Brže od pregledniku!
59 odnosi: Ante Starčević, Šime Mazzura, Češki jezik, Balkan, Beč, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bugarski jezik, Donji Miholjac, Francuski jezik, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska (Zagreb, 1900.), Hrvatska (Zagreb, 1906.), Hrvatska enciklopedija, Hrvatska pravoslavna Crkva, Hrvatska vila, Hrvatski sabor, Ivan Ružić, Ivana Brlić-Mažuranić, Lav Nikolajevič Tolstoj, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Marijan Derenčin, Mile Starčević, Nikola Kokotović, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Njemački jezik, Odvjetnik, Oscar Wilde, Osijek, Pisac, Pjesnik, Političar, Poljski jezik, Prevoditelj, Publicistika, Ruski jezik, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Stjepan Miletić, Sušačka revija, Talijanski jezik, Taras Grigorovič Ševčenko, Trn, Vladimir Vidrić, William Shakespeare, Zagreb, 14. srpnja, 16. srpnja, 1861., 1879., 1882., ..., 1884., 1892., 1894., 1895., 1896., 1900., 1901., 1910., 1911.. Proširite indeks (9 više) »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: August Harambašić i Ante Starčević · Vidi više »
Šime Mazzura
Šime Mazzura-Marov (Tisno, Murter, 21. listopada/31. listopada Proleksis enciklopedija 1840. – Zagreb, 14. prosinca 1918.) je bio hrvatski publicist i političar.
Novi!!: August Harambašić i Šime Mazzura · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: August Harambašić i Češki jezik · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: August Harambašić i Balkan · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: August Harambašić i Beč · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: August Harambašić i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: August Harambašić i Bugarski jezik · Vidi više »
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: August Harambašić i Donji Miholjac · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: August Harambašić i Francuski jezik · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: August Harambašić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska (Zagreb, 1900.)
Hrvatska je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Novi!!: August Harambašić i Hrvatska (Zagreb, 1900.) · Vidi više »
Hrvatska (Zagreb, 1906.)
Hrvatska je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Novi!!: August Harambašić i Hrvatska (Zagreb, 1906.) · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: August Harambašić i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatska pravoslavna Crkva
Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.
Novi!!: August Harambašić i Hrvatska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Hrvatska vila
Hrvatska vila je bio hrvatski polumjesečnik iz Zagreba i Sušaka.
Novi!!: August Harambašić i Hrvatska vila · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: August Harambašić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan Ružić
Ivan Ružić (Hreljin kod Bakra, 1849. – Zagreb, 22. siječnja 1915.), hrvatski odvjetnik, pravaški političar starčevićanac, katolički aktivist i dobrotvor.
Novi!!: August Harambašić i Ivan Ružić · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: August Harambašić i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: August Harambašić i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: August Harambašić i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Marijan Derenčin
Marijan Derenčin (Rijeka, 24. rujna 1836. – Zagreb, 8. veljače 1908.), hrvatski književnik, pravnik i političar.
Novi!!: August Harambašić i Marijan Derenčin · Vidi više »
Mile Starčević
Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: August Harambašić i Mile Starčević · Vidi više »
Nikola Kokotović
Nikola Kokotović (Gornji Kosinj, 7. rujna 1859. – Zagreb, 6. siječnja 1917.), bio je hrvatski novinar, novinski urednik iz doba hrvatskog preporoda, književnik i prevoditelj.
Novi!!: August Harambašić i Nikola Kokotović · Vidi više »
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.
Novi!!: August Harambašić i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: August Harambašić i Njemački jezik · Vidi više »
Odvjetnik
Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.
Novi!!: August Harambašić i Odvjetnik · Vidi više »
Oscar Wilde
Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde (Dublin, 16. listopada 1854. – Pariz, 30. studenoga 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.
Novi!!: August Harambašić i Oscar Wilde · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: August Harambašić i Osijek · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: August Harambašić i Pisac · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: August Harambašić i Pjesnik · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: August Harambašić i Političar · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: August Harambašić i Poljski jezik · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: August Harambašić i Prevoditelj · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: August Harambašić i Publicistika · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: August Harambašić i Ruski jezik · Vidi više »
Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.
Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.
Novi!!: August Harambašić i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Vidi više »
Stjepan Miletić
Grobnica obitelji Miletić na zagrebačkom Mirogoju. Stjepan Miletić (Zagreb, 24. ožujka 1868. – München, 8. rujna 1908.), bio je hrvatski kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik.
Novi!!: August Harambašić i Stjepan Miletić · Vidi više »
Sušačka revija
Sušačka revija, hrvatski časopis sa Sušaka.
Novi!!: August Harambašić i Sušačka revija · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: August Harambašić i Talijanski jezik · Vidi više »
Taras Grigorovič Ševčenko
Djelo Tarasa Ševčenka, Kobzar (knjiga), 1840. Slika Tarasa Ševčenka; »Kateryna«, 1847. Taras Grigorovič Ševčenko, (ukr. Тарас Григорович Шевченко); (Morynci, Ukrajina, 9. ožujka 1814. – Petrograd, Rusija, 10. ožujka 1861.); ukrajinski je pjesnik, slikar i humanist.
Novi!!: August Harambašić i Taras Grigorovič Ševčenko · Vidi više »
Trn
Trnje na biljci ''Fouquieria splendens'' Trn je dio biljke.
Novi!!: August Harambašić i Trn · Vidi više »
Vladimir Vidrić
Vladimir Vidrić Spomen ploča Vladimiru Vidriću na rodnoj kući u Zagrebu Vladimir Vidrić (Zagreb, 30. travnja 1875. – Zagreb, 29. rujna 1909.), hrvatski književnik, jedan od najistaknutijih lirika moderne.
Novi!!: August Harambašić i Vladimir Vidrić · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: August Harambašić i William Shakespeare · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: August Harambašić i Zagreb · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: August Harambašić i 14. srpnja · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: August Harambašić i 16. srpnja · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1861. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1879. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1884. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1892. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1896. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: August Harambašić i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: August Harambašić i 1901. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: August Harambašić i 1911. · Vidi više »
