Sličnosti između Autocesta A1 i Rijeka
Autocesta A1 i Rijeka imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Žuta Lokva, Gospić, Hrvatska, Istarski ipsilon, Istra, Karlovac, Kvarnerski zaljev, Lika, Otočac, Učka, Zagreb, 1970., 2005., 2008., 2010., 2011..
Žuta Lokva
Žuta Lokva je naselje u Ličko-senjskoj županiji u općini Brinje s oko 37 stanovnika.
Autocesta A1 i Žuta Lokva · Rijeka i Žuta Lokva ·
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Autocesta A1 i Gospić · Gospić i Rijeka ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Autocesta A1 i Hrvatska · Hrvatska i Rijeka ·
Istarski ipsilon
Istarski ipsilon na zemljovidu Naplatne kućice Tunel Učka Istarski ipsilon je sustav autocesta u hrvatskoj mreži autocesta, a čine ga autocesta A8 (Matulji-Kanfanar) i A9 (slovenska granica - Kanfanar - Pula).
Autocesta A1 i Istarski ipsilon · Istarski ipsilon i Rijeka ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Autocesta A1 i Istra · Istra i Rijeka ·
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Autocesta A1 i Karlovac · Karlovac i Rijeka ·
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Autocesta A1 i Kvarnerski zaljev · Kvarnerski zaljev i Rijeka ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Autocesta A1 i Lika · Lika i Rijeka ·
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Autocesta A1 i Otočac · Otočac i Rijeka ·
Učka
Učka je najviša planina istarskog poluotoka u zapadnoj Hrvatskoj.
Autocesta A1 i Učka · Rijeka i Učka ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Autocesta A1 i Zagreb · Rijeka i Zagreb ·
1970.
Bez opisa.
1970. i Autocesta A1 · 1970. i Rijeka ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Autocesta A1 · 2005. i Rijeka ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Autocesta A1 · 2008. i Rijeka ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i Autocesta A1 · 2010. i Rijeka ·
2011.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Autocesta A1 i Rijeka imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Autocesta A1 i Rijeka
Usporedba između Autocesta A1 i Rijeka
Autocesta A1 ima 80 odnose, a Rijeka ima 535. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 2.60% = 16 / (80 + 535).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Autocesta A1 i Rijeka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: