Brže od pregledniku!
48 odnosi: Ancona, Austrija, Španjolska, Beč, Benedikt XIII., Bologna, Daleki istok, Habsburška Monarhija, Italija, Katolička Crkva, Kina, Klement XI., Klement XII., Klement XIII., Latinski jezik, Madrid, Marija Terezija Austrijska, Napulj, Papinska Država, Pariz, Portugal, Rim, Ruđer Bošković, Sardinija, Sveta Stolica, Tridentski sabor, Zdrav razum, 11. rujna, 1675., 1694., 17. kolovoza, 17. veljače, 1702., 1708., 1712., 1725., 1728., 1730., 1731., 1740., 1741., 1745., 1750., 1758., 1769., 3. svibnja, 30. travnja, 31. ožujka.
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Benedikt XIV. i Ancona · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Benedikt XIV. i Austrija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Benedikt XIV. i Španjolska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Benedikt XIV. i Beč · Vidi više »
Benedikt XIII.
Benedikt XIII., lat. Benedictus PP.
Novi!!: Benedikt XIV. i Benedikt XIII. · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Benedikt XIV. i Bologna · Vidi više »
Daleki istok
Tokyo, Japan Shanghai, Kina Central business district u Singapuru Daleki istok je naziv za istočnoazijske zemlje uz Tihi ocean.
Novi!!: Benedikt XIV. i Daleki istok · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Benedikt XIV. i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Benedikt XIV. i Italija · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Benedikt XIV. i Katolička Crkva · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Benedikt XIV. i Kina · Vidi više »
Klement XI.
Klement XI., lat. Clemens PP.
Novi!!: Benedikt XIV. i Klement XI. · Vidi više »
Klement XII.
Klement XII., lat. Clemens PP.
Novi!!: Benedikt XIV. i Klement XII. · Vidi više »
Klement XIII.
Klement XIII., lat. Clemens PP.
Novi!!: Benedikt XIV. i Klement XIII. · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Benedikt XIV. i Latinski jezik · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Benedikt XIV. i Madrid · Vidi više »
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Novi!!: Benedikt XIV. i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Benedikt XIV. i Napulj · Vidi više »
Papinska Država
Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.
Novi!!: Benedikt XIV. i Papinska Država · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Benedikt XIV. i Pariz · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Benedikt XIV. i Portugal · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Benedikt XIV. i Rim · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Benedikt XIV. i Ruđer Bošković · Vidi više »
Sardinija
Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.
Novi!!: Benedikt XIV. i Sardinija · Vidi više »
Sveta Stolica
Grb Svete Stolice Sveta Stolica (lat. Sancta Sedes) ili Apostolska Stolica označava vrhovnu vlast Katoličke Crkve, odnosno papu i Rimsku kuriju.
Novi!!: Benedikt XIV. i Sveta Stolica · Vidi više »
Tridentski sabor
Tridentski sabor je devetnaesti generalni sabor Katoličke Crkve.
Novi!!: Benedikt XIV. i Tridentski sabor · Vidi više »
Zdrav razum
Aristotel je prva osoba za koju se zna da je raspravljala o zdravom razumu. Zdrav razum dobra je praktična prosudba o svakodnevnim stvarima ili osnovna sposobnost opažanja, razumijevanja i prosuđivanja koju dijele gotovo svi ljudi.
Novi!!: Benedikt XIV. i Zdrav razum · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Benedikt XIV. i 11. rujna · Vidi više »
1675.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1675. · Vidi više »
1694.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1694. · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Benedikt XIV. i 17. kolovoza · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Benedikt XIV. i 17. veljače · Vidi više »
1702.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1702. · Vidi više »
1708.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1708. · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1712. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1725. · Vidi više »
1728.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1728. · Vidi više »
1730.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1730. · Vidi više »
1731.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1731. · Vidi više »
1740.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1740. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1741. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1745. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1750. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1758. · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: Benedikt XIV. i 1769. · Vidi više »
3. svibnja
3.
Novi!!: Benedikt XIV. i 3. svibnja · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Benedikt XIV. i 30. travnja · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: Benedikt XIV. i 31. ožujka · Vidi više »
