Brže od pregledniku!
91 odnosi: Ante Kovačić, Antun Gustav Matoš, Češka, Češki jezik, Čuvaj se senjske ruke, Beč, Biskup, Branimir Šenoa, Branka, Budimpešta, Charlotte Brontë, Drama, Dramaturg, Engleski jezik, Eugen Kumičić, Eugen Matić, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Francuski jezik, Friedrich Schiller, Globus, Grad, Gustave Flaubert, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatski jezik, Johann Wolfgang von Goethe, Josip Eugen Tomić, Josip Juraj Strossmayer, Julijana Matanović, Kazališna kritika, Klasična gimnazija u Zagrebu, Kritika, Ksaver Šandor Gjalski, Lirika, Ljubica (Šenoa), Marija Jurić Zagorka, Matica hrvatska, Milan Šenoa, Milutin Cihlar Nehajev, Mirogoj, Miroslav Šicel, Molière, Narodna stranka, Nijemci, Njemački jezik, Pečuh, Pjesma, Podlistak, Potres u Zagrebu 1880., ..., Pozor (Zagreb, 1860.), Prag, Prijan Lovro, Pripovijetka, Prosjak Luka, Protorealizam, Proza, Realizam (književnost), Roman, Seljačka buna (Šenoa), Selo, Slovaci, Splitsko-makarska nadbiskupija, Stjepan Gregorijanec, Uskoci, Vijenac, Vijenac (časopis), Viktor Car Emin, Vinko Brešić, Vjenceslav Novak, Walter Scott, William Shakespeare, Zagreb, Zagrebulje, Zlatarovo zlato, 13. prosinca, 14. studenoga, 1830., 1838., 1858., 1861., 1862., 1865., 1866., 1867., 1871., 1874., 1880., 1881., 19. stoljeće, 30. rujna. Proširite indeks (41 više) »
Ante Kovačić
Antun "Ante" Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889.), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.
Novi!!: August Šenoa i Ante Kovačić · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: August Šenoa i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: August Šenoa i Češka · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: August Šenoa i Češki jezik · Vidi više »
Čuvaj se senjske ruke
Čuvaj se senjske ruke je povijesni i politički roman koji je napisao August Šenoa.
Novi!!: August Šenoa i Čuvaj se senjske ruke · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: August Šenoa i Beč · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: August Šenoa i Biskup · Vidi više »
Branimir Šenoa
''Stari Zagreb'' Branimir Šenoa (Zagreb, 7. kolovoza 1879. – Zagreb, 4. prosinca 1939.), bio je hrvatski slikar, grafičar i povjesničar umjetnosti.
Novi!!: August Šenoa i Branimir Šenoa · Vidi više »
Branka
Branka (1881.) je poznato djelo Augusta Šenoe čija je tema predstavljala tada suvremenu radnju.
Novi!!: August Šenoa i Branka · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: August Šenoa i Budimpešta · Vidi više »
Charlotte Brontë
'''Charlotte Brontë''' Charlotte Brontë (Thronton, 21. travnja 1816. – Haworth, 31. ožujka 1855.) je engleska književnica, najstarija od 3 sestre Brontë, koje su se bavile književnošću.
Novi!!: August Šenoa i Charlotte Brontë · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: August Šenoa i Drama · Vidi više »
Dramaturg
Naziv dramaturg označava osobu koja odabire kazališne komade za repertoar i kreira umjetnički profil određenog kazališta.
Novi!!: August Šenoa i Dramaturg · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: August Šenoa i Engleski jezik · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: August Šenoa i Eugen Kumičić · Vidi više »
Eugen Matić
Narcis Jenko (pravim imenom fra Eugen (Petar) Matić; Livno, 2. siječnja 1889. – samostan Gorica pokraj Livna, 26. srpnja 1918.), bosanski je franjevac i književnik katoličkog nadahnuća hrvatskog podrijetla.
Novi!!: August Šenoa i Eugen Matić · Vidi više »
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Novi!!: August Šenoa i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: August Šenoa i Francuski jezik · Vidi više »
Friedrich Schiller
Friedrich Schiller Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach, 10. studenoga 1759. – Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemački književnik.
Novi!!: August Šenoa i Friedrich Schiller · Vidi više »
Globus
Globus Globus može značiti.
Novi!!: August Šenoa i Globus · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: August Šenoa i Grad · Vidi više »
Gustave Flaubert
Gustave Flaubert (Rouen, 12. prosinca 1821. – imanje Croisset, Rouen, 8. svibnja 1880.), francuski prozaist, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: August Šenoa i Gustave Flaubert · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: August Šenoa i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: August Šenoa i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: August Šenoa i Hrvatski jezik · Vidi više »
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Novi!!: August Šenoa i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »
Josip Eugen Tomić
'''Josip Eugen Tomić''' Josip Eugen Tomić (Požega, 18. listopada 1843. – Zagreb, 13. srpnja 1906.), hrvatski književnik.
Novi!!: August Šenoa i Josip Eugen Tomić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: August Šenoa i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Julijana Matanović
Julijana Matanović (Gradačac BiH, 6. travnja 1959.) hrvatska književnica i sveučilišna profesorica, članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: August Šenoa i Julijana Matanović · Vidi više »
Kazališna kritika
Kazališna kritika je vrsta kritičarske djelatnosti koja se bavi kritičkim vrednovanjem kazališta.
Novi!!: August Šenoa i Kazališna kritika · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: August Šenoa i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Kritika
Kritika (u francuskom: critique; izvorno iz starogrčkog: κριτική τέχνη, kritikē téchnē vještina suđenja, izvedeno iz κρίνειν krínein, „likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave.
