Brže od pregledniku!Sličnosti između Austro-Ugarska i Prvi svjetski rat
Austro-Ugarska i Prvi svjetski rat imaju 33 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrija, Austrougarska vojska, Čehoslovačka, Bukovina, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Franjo Josip I., Galicija (srednja Europa), Kraljevina Italija, Kraljevina Srbija, Ljubljana, Mađarska, Nijemci, Pariška mirovna konferencija 1919., Poljska, Pruska, Raspad Austro-Ugarske, Rusko Carstvo, Sarajevo, Sarajevski atentat, Slaveni, Srpanjski ultimatum, Trst, 1906., 1907., 1914., 1916., 1917., 1918., 1919., 23. srpnja, ..., 28. lipnja, 28. srpnja, 29. listopada. Proširite indeks (3 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Austrija i Austro-Ugarska · Austrija i Prvi svjetski rat ·
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Austro-Ugarska i Austrougarska vojska · Austrougarska vojska i Prvi svjetski rat ·
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Austro-Ugarska i Čehoslovačka · Prvi svjetski rat i Čehoslovačka ·
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Austro-Ugarska i Bukovina · Bukovina i Prvi svjetski rat ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prvi svjetski rat ·
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Austro-Ugarska i Franjo Josip I. · Franjo Josip I. i Prvi svjetski rat ·
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Austro-Ugarska i Galicija (srednja Europa) · Galicija (srednja Europa) i Prvi svjetski rat ·
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Austro-Ugarska i Kraljevina Italija · Kraljevina Italija i Prvi svjetski rat ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Austro-Ugarska i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Prvi svjetski rat ·
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Austro-Ugarska i Ljubljana · Ljubljana i Prvi svjetski rat ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Austro-Ugarska i Mađarska · Mađarska i Prvi svjetski rat ·
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Austro-Ugarska i Nijemci · Nijemci i Prvi svjetski rat ·
Pariška mirovna konferencija 1919.
David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.
Austro-Ugarska i Pariška mirovna konferencija 1919. · Pariška mirovna konferencija 1919. i Prvi svjetski rat ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Austro-Ugarska i Poljska · Poljska i Prvi svjetski rat ·
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Austro-Ugarska i Pruska · Pruska i Prvi svjetski rat ·
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Austro-Ugarska i Raspad Austro-Ugarske · Prvi svjetski rat i Raspad Austro-Ugarske ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Austro-Ugarska i Rusko Carstvo · Prvi svjetski rat i Rusko Carstvo ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Austro-Ugarska i Sarajevo · Prvi svjetski rat i Sarajevo ·
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Austro-Ugarska i Sarajevski atentat · Prvi svjetski rat i Sarajevski atentat ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Austro-Ugarska i Slaveni · Prvi svjetski rat i Slaveni ·
Srpanjski ultimatum
austrougarskog veleposlanstva u Beogradu, u kojem je umro ruski veleposlanik Nikolaj Hartvig, Srpanjski ultimatum bio je ultimatum upućen vladi Kraljevine Srbije 23. srpnja (10. srpnja po julijanskome kalendaru) 1914. godine, nakon Sarajevskog atentata.
Austro-Ugarska i Srpanjski ultimatum · Prvi svjetski rat i Srpanjski ultimatum ·
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Austro-Ugarska i Trst · Prvi svjetski rat i Trst ·
1906.
Bez opisa.
1906. i Austro-Ugarska · 1906. i Prvi svjetski rat ·
1907.
Bez opisa.
1907. i Austro-Ugarska · 1907. i Prvi svjetski rat ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i Austro-Ugarska · 1914. i Prvi svjetski rat ·
1916.
Bez opisa.
1916. i Austro-Ugarska · 1916. i Prvi svjetski rat ·
1917.
Bez opisa.
1917. i Austro-Ugarska · 1917. i Prvi svjetski rat ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Austro-Ugarska · 1918. i Prvi svjetski rat ·
1919.
Bez opisa.
1919. i Austro-Ugarska · 1919. i Prvi svjetski rat ·
23. srpnja
23.
23. srpnja i Austro-Ugarska · 23. srpnja i Prvi svjetski rat ·
28. lipnja
28.
28. lipnja i Austro-Ugarska · 28. lipnja i Prvi svjetski rat ·
28. srpnja
28.
28. srpnja i Austro-Ugarska · 28. srpnja i Prvi svjetski rat ·
29. listopada
29.
29. listopada i Austro-Ugarska · 29. listopada i Prvi svjetski rat ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Austro-Ugarska i Prvi svjetski rat imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Austro-Ugarska i Prvi svjetski rat
Usporedba između Austro-Ugarska i Prvi svjetski rat
Austro-Ugarska ima 156 odnose, a Prvi svjetski rat ima 240. Kao što im je zajedničko 33, Jaccard indeks 8.33% = 33 / (156 + 240).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Austro-Ugarska i Prvi svjetski rat. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
