93 odnosi: Anđeo, Žitarice, Badnjak, Bakalar, Betlehemska zvijezda, Bijela, Blagdan, Božić, Božićno drvce, Bogatstvo, Bogojavljenje, Dan, Djeca, Došašće, Drugi vatikanski sabor, Dubrovačka kolenda, Gitara, Grah, Gregorijanski kalendar, Harmonika, Hrvatska, Ime, Isus, Jabuka, Julijanski kalendar, Kalendar, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kiseli kupus, Koš, Kolenda, Komarča, Kršćanstvo, Krštenje Isusovo, Kruh, Krumpir, Kuća, Lovor, Lubin, Mandolina, Maslinovo ulje, Mir, Misa, Njemačka, Nova godina, Običaj, Obitelj, Ognjište, Orah, Papar (biljna vrsta), ..., Pastrvke, Pelješac, Peršin, Polnoćka, Ponoć, Post, Povijest, Povrće, Pravoslavlje, Protestantizam, Radujte se narodi, Ravnodnevica, Ribe, Riječ, Rogač, Ružmarin, Salata, Selo, Slama, Slatka naranča, Slaveni, Smokva, Soli, Sreća, Stablo, Staroslavenski jezik, Stol, Stradun, Sunce, Sveta tri kralja, Svijeća, Svijet, Svjetlost, Tiha noć, Trojstvo, Vatra, Večera, Vino, Zelena, 19. stoljeće, 24. prosinca, 25. prosinca, 6. siječnja. Proširite indeks (43 više) »
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Novi!!: Badnjak i Anđeo · Vidi više »
Žitarice
Polje kukuruza u Lihtenštajnu Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava (Gramineae), čiji zrnasti plodovi (žita) služe za prehranu ljudi i životinja i kao sirovina u prehrambenoj industriji.
Novi!!: Badnjak i Žitarice · Vidi više »
Badnjak
Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Novi!!: Badnjak i Badnjak · Vidi više »
Bakalar
Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.
Novi!!: Badnjak i Bakalar · Vidi više »
Betlehemska zvijezda
Giotto: Poklon kraljeva. Vidi se i betlehemska zvijezda Betlehemska zvijezda, rjeđe i Božićna zvijezda, nebeska je pojava, koja se spominje u Evanđelju po Mateju (Mt 2, 1-13), kada su se tri kralja s istoka pojavila u Jeruzalemu raspitujući se, gdje se rodio Isus.
Novi!!: Badnjak i Betlehemska zvijezda · Vidi više »
Bijela
Bijela boja Bijela je boja.
Novi!!: Badnjak i Bijela · Vidi više »
Blagdan
Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama.
Novi!!: Badnjak i Blagdan · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Badnjak i Božić · Vidi više »
Božićno drvce
Tradicionalno božićno drvce Božićno drvce u domu Božićno drvce ili Božićna jelka jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića.
Novi!!: Badnjak i Božićno drvce · Vidi više »
Bogatstvo
Novac Bogatstvo je pojam koji se odnosi se na dostupnost materijalnih ili nematerijalnih dobara, koji obogaćuju život.
Novi!!: Badnjak i Bogatstvo · Vidi više »
Bogojavljenje
Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.
Novi!!: Badnjak i Bogojavljenje · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Badnjak i Dan · Vidi više »
Djeca
Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Novi!!: Badnjak i Djeca · Vidi više »
Došašće
Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.
Novi!!: Badnjak i Došašće · Vidi više »
Drugi vatikanski sabor
Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.
Novi!!: Badnjak i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »
Dubrovačka kolenda
Dubrovačka kolenda stari je običaj čestitanja nadolazećega Božića i Nove godine koji se njeguje u Dubrovniku i okolici.
Novi!!: Badnjak i Dubrovačka kolenda · Vidi više »
Gitara
Gitara je glazbalo sa žicama kod kojega se zvuk proizvodi okidanjem žica desnom rukom, dok se pritiskanjem žica uz vrat gitare lijevom rukom mijenja visina tona.
Novi!!: Badnjak i Gitara · Vidi više »
Grah
Grah (fažol, lat. Phaseolus) biljni rod iz porodice mahunarki.
Novi!!: Badnjak i Grah · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: Badnjak i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Harmonika
Dijatonska harmonika Stara talijanska harmonika s klavijaturom Harmonika (armunika) je široko rasprostranjeno glazbalo koje se upotrebljava u raznim tipovima glazbe.
Novi!!: Badnjak i Harmonika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Badnjak i Hrvatska · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Badnjak i Ime · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Badnjak i Isus · Vidi više »
Jabuka
Jabuka (lat. Malus), biljni rod iz porodice ružovki s oko 40 priznatih vrsta.
Novi!!: Badnjak i Jabuka · Vidi više »
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.
Novi!!: Badnjak i Julijanski kalendar · Vidi više »
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Novi!!: Badnjak i Kalendar · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Badnjak i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Badnjak i Katolička Crkva · Vidi više »
Kiseli kupus
Kiseli kupus Kiseli kupus s mesom u jelu bigos. Kiseli kupus, odnosno kiselo zelje, je prirodno ukiseljeni kupus koji se dobiva fermentacijom uz pomoć više vrsta bakterija, među kojima su Leuconostoc, Lactobacillus, Streptococcus i Pediococcus.
Novi!!: Badnjak i Kiseli kupus · Vidi više »
Koš
Koš ispleten od pruća vrbe. Koš (košara, košarica, korpa, sepet) je rešetkasta posuda.
Novi!!: Badnjak i Koš · Vidi više »
Kolenda
Kolenda je stari običaj čestitanja.
Novi!!: Badnjak i Kolenda · Vidi više »
Komarča
Komarča (lat. Sparus aurata), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae).
Novi!!: Badnjak i Komarča · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Badnjak i Kršćanstvo · Vidi više »
Krštenje Isusovo
Krštenje Isusovo (Krštenje Gospodinovo) naziv je katoličkog i anglikanskog blagdana.
Novi!!: Badnjak i Krštenje Isusovo · Vidi više »
Kruh
Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.
Novi!!: Badnjak i Kruh · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Badnjak i Krumpir · Vidi više »
Kuća
Šokačke kuće u Dražu Kuća je građevina namijenjena smještaju ljudi.
Novi!!: Badnjak i Kuća · Vidi više »
Lovor
Lovor (lovorika, lat. Laurus), rod vazdazelenih grmova ili drveća iz porodice Lauraceae.
Novi!!: Badnjak i Lovor · Vidi više »
Lubin
Lubin (lat. Dicentrarchus labrax), pripada obitelji lubina (Moronidae).
Novi!!: Badnjak i Lubin · Vidi više »
Mandolina
Mandolina je trzalačko glazbalo.
Novi!!: Badnjak i Mandolina · Vidi više »
Maslinovo ulje
Uljara za proizvodnju maslinovog ulja Maslinovo ulje dobiva se tiještenjem zdravog ploda stabla masline.
Novi!!: Badnjak i Maslinovo ulje · Vidi više »
Mir
Najčešće korišten znak mira maslinovu grančicu. Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova.
Novi!!: Badnjak i Mir · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Badnjak i Misa · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Badnjak i Njemačka · Vidi više »
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Novi!!: Badnjak i Nova godina · Vidi više »
Običaj
Običaj je naziv za tradicijom utvrđeni oblik ponašanja i djelovanja pojedinca ili kolektiva u određenim prigodama unutar određene zajednice.
Novi!!: Badnjak i Običaj · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Badnjak i Obitelj · Vidi više »
Ognjište
Ognjište Ognjište je najstariji interijer u kući.
Novi!!: Badnjak i Ognjište · Vidi više »
Orah
Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.
Novi!!: Badnjak i Orah · Vidi više »
Papar (biljna vrsta)
Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae.
Novi!!: Badnjak i Papar (biljna vrsta) · Vidi više »
Pastrvke
Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).
Novi!!: Badnjak i Pastrvke · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Badnjak i Pelješac · Vidi više »
Peršin
Peršin (lat. Petroselinum crispum) je dvogodišnja biljna vrsta iz porodice štitarki, jedini je predstavnik u svome rodu.
Novi!!: Badnjak i Peršin · Vidi više »
Polnoćka
Polnoćka u austrijskom Nüzidersu. Polnoćka ili Misa polnoćka katoličko je misno slavlje kojim započinje Božić.
Novi!!: Badnjak i Polnoćka · Vidi više »
Ponoć
Ponoć na satu u Marburgu Ponoć u doslovnom smislu na pol noći ponoć, trenutak je kada sunce naizgled uzima najniži položaj ispod horizonta, suprotno od podneva, kada je najviša.
Novi!!: Badnjak i Ponoć · Vidi više »
Post
Zavist, post i molitva, freska, Čukovec, Bugarska, 18.st. Post je prije svega čin svojevoljnog uzdržavanja od hrane i pića na neko vrijeme.