Novi!!: August Šenoa i Kritika · Vidi više »
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: August Šenoa i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: August Šenoa i Lirika · Vidi više »
Ljubica (Šenoa)
Ljubica je komedija hrvatskog književnika Augusta Šenoe.
Novi!!: August Šenoa i Ljubica (Šenoa) · Vidi više »
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), bila je hrvatska književnica i novinarka.
Novi!!: August Šenoa i Marija Jurić Zagorka · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: August Šenoa i Matica hrvatska · Vidi više »
Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
Novi!!: August Šenoa i Milan Šenoa · Vidi više »
Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.), bio je hrvatski književnik (novelist, romanopisac, dramatičar, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar), novinar, svestrano obrazovan intelektualac.
Novi!!: August Šenoa i Milutin Cihlar Nehajev · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: August Šenoa i Mirogoj · Vidi više »
Miroslav Šicel
Miroslav Šicel (Varaždin, 16. kolovoza 1926. – Zagreb, 25. studenoga 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.
Novi!!: August Šenoa i Miroslav Šicel · Vidi više »
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Novi!!: August Šenoa i Molière · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: August Šenoa i Narodna stranka · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: August Šenoa i Nijemci · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: August Šenoa i Njemački jezik · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: August Šenoa i Pečuh · Vidi više »
Pjesma
dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.
Novi!!: August Šenoa i Pjesma · Vidi više »
Podlistak
Podlistak ili feljton (fra. feuilleton) pripada publicističkoj vrsti.
Novi!!: August Šenoa i Podlistak · Vidi više »
Potres u Zagrebu 1880.
Ivana Standla. Zagrebačke katedrale. Fotografija Henrika Krapeka Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice.
Novi!!: August Šenoa i Potres u Zagrebu 1880. · Vidi više »
Pozor (Zagreb, 1860.)
Pozor je bio hrvatski dnevnik iz Zagreba.
Novi!!: August Šenoa i Pozor (Zagreb, 1860.) · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: August Šenoa i Prag · Vidi više »
Prijan Lovro
Prijan Lovro, pripovijetka Augusta Šenoe (1838. – 1881.), napisana 1873.
Novi!!: August Šenoa i Prijan Lovro · Vidi više »
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Novi!!: August Šenoa i Pripovijetka · Vidi više »
Prosjak Luka
Izdanje Seljačke sloge iz 1950. godine. Prosjak Luka, roman Augusta Šenoe, objavljen 1879.
Novi!!: August Šenoa i Prosjak Luka · Vidi više »
Protorealizam
August Šenoa Razdoblje hrvatske književnosti od pedesetih do osamdesetih godina, tj.
Novi!!: August Šenoa i Protorealizam · Vidi više »
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Novi!!: August Šenoa i Proza · Vidi više »
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Novi!!: August Šenoa i Realizam (književnost) · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: August Šenoa i Roman · Vidi više »
Seljačka buna (Šenoa)
Seljačka buna je povijesni roman hrvatskog književnika Augusta Šenoe.
Novi!!: August Šenoa i Seljačka buna (Šenoa) · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: August Šenoa i Selo · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: August Šenoa i Slovaci · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: August Šenoa i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Stjepan Gregorijanec
Šestinama Stjepan Gregorijanec († 24. lipnja, 1593.) bio je hrvatski podban.
Novi!!: August Šenoa i Stjepan Gregorijanec · Vidi više »
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Novi!!: August Šenoa i Uskoci · Vidi više »
Vijenac
Vijenac – ukras od cvijeća i lišća (npr. lovorov vijenac) spleten tako da čini krug (ne nužno svih 360°).
Novi!!: August Šenoa i Vijenac · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: August Šenoa i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Viktor Car Emin
Ema i Viktor Car Viktor Car Emin (Kraj, 1. studenoga 1870. – Opatija, 17. travnja 1963.), hrvatski književnik i publicist, preporoditelj istarskih Hrvata.
Novi!!: August Šenoa i Viktor Car Emin · Vidi više »
Vinko Brešić
Vinko Brešić (Grgurići pokraj Livna, BiH, 1952.), hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: August Šenoa i Vinko Brešić · Vidi više »
Vjenceslav Novak
Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. – Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog.
Novi!!: August Šenoa i Vjenceslav Novak · Vidi više »
Walter Scott
'''Walter Scott''' Walter Scott (Edinburgh, 15. kolovoza 1771. – Abbotsford, 21. rujna 1832.), škotski pjesnik i romanopisac, često nazivan "ocem povijesnog romana".
Novi!!: August Šenoa i Walter Scott · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: August Šenoa i William Shakespeare · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: August Šenoa i Zagreb · Vidi više »
Zagrebulje
Zagrebulje su bile ciklus podlistaka koje je hrvatski književnik August Šenoa objavio u Pozoru i Viencu.
Novi!!: August Šenoa i Zagrebulje · Vidi više »
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato prvi je roman Augusta Šenoe (1838. – 1881.), napisan 1871. godine.
Novi!!: August Šenoa i Zlatarovo zlato · Vidi više »
13. prosinca
13.
Novi!!: August Šenoa i 13. prosinca · Vidi više »
14. studenoga
14.
Novi!!: August Šenoa i 14. studenoga · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1830. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1838. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1858. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1861. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1862. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1865. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1867. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1871. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1874. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 1881. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: August Šenoa i 19. stoljeće · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: August Šenoa i 30. rujna · Vidi više »
