Brže od pregledniku!
37 odnosi: Banat, Bogumilstvo, Bugari, Bugarska, Bugarski jezik, Franjevci, Hrvati, Hrvati u Bugarskoj, Hrvatska, Hrvatska abeceda, Hrvatski jezik, Katari, Katoličanstvo, Klement XIII., Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Ugarska, Latinica, Mađarizacija, Mađarski jezik, Njemački jezik, Novi zavjet, Oltenija, Poklade, Prvi svjetski rat, Rumunjska, Rumunjski jezik, Srbija, Srpski jezik, Turci, 14. stoljeće, 1580., 1688., 1738., 1741., 1848., 1864., 1878..
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Banatski Bugari i Banat · Vidi više »
Bogumilstvo
Bogumilstvo je bilo gnostička vjerska sekta koju je osnovao svećenik Bogomil u Prvom Bugarskom Carstvu u vrijeme vladavine cara Petra I. u 10.
Novi!!: Banatski Bugari i Bogumilstvo · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Banatski Bugari i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Banatski Bugari i Bugarska · Vidi više »
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Novi!!: Banatski Bugari i Bugarski jezik · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Banatski Bugari i Franjevci · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Banatski Bugari i Hrvati · Vidi više »
Hrvati u Bugarskoj
Hrvati u Bugarskoj su hrvatska manjina u Bugarskoj.
Novi!!: Banatski Bugari i Hrvati u Bugarskoj · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Banatski Bugari i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska abeceda
Hrvatska abeceda ili gajica, jedna je od mnogih koje se temelje na latiničnome pismu i prema prva četiri slova toga pisma (a, be, ce, de) zovu abecedom.
Novi!!: Banatski Bugari i Hrvatska abeceda · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Banatski Bugari i Hrvatski jezik · Vidi više »
Katari
Katari (od starogrčkog καθαροί - čist, odnosno od grada Albija, u Francuskoj) bili su vjerski pokret s dualističkim kršćanskim i gnostičkim i heretičnim elementima.
Novi!!: Banatski Bugari i Katari · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Banatski Bugari i Katoličanstvo · Vidi više »
Klement XIII.
Klement XIII., lat. Clemens PP.
Novi!!: Banatski Bugari i Klement XIII. · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Banatski Bugari i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Banatski Bugari i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Banatski Bugari i Latinica · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Banatski Bugari i Mađarizacija · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Banatski Bugari i Mađarski jezik · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Banatski Bugari i Njemački jezik · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Banatski Bugari i Novi zavjet · Vidi više »
Oltenija
Oltenija (ili Mala Vlaška) je rumunjska povijesna pokrajina na jugozapadu države.
Novi!!: Banatski Bugari i Oltenija · Vidi više »
Poklade
Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.
Novi!!: Banatski Bugari i Poklade · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Banatski Bugari i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Banatski Bugari i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Banatski Bugari i Rumunjski jezik · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Banatski Bugari i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Banatski Bugari i Srpski jezik · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Banatski Bugari i Turci · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Banatski Bugari i 14. stoljeće · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Banatski Bugari i 1580. · Vidi više »
1688.
Bez opisa.
Novi!!: Banatski Bugari i 1688. · Vidi više »
1738.
Bez opisa.
Novi!!: Banatski Bugari i 1738. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Banatski Bugari i 1741. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Banatski Bugari i 1848. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Banatski Bugari i 1864. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Banatski Bugari i 1878. · Vidi više »
