Sličnosti između Austro-Ugarska i Marijan Varešanin
Austro-Ugarska i Marijan Varešanin imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrija, Beč, Berlinski kongres, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Franjo Josip I., Hrvati, Kraljevina Srbija, Lavov, Poljska, Prag, Rijeka, Sarajevo, Zadar, Zagreb, 1871., 1878., 1910., 1917..
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Austro-Ugarska · Austrija i Marijan Varešanin ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Austro-Ugarska i Beč · Beč i Marijan Varešanin ·
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Austro-Ugarska i Berlinski kongres · Berlinski kongres i Marijan Varešanin ·
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Austro-Ugarska i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Marijan Varešanin ·
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Austro-Ugarska i Franjo Josip I. · Franjo Josip I. i Marijan Varešanin ·
Hrvati
Bez opisa.
Austro-Ugarska i Hrvati · Hrvati i Marijan Varešanin ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Austro-Ugarska i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Marijan Varešanin ·
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Austro-Ugarska i Lavov · Lavov i Marijan Varešanin ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Austro-Ugarska i Poljska · Marijan Varešanin i Poljska ·
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Austro-Ugarska i Prag · Marijan Varešanin i Prag ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Austro-Ugarska i Rijeka · Marijan Varešanin i Rijeka ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Austro-Ugarska i Sarajevo · Marijan Varešanin i Sarajevo ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Austro-Ugarska i Zadar · Marijan Varešanin i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Austro-Ugarska i Zagreb · Marijan Varešanin i Zagreb ·
1871.
Bez opisa.
1871. i Austro-Ugarska · 1871. i Marijan Varešanin ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Austro-Ugarska · 1878. i Marijan Varešanin ·
1910.
Bez opisa.
1910. i Austro-Ugarska · 1910. i Marijan Varešanin ·
1917.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Austro-Ugarska i Marijan Varešanin imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Austro-Ugarska i Marijan Varešanin
Usporedba između Austro-Ugarska i Marijan Varešanin
Austro-Ugarska ima 156 odnose, a Marijan Varešanin ima 59. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 8.37% = 18 / (156 + 59).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Austro-Ugarska i Marijan Varešanin. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: