Sličnosti između Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrougarska ratna mornarica, Austrougarska vojska, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Čehoslovačka, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Habsburg, Hrvati, Hrvatski jezik, Karlo I. Austrijski, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Italija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Ljubljana, Prvi svjetski rat, Raspad Austro-Ugarske, Rijeka, Slovenci, Slovenski jezik, Srbi, Srednja Europa, Srpski jezik, Talijanski iredentizam, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Trst, Zagreb, 1918., ..., 29. listopada. Proširite indeks (1 više) »
Austrougarska ratna mornarica
Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.
Austro-Ugarska i Austrougarska ratna mornarica · Austrougarska ratna mornarica i Država Slovenaca, Hrvata i Srba ·
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Austro-Ugarska i Austrougarska vojska · Austrougarska vojska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba ·
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Austro-Ugarska · Štajerska (austrijska savezna zemlja) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba ·
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Austro-Ugarska i Čehoslovačka · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Čehoslovačka ·
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Austro-Ugarska i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Država Slovenaca, Hrvata i Srba ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Država Slovenaca, Hrvata i Srba ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Austro-Ugarska i Habsburg · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Habsburg ·
Hrvati
Bez opisa.
Austro-Ugarska i Hrvati · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvati ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Austro-Ugarska i Hrvatski jezik · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski jezik ·
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).
Austro-Ugarska i Karlo I. Austrijski · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Karlo I. Austrijski ·
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Austro-Ugarska i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Koruška (austrijska savezna zemlja) ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Austro-Ugarska i Kraljevina Dalmacija · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Dalmacija ·
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Austro-Ugarska i Kraljevina Italija · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Italija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Austro-Ugarska i Kraljevina Srbija · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Srbija ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Austro-Ugarska i Kraljevina Ugarska · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Ugarska ·
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Austro-Ugarska i Kranjska · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kranjska ·
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Austro-Ugarska i Ljubljana · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ljubljana ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Austro-Ugarska i Prvi svjetski rat · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prvi svjetski rat ·
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Austro-Ugarska i Raspad Austro-Ugarske · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Raspad Austro-Ugarske ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Austro-Ugarska i Rijeka · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Rijeka ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Austro-Ugarska i Slovenci · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Slovenci ·
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Austro-Ugarska i Slovenski jezik · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Slovenski jezik ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Austro-Ugarska i Srbi · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi ·
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Austro-Ugarska i Srednja Europa · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srednja Europa ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Austro-Ugarska i Srpski jezik · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srpski jezik ·
Talijanski iredentizam
Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.
Austro-Ugarska i Talijanski iredentizam · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Talijanski iredentizam ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Austro-Ugarska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Austro-Ugarska i Trst · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trst ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Austro-Ugarska i Zagreb · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagreb ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Austro-Ugarska · 1918. i Država Slovenaca, Hrvata i Srba ·
29. listopada
29.
29. listopada i Austro-Ugarska · 29. listopada i Država Slovenaca, Hrvata i Srba ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Usporedba između Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Austro-Ugarska ima 156 odnose, a Država Slovenaca, Hrvata i Srba ima 168. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 9.57% = 31 / (156 + 168).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: