Sličnosti između Autocesta A3 i Hrvatska
Autocesta A3 i Hrvatska imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Autocesta A1, Autocesta A5, Autoceste u Hrvatskoj, Bosna i Hercegovina, Bregana, Brodsko-posavska županija, Lipovac, Osijek, Požega, Sava, Sisačko-moslavačka županija, Sisak, Slavonija, Slavonski Brod, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Velika Gorica, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Zagreb, Zagrebačka županija, Zračna luka „Franjo Tuđman”.
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Autocesta A1 i Autocesta A3 · Autocesta A1 i Hrvatska ·
Autocesta A5
Autocesta A5 ("Slavonska autocesta" ili "Slavonika"), autocesta je na istoku Hrvatske, u Slavoniji, te je dio europskog pravca E73.
Autocesta A3 i Autocesta A5 · Autocesta A5 i Hrvatska ·
Autoceste u Hrvatskoj
Autocesta A1 blizu čvora Maslenica Autoceste u Hrvatskoj čine mrežu autocesta koje, prema Zakona u cestama, „imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste (međunarodnim i međudržavnim sporazumima određena kao europska cesta), prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske i omogućavanja tranzitnog prometa”.
Autocesta A3 i Autoceste u Hrvatskoj · Autoceste u Hrvatskoj i Hrvatska ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Autocesta A3 i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Hrvatska ·
Bregana
Bregana je naselje koje administrativno pripada Gradu Samoboru.
Autocesta A3 i Bregana · Bregana i Hrvatska ·
Brodsko-posavska županija
Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).
Autocesta A3 i Brodsko-posavska županija · Brodsko-posavska županija i Hrvatska ·
Lipovac
Lipovac je naselje u općini Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Autocesta A3 i Lipovac · Hrvatska i Lipovac ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Autocesta A3 i Osijek · Hrvatska i Osijek ·
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Autocesta A3 i Požega · Hrvatska i Požega ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Autocesta A3 i Sava · Hrvatska i Sava ·
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.
Autocesta A3 i Sisačko-moslavačka županija · Hrvatska i Sisačko-moslavačka županija ·
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Autocesta A3 i Sisak · Hrvatska i Sisak ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Autocesta A3 i Slavonija · Hrvatska i Slavonija ·
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Autocesta A3 i Slavonski Brod · Hrvatska i Slavonski Brod ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Autocesta A3 i Slovenija · Hrvatska i Slovenija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Autocesta A3 i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Autocesta A3 i Srbija · Hrvatska i Srbija ·
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Autocesta A3 i Velika Gorica · Hrvatska i Velika Gorica ·
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Autocesta A3 i Vukovar · Hrvatska i Vukovar ·
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Autocesta A3 i Vukovarsko-srijemska županija · Hrvatska i Vukovarsko-srijemska županija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Autocesta A3 i Zagreb · Hrvatska i Zagreb ·
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Autocesta A3 i Zagrebačka županija · Hrvatska i Zagrebačka županija ·
Zračna luka „Franjo Tuđman”
Zračna luka „Franjo Tuđman” (IATA: ZAG, ICAO: LDZA) najveća je i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj.
Autocesta A3 i Zračna luka „Franjo Tuđman” · Hrvatska i Zračna luka „Franjo Tuđman” ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Autocesta A3 i Hrvatska imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Autocesta A3 i Hrvatska
Usporedba između Autocesta A3 i Hrvatska
Autocesta A3 ima 71 odnose, a Hrvatska ima 922. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 2.32% = 23 / (71 + 922).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Autocesta A3 i Hrvatska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: