tenochtitlán · Ciudad de México i Tenochtitlán ·
Teotihuacán
Teotihuacán (nahuatl: „Rodno mjesto bogova”) je bio najveće gradsko središte Srednje Amerike tijekom klasičnog razdoblja pretkolumbovske Amerike (200. – 700. god.); s populacijom od 200.000 stanovnika bio je jedan od najvećih gradova na svijetu u to vrijeme.
Asteci i Teotihuacán · Ciudad de México i Teotihuacán ·
Texcoco
Ruševine Texcoca Texcoco (nahuatl. Tetzcoco, grad kojeg su osnovali Chichimeci u 12. stoljeću na istočnoj obali jezera Texcoco u meksičkoj dolini. Grad je bio značajan u periodu astečke prevlasti i činio je jedan od tri grada Trostrukog Saveza, uz Tenochtitlán i Tlacopan. Najpoznatiji vladar Texcoca bio je Netzahualcoyotl.
Asteci i Texcoco · Ciudad de México i Texcoco ·
Tlaxcala
Crkva u Tzompantepecu, Tlaxcala Panorama grada Tlaxcale Unutrašnjost crkve u gradu Tlaxcali Tlaxcala jedna je od 31 saveznih država Meksika, smještena u središnjem dijelu zemlje.
Asteci i Tlaxcala · Ciudad de México i Tlaxcala ·
Xochimilca
Xochimilca.- ('narod cvjetnog sjemena' ‘Nation of the Seeds of Flowers,’ ili 'narod plovećih polja' 'People of the Flower Fields'.- Nahua pleme, prvo od plemena Nahuatlaca koje je došlo u Dolinu Mexica i naselilo se na obali jezera Xochimilco ("garden of flowers."). Područje koje su naseljavali pripada današnjem Federalnom Distriktu i državi Morelos. – Nije točno poznato kada su se ovamo naselili ovi prvi Nahue. Zna se da su ih (Mexice) Asteci tamo našli kada su se 1248. (po drugima 1299) naselili u području Chapultepeca. Mexice su mirno živjeli negdje do 1323. Tada su žrtvovali princezu iz plemena Colhua što je dovelo rata. Udružiše se tada plemena Tepaneca, Colhua i Xochimilca i otjeraše Asteke. Veliki dio Asteka je bio zarobljen a ostatak je pobjegao na slano jezero Texcoco. Kasnije se ipak Colhue okrenuše protiv Xochimilca, pridružili su im se na to i Mexice, te je ovaj savez odnio pobjedu na Xochimilcama. – Xochimilca su poznati po tome što su bili duboko religiozan narod, veoma napredan u poljoprivredi. Grad (Xochimilco) podignut u pred-kolonijalno doba, poznat je po svojim plovećim-vrtovima ' chinampas. -Kasne 1500., znači prije Osvajanja, činampasi su se prostirali na nekih 9,000 hektara (22,230 akara 'acres') na jezerima Xochimilco (30 četvornih kilometara) i Chalco. Svaki hektar mogao je hraniti 20 osoba, stoga je ovaj kraj nakon astečkog osvajanja postao tenočtitlanska žitnica. (vidi Aztec).
Asteci i Xochimilca · Ciudad de México i Xochimilca ·
Xochimilco
Trajinera gondole na kanalima Xochimilca Xochimilco (nahuatl za „Plutajuća polja cvijeća”) je jedno od 16 okruga (delegaciones) glavnog grada Meksika, Ciudad de Mexica), koji je nakada bio neovisni grad osnovan na južnoj obali istoimenog jezera. Danas se sastoji od 18 četvrti (barrios) i 14 sela (pueblos) koja ih okružuju; na području od 125 km². Iako se okrug Xochimilco nalazi u samom središtu grada Meksika, on se smatra južnim dijelom njegovog povijesnog središta, od kojega je i fizički odvojen oko 28 km. Xochimilco je najpozantiji po svojim kanalima na njima se nalaze vještački poljoprivredni otoci chinampas koji privlače brojne turiste, zbog čega je lokalno stanovništvo organiziralo obilaske u šarenim gondolama (trajineras). Ovi kanali, duljine 170 km, su jedini ostaci nekada kompleksnog sustava Astečkih jezera i kanala koji su se protezali Meksičkom dolinom. Naime, Xochimilco je južni ogranak velikog isušenog jezera Texcoco, gdje su se Azteci naselili na skupini otočića povezanih s čvrstim zemljanim mostovima koje su izvorno napravili Xochimilca indijanci. Zbog toga je Xochimilco, zajedno s povijesnim središtem grada Meksika, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1987. godine kao „svjedočanstvo Asteka da naprave održivo stanište u središtu negostoljubivog krajolika, dok su njegove kolonijalne građevine, sagrađene od 16. stoljeća nadalje, iznimno dobro sačuvane”. Ovaj poluprirodni, a napola umjetni krajolik, sada je ekološki rezervat prirode. No, danas neprestano propadanje njegovih kanala i chiampasa, zbog nezakonite gradnje oko 2.700 građevina koje zagađuju vode na 31 nezakonitom posjedu (na oko 450 ha), dovodi ovu svjetsku baštinu u pitanje. Datoteka:Xohimilco relieve e hidro.png|Karta okruga Xohimilco s istaknutim jezerima i chinampas kanalima Slika:Camas_chinampas.jpg|Suvremeni chinampa vrt Slika:FacadeSnBernadinoXochi1.JPG|Crkva sv. Bernarda u središtu grada Slika:HorserentBNativitasXochi.JPG|Konji u parku Bosque de Nativitas Slika:Claustro de la División de Ciencias y Artes para el Diseño de la Universidad Autónoma Metropolitana, Unidad Xochimilco.jpg|Dvorište Likovne akademije.
Asteci i Xochimilco · Ciudad de México i Xochimilco ·
1325.
Bez opisa.
1325. i Asteci · 1325. i Ciudad de México ·
1465.
Bez opisa.
1465. i Asteci · 1465. i Ciudad de México ·
1519.
Bez opisa.
1519. i Asteci · 1519. i Ciudad de México ·
1520.
Bez opisa.
1520. i Asteci · 1520. i Ciudad de México ·
1521.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Asteci i Ciudad de México imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Asteci i Ciudad de México
Usporedba između Asteci i Ciudad de México
Asteci ima 136 odnose, a Ciudad de México ima 192. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 6.40% = 21 / (136 + 192).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Asteci i Ciudad de México. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