Novi!!: Badnjak i Post · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Badnjak i Povijest · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Badnjak i Povrće · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Badnjak i Pravoslavlje · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Badnjak i Protestantizam · Vidi više »
Radujte se narodi
Ova božićna pjesma mogla bi se uz pjesmu 'Narodi nam se' nazvati prvom himnom Božića.
Novi!!: Badnjak i Radujte se narodi · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Badnjak i Ravnodnevica · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Badnjak i Ribe · Vidi više »
Riječ
Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.
Novi!!: Badnjak i Riječ · Vidi više »
Rogač
Rogač (lat. Ceratonia), roščić, rožić, kaluber, slatka kožica, rožičak, komiški goroc,Irma Kovačić - "Kad otok putuje" rod korisnog, vazdazelenog grmlja ili drveća kojemu je dugo pripisivana samo vrsta Ceratonia siliqua, a 1980.
Novi!!: Badnjak i Rogač · Vidi više »
Ružmarin
Ružmarin (rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad, lat. Salvia rosmarinus, sin. Rosmarinus officinalis), biljka čije ime potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.
Novi!!: Badnjak i Ružmarin · Vidi više »
Salata
Pladanj sa salatom Salata je vrsta hrane, koja se obično jede kao prilog uz glavno jelo ili se rjeđe jede samostalno (npr. voćna salata).
Novi!!: Badnjak i Salata · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Badnjak i Selo · Vidi više »
Slama
Balirana slama Šešir od slame Slama u širem smislu predstavlja suhe stabljike svih ratarskih kultura a u strogom smislu samo osušene stabljike žitarica (pšenica, raž, ječam...). Sijeno se za razliku od slame proizvodi uglavnom od trava, ili i npr.
Novi!!: Badnjak i Slama · Vidi više »
Slatka naranča
Slatka naranča (lat. Citrus ×aurantium f. aurantium; sin. Citrus ×sinensis) je biljka iz porodice Rutaceae.
Novi!!: Badnjak i Slatka naranča · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Badnjak i Slaveni · Vidi više »
Smokva
Mlada smokva sa svojim prvim plodom Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae), jedini u tribusu Ficeae.
Novi!!: Badnjak i Smokva · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Badnjak i Soli · Vidi više »
Sreća
Sreća, užitak i zadovoljstvo su emocionalna stanja u kojima smo zadovoljni.
Novi!!: Badnjak i Sreća · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Badnjak i Stablo · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Badnjak i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Stol
1. radna površina stola, 2. noga stola Stol je komad namještaja koji ima radnu površinu za obavljanje raznih aktivnosti.
Novi!!: Badnjak i Stol · Vidi više »
Stradun
Placa (Stradun) Placa zimi Placa ili Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri, ali i u Dubrovniku općenito.
Novi!!: Badnjak i Stradun · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Badnjak i Sunce · Vidi više »
Sveta tri kralja
Sveta tri kralja kölnskoj katedrali koji po tradiciji sadrži kosti tri kralja Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja.
Novi!!: Badnjak i Sveta tri kralja · Vidi više »
Svijeća
Tri svijeće. Šarene svijeće. Svijeća je rasvjetno tijelo valjkasta oblika, načinjeno od loja, voska, stearina ili parafina s fitiljem u središtu.
Novi!!: Badnjak i Svijeća · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Badnjak i Svijet · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Badnjak i Svjetlost · Vidi više »
Tiha noć
Tiha noć, sveta noć (njem. Stille Nacht, heilige Nacht; engl. Silent Night, Holy Night) naziv je, po mnogima, najpoznatije božićne pjesme na svijetu.
Novi!!: Badnjak i Tiha noć · Vidi više »
Trojstvo
Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.
Novi!!: Badnjak i Trojstvo · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Badnjak i Vatra · Vidi više »
Večera
Sjevernoj Makedoniji. Večera se odnosi na obrok, koji se jede navečer.
Novi!!: Badnjak i Večera · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Badnjak i Vino · Vidi više »
Zelena
Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.
Novi!!: Badnjak i Zelena · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Badnjak i 19. stoljeće · Vidi više »
24. prosinca
24.
Novi!!: Badnjak i 24. prosinca · Vidi više »
25. prosinca
25.
Novi!!: Badnjak i 25. prosinca · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Badnjak i 6. siječnja · Vidi više »