Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Atmosfera i Van Allenovi pojasi zračenja

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Atmosfera i Van Allenovi pojasi zračenja

Atmosfera vs. Van Allenovi pojasi zračenja

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela. Ovaj video prikazuje promjene oblika i jakosti Van Allenovih pojasa zračenja tijekom vremena. Van Allenovi pojasi zračenja. Jupiterovi promjenjivi pojasi zračenja. Čestice jače od 100 keV. Čestice jače od 1 MeV. Čestice jače od 400 MeV. Van Allenovi pojasi zračenja ili Van Allenovi pojasi su područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice (većinom protoni i elektroni, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika) gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja.

Sličnosti između Atmosfera i Van Allenovi pojasi zračenja

Atmosfera i Van Allenovi pojasi zračenja imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Ion, Ioniziranje, Ionosfera, Kisik, Magnetosfera, Metar, Olovo (element), Plazma, Polarna svjetlost, Radioaktivnost, Sunčev vjetar, Sunce, Svemir, Umjetni satelit, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljino magnetsko polje.

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Atmosfera i Elektromagnetsko zračenje · Elektromagnetsko zračenje i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Atmosfera i Elektron · Elektron i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Ion

Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.

Atmosfera i Ion · Ion i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.

Atmosfera i Ioniziranje · Ioniziranje i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Ionosfera

Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.

Atmosfera i Ionosfera · Ionosfera i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Atmosfera i Kisik · Kisik i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Atmosfera i Magnetosfera · Magnetosfera i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Atmosfera i Metar · Metar i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Atmosfera i Olovo (element) · Olovo (element) i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Plazma

* Plazma (fizika).

Atmosfera i Plazma · Plazma i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Polarna svjetlost

Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.

Atmosfera i Polarna svjetlost · Polarna svjetlost i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.

Atmosfera i Radioaktivnost · Radioaktivnost i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Sunčev vjetar

Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.

Atmosfera i Sunčev vjetar · Sunčev vjetar i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Atmosfera i Sunce · Sunce i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Atmosfera i Svemir · Svemir i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.

Atmosfera i Umjetni satelit · Umjetni satelit i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Atmosfera i Zemlja · Van Allenovi pojasi zračenja i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Atmosfera i Zemljina atmosfera · Van Allenovi pojasi zračenja i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Zemljino magnetsko polje

Zemljino magnetsko polje. accessdate.

Atmosfera i Zemljino magnetsko polje · Van Allenovi pojasi zračenja i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Atmosfera i Van Allenovi pojasi zračenja

Atmosfera ima 109 odnose, a Van Allenovi pojasi zračenja ima 57. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 11.45% = 19 / (109 + 57).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Atmosfera i Van Allenovi pojasi zračenja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »