Brže od pregledniku!
38 odnosi: Aljaska, Amerika, Anadir (rijeka), Arhiv, Arktički ocean, Azija, Čukotski poluotok, Čukotsko more, Beringija, Beringovo more, Danska, Diomedovi otoci, Jakutsk, James Cook, Kamčatka, Kolima, Kolovoz, Kontinent, Kopno, Kozaci, Krzno, Ledeno doba, Međunarodna datumska granica, Petar I. Aleksejevič Romanov, Poluotok, Rt Dežnjev, Rubno more, Rusija, Semjon Ivanovič Dežnjev, Sibir, Sjedinjene Američke Države, Tihi ocean, Tjesnac, Vitus Jonassen Bering, 1645., 1648., 1725., 1728..
Aljaska
Aljaska je 49.
Novi!!: Beringov prolaz i Aljaska · Vidi više »
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Novi!!: Beringov prolaz i Amerika · Vidi više »
Anadir (rijeka)
Anadir (ruski: Анадырь, čukotski: Йъаайваам) rijeka je u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Beringov prolaz i Anadir (rijeka) · Vidi više »
Arhiv
Arhiv (lat. arcivum, arcivium, archivum, archivium: magistrat), kao etimon javlja se i (grč. ἀρχή: početak, vrhovna vlast).
Novi!!: Beringov prolaz i Arhiv · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Beringov prolaz i Arktički ocean · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Beringov prolaz i Azija · Vidi više »
Čukotski poluotok
desno Čukotski poluotok jest poluotok na krajnjem sjeveroistoku Azije.
Novi!!: Beringov prolaz i Čukotski poluotok · Vidi više »
Čukotsko more
Karta Čukotskog mora. Čukotsko more (ruski:Чукотское море) rubno je more Arktičkog oceana.
Novi!!: Beringov prolaz i Čukotsko more · Vidi više »
Beringija
Razine mora (označene plavom) i kopna (označene smeđom) Beringije izražene u metrima od prije 21.000 godina do danas. Beringija ili Beringov kopneni most danas je definirano kao kopneno i morsko područje na čijem se zapadu nalazi rijeka Lena u Sibiru; na istoku rijeka Mackenzie u Kanadi; na sjeveru Čukotsko more na 72° SGŠ; a na jugu Kamčatka.
Novi!!: Beringov prolaz i Beringija · Vidi više »
Beringovo more
Položaj Beringovog mora Beringovo more je rubno more na sjevernom kraju Tihog oceana, između Sjeverne Amerike i Azije.
Novi!!: Beringov prolaz i Beringovo more · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Beringov prolaz i Danska · Vidi više »
Diomedovi otoci
Diomedovi otoci (engleski: Diomede Islands, ruski: Острова́ Диоми́да, Острова Гво́здева) dva su mala otoka u Beringovu prolazu.
Novi!!: Beringov prolaz i Diomedovi otoci · Vidi više »
Jakutsk
Teatar Jakutsk (Якутск, Дьокуускай) je grad u Ruskoj Federaciji, glavni grad republike Jakutske.
Novi!!: Beringov prolaz i Jakutsk · Vidi više »
James Cook
James Cook James Cook (Marton kod Middlesbrougha, 27. listopada 1728. – Kealakekua Bay, Havaji, 14. veljače 1779.), bio je engleski pomorac i istraživač.
Novi!!: Beringov prolaz i James Cook · Vidi više »
Kamčatka
Topografija poluotoka Poluotok Kamčatka (ruski: полуостров Камчатка, poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug poluotok na ruskom dalekom istoku.
Novi!!: Beringov prolaz i Kamčatka · Vidi više »
Kolima
Rijeka Kolima (ruski: Колыма́) je rijeka u sjeveroistočnom Sibiru.
Novi!!: Beringov prolaz i Kolima · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Beringov prolaz i Kolovoz · Vidi više »
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Novi!!: Beringov prolaz i Kontinent · Vidi više »
Kopno
Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.
Novi!!: Beringov prolaz i Kopno · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Beringov prolaz i Kozaci · Vidi više »
Krzno
Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.
Novi!!: Beringov prolaz i Krzno · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Beringov prolaz i Ledeno doba · Vidi više »
Međunarodna datumska granica
Međunarodna Datumska Granica (International Date Line) Međunarodna datumska granica je zamišljena linija na zemlji, suprotno od Griničkog meridijana koja nadoknadi datum kako je prijeđeš.
Novi!!: Beringov prolaz i Međunarodna datumska granica · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Beringov prolaz i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Novi!!: Beringov prolaz i Poluotok · Vidi više »
Rt Dežnjev
Beringovog prolaza Rt Dežnjev ili Rt Dežnjov (ruski: Мыс Дежнёва, u eskimsko-aleutskim jezicima Тугнехалха) rt je na krajnjem istoku azijskog kontinenta i ujedno najistočnija točka u kontinentalnom dijelu Euroazije.
Novi!!: Beringov prolaz i Rt Dežnjev · Vidi više »
Rubno more
Indijskom oceanu Rubnim morima se smatraju mora koja se nalaze uz rub kontinenta odnosno oceana, a od njega su djelomično odvojena otočnim nizom, pragom ili morskim jarkom.
Novi!!: Beringov prolaz i Rubno more · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Beringov prolaz i Rusija · Vidi više »
Semjon Ivanovič Dežnjev
Semjon Ivanovič Dežnjev (ruski: Семён Ива́нович Дежнёв) (Veliki Ustjug, 1605. – Moskva, 1672./1673.), Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 16.
Novi!!: Beringov prolaz i Semjon Ivanovič Dežnjev · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Beringov prolaz i Sibir · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Beringov prolaz i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Beringov prolaz i Tihi ocean · Vidi više »
Tjesnac
Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.
Novi!!: Beringov prolaz i Tjesnac · Vidi više »
Vitus Jonassen Bering
Vitus Jonassen Bering, još poznat kao Ivan Ivanovič Bering (kršten u Horsensu 5. kolovoza 1681., umro na Beringovom otoku 19. prosinca 1741.) bio je danski kartograf i istraživač u ruskoj službi.
Novi!!: Beringov prolaz i Vitus Jonassen Bering · Vidi više »
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Novi!!: Beringov prolaz i 1645. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Beringov prolaz i 1648. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Beringov prolaz i 1725. · Vidi više »
1728.
Bez opisa.
Novi!!: Beringov prolaz i 1728. · Vidi više »
