Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Atentat u Marseilleu i Slavko Kvaternik

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Atentat u Marseilleu i Slavko Kvaternik

Atentat u Marseilleu vs. Slavko Kvaternik

Aleksandra I. Karađorđevića u Marseilleu, 9. listopada 1934. godine u 16 sati i 20 minuta Atentat u Marseilleu na jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića dogodio se u utorak, 9. listopada 1934. godine, prilikom njegovog službenog posjeta Francuskoj, u Marseilleu, na trgu Berzamski, u 16 sati i 20 minuta. Slavko Kvaternik (Komorske Moravice, 25. kolovoza 1878. – Zagreb, 13. lipnja 1947.), bio je hrvatski vojnik, rodoljub, austrougarski, jugoslavenski i Hrvatski časnik, političar i državni dužnosnik.

Sličnosti između Atentat u Marseilleu i Slavko Kvaternik

Atentat u Marseilleu i Slavko Kvaternik imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Adolf Hitler, Ante Pavelić, Banovina Hrvatska, Crna Gora, Eugen Dido Kvaternik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Jere Jareb, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Ustaše, Vladko Maček, 1918., 1921., 1932., 1934., 1935., 1936., 1939., 1941..

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Adolf Hitler i Atentat u Marseilleu · Adolf Hitler i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Ante Pavelić

Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.

Ante Pavelić i Atentat u Marseilleu · Ante Pavelić i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Atentat u Marseilleu i Banovina Hrvatska · Banovina Hrvatska i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Atentat u Marseilleu i Crna Gora · Crna Gora i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Eugen Dido Kvaternik

Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.

Atentat u Marseilleu i Eugen Dido Kvaternik · Eugen Dido Kvaternik i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Atentat u Marseilleu i Hrvati · Hrvati i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Atentat u Marseilleu i Hrvatska · Hrvatska i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Atentat u Marseilleu i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Jere Jareb

Jere Jareb (Šepurine, Prvić, 3. svibnja 1922.Jere Jareb, Pola stoljeća hrvatske politike, Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., (prijetisak), bilješka o piscu, str. 174. - Charlottesville, 21. studenoga 2017.), bio je hrvatski i američki povjesničar.

Atentat u Marseilleu i Jere Jareb · Jere Jareb i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Atentat u Marseilleu i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Kraljevsko hrvatsko domobranstvo

Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.

Atentat u Marseilleu i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Kraljevsko hrvatsko domobranstvo i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Atentat u Marseilleu i Ustaše · Slavko Kvaternik i Ustaše · Vidi više »

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Atentat u Marseilleu i Vladko Maček · Slavko Kvaternik i Vladko Maček · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i Atentat u Marseilleu · 1918. i Slavko Kvaternik · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

1921. i Atentat u Marseilleu · 1921. i Slavko Kvaternik · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

1932. i Atentat u Marseilleu · 1932. i Slavko Kvaternik · Vidi više »

1934.

1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.

1934. i Atentat u Marseilleu · 1934. i Slavko Kvaternik · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

1935. i Atentat u Marseilleu · 1935. i Slavko Kvaternik · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

1936. i Atentat u Marseilleu · 1936. i Slavko Kvaternik · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

1939. i Atentat u Marseilleu · 1939. i Slavko Kvaternik · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

1941. i Atentat u Marseilleu · 1941. i Slavko Kvaternik · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Atentat u Marseilleu i Slavko Kvaternik

Atentat u Marseilleu ima 117 odnose, a Slavko Kvaternik ima 101. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 9.63% = 21 / (117 + 101).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Atentat u Marseilleu i Slavko Kvaternik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: