Otvori u Google MapamaSadržaj
119 odnosi: Adolf Butenandt, Adolf Hitler, Adolf von Baeyer, ALBA Berlin, Albert Abraham Michelson, Albert Einstein, Albrecht Kossel, Alexander von Humboldt, Alfred Wegener, Autobus, Špreva, Šprevljani, Bambi (nagrada), Berlin, Berlinska podzemna željeznica, Berlinski glavni kolodvor, Berlinski zid, Bert Sakmann, Bonn, Brandenburška vrata, Brandenburg, Bremen, Bundestag, Checkpoint Charlie, De facto, Dortmund, Dresden, Drugi svjetski rat, Eduard Buchner, Emil Adolf von Behring, Ernst Ruska, Erwin Schrödinger, Europska unija, Europski pravac E28, Füchse Berlin, Francuska, Frankfurt na Odri, Fritz Albert Lipmann, Fritz Haber, Glavni grad, Gustav Ludwig Hertz, Hamburg, Hans Adolf Krebs, Hans Spemann, Hanza, Haveljani, Herta Müller, Hertha BSC Berlin, Hladni rat, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, ... Proširite indeks (69 više) »
- Njemačke savezne pokrajine
Adolf Butenandt
Adolf Friedrich Johann Butenandt (Bremerhaven, 24. ožujka 1904. – München, 18. siječnja 1995.), njemački kemičar.
Pogledaj Berlin i Adolf Butenandt
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Pogledaj Berlin i Adolf Hitler
Adolf von Baeyer
'''Adolf von Baeyer''' Johann Friedrich Wilhelm Adolf von Baeyer (Berlin, 31. listopada 1835. – Starnberg, 20. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1905. Rođen je u Berlinu 31. listopada 1835., gdje je studirao matematiku i fiziku.
Pogledaj Berlin i Adolf von Baeyer
ALBA Berlin
ALBA Berlin je njemački košarkaški klub iz Berlina.
Pogledaj Berlin i ALBA Berlin
Albert Abraham Michelson
Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.
Pogledaj Berlin i Albert Abraham Michelson
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.
Pogledaj Berlin i Albert Einstein
Albrecht Kossel
Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.
Pogledaj Berlin i Albrecht Kossel
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Pogledaj Berlin i Alexander von Humboldt
Alfred Wegener
Alfred Wegener (Berlin, 1. studenog 1880. – Grenland, krajem studenog 1930.), njemački geofizičar i meteorolog.
Pogledaj Berlin i Alfred Wegener
Autobus
MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).
Pogledaj Berlin i Autobus
Špreva
Špreva (njemački: Spree, lužičkosrpski: Sprjewja, češki: Spréva) je rijeka u Njemačkoj i Češkoj, koja protječe kroz Sasku, Brandenburg i Berlin.
Pogledaj Berlin i Špreva
Šprevljani
Šprevljani (njemački:Sprewanen) su bili slavensko pleme koje je živilo oko toka rijeke Špreve na području gdje je poslije nastao grad Berlin u Braniboru u današnjoj istočnoj Njemačkoj.
Pogledaj Berlin i Šprevljani
Bambi (nagrada)
Umjetnički prikaz nagrade na dodjeli u Berlinu 2013. godine. Nagrada Bambi, češće samo Bambi, njemačka je filmska i televizijska nagrada koju svake godine dodjeljuje njemačka tvrtka Hubert Burda Media osobama koji su istaknuli radom u televizijskoj i filmskoj industriji, kulturi, športu i drugim područjima stvaralaštva te njime ostavili trag i utjecaj u njemačkom društvu.
Pogledaj Berlin i Bambi (nagrada)
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Berlin i Berlin
Berlinska podzemna željeznica
U-Bahn stanica ''Heidelberger Platz'' U-Bahn stanica u Berlinu U-Bahn Berlin osnovan je 1902. godine i danas ima 10 linija.
Pogledaj Berlin i Berlinska podzemna željeznica
Berlinski glavni kolodvor
Berlin Glavni kolodvor – pogled na južno pročelje Hala za dolaske Berlinski glavni kolodvor (Berlin Hauptbahnhof) sagrađen je kao središnji željeznički kolodvor Berlina u samom središtu grada, na mjestu nekadašnjeg kolodvora Lehrter (Lehrter Bahnhof).
Pogledaj Berlin i Berlinski glavni kolodvor
Berlinski zid
Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.
Pogledaj Berlin i Berlinski zid
Bert Sakmann
Bert Sakmann (Stuttgart, 12. lipnja, 1942.) je njemački stanični fiziolog.
Pogledaj Berlin i Bert Sakmann
Bonn
Bonn je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Pogledaj Berlin i Bonn
Brandenburška vrata
Brandenburška vrata Brandenburška vrata (njem.: Brandenburger Tor) su trijumfalna vrata, simbol njemačkog glavnog grada Berlina.
Pogledaj Berlin i Brandenburška vrata
Brandenburg
Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.
Pogledaj Berlin i Brandenburg
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Pogledaj Berlin i Bremen
Bundestag
Bundestag Bundestag Bundestag (Deutscher Bundestag) je parlament u SR Njemačkoj sa sjedištem u zgradi Reichstaga u Berlinu.
Pogledaj Berlin i Bundestag
Checkpoint Charlie
Checkpoint Charlie 2004. Checkpoint Charlie 1963. - smjer prema sovjetskom sektoru. Checkpoint Charlie je bio jedan od najpoznatijih graničnih prijelaza između istočnog i zapadnog Berlina između 1945. i 1990. Nalazio se između američkog i sovjetskog sektora kao i između gradskih četvrti Centar u istočnom Berlinu i Kreuzberga u zapadnom Berlinu.
Pogledaj Berlin i Checkpoint Charlie
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Pogledaj Berlin i De facto
Dortmund
Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Pogledaj Berlin i Dortmund
Dresden
Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.
Pogledaj Berlin i Dresden
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Berlin i Drugi svjetski rat
Eduard Buchner
'''Eduard Buchner''' Eduard Buchner (München, 20. svibnja 1860. – Focşani, Rumunjska, 13. kolovoza 1917.), njemački kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1907. za istraživanje fermentacije.
Pogledaj Berlin i Eduard Buchner
Emil Adolf von Behring
Emil von Behring (Hansdorf, 15. ožujka 1854. – Marburg, 31. ožujka 1917.), njemački liječnik i imunolog.
Pogledaj Berlin i Emil Adolf von Behring
Ernst Ruska
Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.
Pogledaj Berlin i Ernst Ruska
Erwin Schrödinger
Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.
Pogledaj Berlin i Erwin Schrödinger
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Berlin i Europska unija
Europski pravac E28
Europski pravac E28 (ukratko: E28) je europski pravac.
Pogledaj Berlin i Europski pravac E28
Füchse Berlin
Füchse Berlin.
Pogledaj Berlin i Füchse Berlin
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Berlin i Francuska
Frankfurt na Odri
Frankfurt na Odri je njemački grad u saveznoj pokrajini Brandenburgu, blizu poljske granice.
Pogledaj Berlin i Frankfurt na Odri
Fritz Albert Lipmann
Fritz Albert Lipmann Fritz Albert Lipmann (Königsberg, Njemačka, 12. lipnja 1899. – 24. srpnja 1986.) bio je njemačko-američki biokemičar i ko-otkrivač koenzima A, 1945.g. Za ovo otkriće, i njegova ostala istraživanja koenzima A, dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1953.g.
Pogledaj Berlin i Fritz Albert Lipmann
Fritz Haber
'''Fritz Haber''' Fritz Haber (Breslau, 9. prosinca 1868. – Basel, 29. siječnja 1934.), njemački kemičar.
Pogledaj Berlin i Fritz Haber
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Pogledaj Berlin i Glavni grad
Gustav Ludwig Hertz
električnoga napona. Gustav Ludwig Hertz ili Gustav Hertz (Hamburg, 22. srpnja 1887. - Berlin, 30. listopada 1975.), njemački fizičar.
Pogledaj Berlin i Gustav Ludwig Hertz
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Pogledaj Berlin i Hamburg
Hans Adolf Krebs
Sir Hans Adolf Krebs (Hildesheim, 25. kolovoza 1900. – Oxford, 22. studenog 1981.), njemački, kasnije i britanski liječnik i biokemičar.
Pogledaj Berlin i Hans Adolf Krebs
Hans Spemann
Hans Spemann (Stuttgart 27. lipnja 1869. – Freiburg, 9. rujna 1941.), njemački embriolog, nobelovac.
Pogledaj Berlin i Hans Spemann
Hanza
Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.
Pogledaj Berlin i Hanza
Haveljani
Haveljani (njemački: Heveller) su bili slavensko pleme koje je živilo duž toka rijeke Havele u Braniboru u današnjoj istočnoj Njemačkoj od 8.
Pogledaj Berlin i Haveljani
Herta Müller
Herta Müller (Niţchidorf, 17. kolovoza 1953.), njemačko-rumunjska spisateljica i pjesnikinja poznata po svojim djelima koja vjerno prikazuju teror režima Nicolaea Ceauşescua, povijest Nijemaca u Banatu i progon rumunjskih Nijemaca kojeg je provodio Staljinistički režim, a kasnije i rumunjski komunistički režim u njezinoj rodnoj zemlji.
Pogledaj Berlin i Herta Müller
Hertha BSC Berlin
Hertha je njemački nogometni klub iz grada Berlina.
Pogledaj Berlin i Hertha BSC Berlin
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Pogledaj Berlin i Hladni rat
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Pogledaj Berlin i Humboldtovo sveučilište u Berlinu
James Franck
električnoga napona. James Franck (Hamburg, Njemačka, 26. kolovoza 1882. – Göttingen, Donja Saska, Njemačka, 21. svibnja 1964.), američki fizičar njemačkog podrijetla.
Pogledaj Berlin i James Franck
Jérôme Boateng
Jérôme Boateng (Berlin, 3. rujna 1988.) njemački je nogometaš ganskih korijena koji igra na poziciji braniča.
Pogledaj Berlin i Jérôme Boateng
Karl Bleibtreu
'''Karl Bleibtreu''' Karl Bleibtreu (Berlin, 13. siječnja 1859. – Locarno, 30. siječnja 1928.), njemački književnik Bio je kritičar, kazališni pisac i pripovjedač.
Pogledaj Berlin i Karl Bleibtreu
Karl Ferdinand Braun
Carl Ferdinand Braun (Fulda, 6. lipnja 1850. – New York, 20. travnja 1918.) bio je njemački fizičar.
Pogledaj Berlin i Karl Ferdinand Braun
Kebab
Kebab Kebab (turski i arapski کباب) je naziv za razna jela s ražnja ili roštilja s Bliskog istoka.
Pogledaj Berlin i Kebab
Konrad Zuse
Konrad Zuse (*Berlin, 22. lipnja 1910. – †Hünfeld, 18. prosinca 1995.), njemački građevinski inženjer i pionir u polju računarstva.
Pogledaj Berlin i Konrad Zuse
Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)
Kršćansko-demokratska unija (njemački, Christlich-Demokratische Union, CDU) je demokršćanska konzervativna politička stranka desnog centra u Njemačkoj.
Pogledaj Berlin i Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)
Ludwig Tieck
'''Ludwig Tieck''' Ludwig Tieck (Berlin, 31. svibnja 1773. – Berlin, 28. travnja 1853.) njemački književnik.
Pogledaj Berlin i Ludwig Tieck
Marlene Dietrich
Marlene Dietrich (maɐˈleːnə ˈdiːtʁɪç, Berlin, Njemačka, 27. prosinca 1901. – Pariz, Francuska, 6. svibnja 1992.) bila je njemačko-američka glumica i pjevačica.
Pogledaj Berlin i Marlene Dietrich
Max Born
Mladi Born. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. dualizam). Max Born (Breslau, 11. prosinca 1882. - Göttingen, 5.
Pogledaj Berlin i Max Born
Max Planck
crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23.
Pogledaj Berlin i Max Planck
Max von Laue
katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno.
Pogledaj Berlin i Max von Laue
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Pogledaj Berlin i München
Muzejski otok
Muzejski otok (njemački: Museumsinsel) je naziv sjevernog dijela otoka Spreeinsel na rijeci Spree u središtu Berlina, Njemačka, (južni, veći dio otoka, se zove Fischerinsel ili Ribarski otok).
Pogledaj Berlin i Muzejski otok
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Pogledaj Berlin i Nacionalsocijalizam
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Berlin i Njemačka
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Pogledaj Berlin i Njemačka Demokratska Republika
Oberhausen
Oberhausen je grad u Ruhrske oblasti u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Pogledaj Berlin i Oberhausen
Otto Hahn
Otto Hahn (Frankfurt na Majni, 8. ožujka 1879. – Göttingen, 28. srpnja 1968.), njemački kemičar i fizičar.
Pogledaj Berlin i Otto Hahn
Otto Heinrich Warburg
'''Otto Heinrich Warburg''' Otto Heinrich Warburg (Freiburg, 12. listopada 1883. – Berlin, 1. kolovoza 1970.), njemački fiziolog i liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1931. godine.
Pogledaj Berlin i Otto Heinrich Warburg
Otto Wallach
'''Otto Wallach''' Otto Wallach (Königsberg, 27. ožujka 1847. – Göttingen, 26. veljače 1931.), njemački kemičar.
Pogledaj Berlin i Otto Wallach
Palače i parkovi Potsdama i Berlina
Palače i parkovi u Potsdamu i Berlinu su dvorski kompleksi i pejzažni vrtovi u Potsdamu i glavnom gradu Njemačke, Berlinu.
Pogledaj Berlin i Palače i parkovi Potsdama i Berlina
Paul Ehrlich
Paul Ehrlich (Strehlen, 14. ožujka 1854. – Bad Homburg, 20. kolovoza 1915.), njemački znanstvenik koji je 1908.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.
Pogledaj Berlin i Paul Ehrlich
Paul von Heyse
Paul Johann Ludwig von Heyse (Berlin, 15. ožujka 1830. – München, 2. travnja 1914.), njemački književnik.
Pogledaj Berlin i Paul von Heyse
Peter Debye
Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.
Pogledaj Berlin i Peter Debye
Pokladnica
Pokladnica ili krafna je slatki kolač od dizanog tijesta.
Pogledaj Berlin i Pokladnica
Potsdamer Platz
Potsdamer Platz Potsdamer Platz je trg u središtu Berlina.
Pogledaj Berlin i Potsdamer Platz
Poznanj
Poznanj (poljski: Poznań, njemački: Posen, latinski: Posnania, jidiš: פוזנא or פּױזן Poyzn) je jedan od najstarijih i (po broju stanovnika) najvećih gradova u Poljskoj.
Pogledaj Berlin i Poznanj
Prix Europa
Prix Europa, najvažnija europska televizijska nagrada.
Pogledaj Berlin i Prix Europa
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Berlin i Pruska
Reichstag
Zgrada Reichstaga Reichstag je zgrada u Berlinu, u kojoj je sjedište jednog od dvaju domova njemačkog parlamenta - Bundestaga.
Pogledaj Berlin i Reichstag
Robert Koch
Robert Koch (Clausthal, 11. prosinca 1843. – Baden-Baden, 25. svibnja 1910.), njemački bakteriolog.
Pogledaj Berlin i Robert Koch
Siemens
* Ing.
Pogledaj Berlin i Siemens
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Berlin i Sjedinjene Američke Države
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Berlin i Slaveni
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Berlin i Sovjetski Savez
Stambena naselja berlinske moderne
Stambena naselja berlinske moderne se sastoje od šest subvencioniranih stanbenih kompleksa (Siedlungen) koji svjedoče o inovativnoj stambenoj politici za vrijeme Weimarske Republike (1910. – 1933.) kada je grad Berlin postao napredno socijalno, političko i kulturno središte Europe.
Pogledaj Berlin i Stambena naselja berlinske moderne
Svjetski grad
Pogled na New York iz zraka. Zračni snimak Sydneya. Svjetski grad, svjetsko središte ili globalni grad pojmovi su kojima se naslovljuju gradovi od svjetskog (globalnog) društveno-gospodarskog značenja.
Pogledaj Berlin i Svjetski grad
Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.
Olimpijski stadion na kojem se održava prvenstvo. Maskota SP 2009. ''"Berlino"''. Svjetsko prvenstvo u atletici - Berlin 2009.
Pogledaj Berlin i Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006., službenog naziva 2006 FIFA World Cup Germany™, održavalo se od 9. lipnja do 9. srpnja 2006. u 12 njemačkih gradova.
Pogledaj Berlin i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.
Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 1978.
'''III. svjetsko prvenstvo u vodenim športovima ''' odražano je od 20. do 28. kolovoza 1978. godine u njemačkom gradu Berlinu.
Pogledaj Berlin i Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 1978.
Szczecin
Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva.
Pogledaj Berlin i Szczecin
Televizijski toranj Berlin
Televizijski toranj Berlin (Fernsehturm Berlin) je televizijski toranj u središtu glavnog njemačkog grada Berlina.
Pogledaj Berlin i Televizijski toranj Berlin
Theodor Mommsen
Theodor Christian Matthias Mommsen (Garding, 30. studenog 1817. – Charlottenburg, 1. studenog 1903.), njemački povjesničar, arheolog, novinar, političar i pravnik.
Pogledaj Berlin i Theodor Mommsen
Trajekt
Liburnija'' Trajekt ili feribot je naziv za putnički, odnosno teretni brod specijaliziran za redovni prijevoz putnika i robe na kraćim relacijama.
Pogledaj Berlin i Trajekt
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Pogledaj Berlin i Tramvaj
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Berlin i Ujedinjeno Kraljevstvo
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Berlin i UNESCO
United Buddy Bears
''Berliner Bär'' (berlinski medvjed) United Buddy Bears pod geslom «Moramo bolje upoznati jedni druge, da bismo se bolje razumjeli, više vjerovali jedni dugima i živjeli u miru», na svojoj svjetskoj turneji promoviraju život u miru i suglasju.
Pogledaj Berlin i United Buddy Bears
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Pogledaj Berlin i Varšava
Vilim II., njemački car
Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.
Pogledaj Berlin i Vilim II., njemački car
Walther Bothe
spalacije. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.
Pogledaj Berlin i Walther Bothe
Wasserfreunde Spandau 04 Berlin
thumb Wasserfreunde Spandau 04 je njemački vaterpolski klub iz Berlina.
Pogledaj Berlin i Wasserfreunde Spandau 04 Berlin
Weimarska Republika
Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Berlin i Weimarska Republika
Werner Heisenberg
dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Berlin i Werner Heisenberg
Wilhelm Wien
Wilhelm Carl Werner Otto Fritz Franz Wien (Fischhausen, 13. siječnja 1864. – München, 30. kolovoza 1928.), njemački fizičar.
Pogledaj Berlin i Wilhelm Wien
XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.
XI.
Pogledaj Berlin i XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.
Zapadna Njemačka
Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.
Pogledaj Berlin i Zapadna Njemačka
Zračna luka Berlin Tegel
Zračna luka Berlin Tegel "Otto Lilienthal" je glavna međunarodna zračna luka u Berlinu.
Pogledaj Berlin i Zračna luka Berlin Tegel
1. FC Union Berlin
1.
Pogledaj Berlin i 1. FC Union Berlin
13. kolovoza
13.
Pogledaj Berlin i 13. kolovoza
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Berlin i 1997.
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Berlin i 1998.
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Berlin i 2000.
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Berlin i 2003.
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Pogledaj Berlin i 2008.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Berlin i 2009.
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Berlin i 2017.
3. listopada
3.
Pogledaj Berlin i 3. listopada
Vidi također
Njemačke savezne pokrajine
- Baden-Württemberg
- Bavarska
- Berlin
- Brandenburg
- Bremen (pokrajina)
- Donja Saska
- Hamburg
- Hessen
- Mecklenburg-Zapadno Pomorje
- Njemačke savezne pokrajine
- Porajnje-Falačka
- Saarska
- Saska (pokrajina)
- Saska-Anhalt
- Schleswig-Holstein
- Sjeverna Rajna-Vestfalija
- Tiringija
Također poznat kao Zapadni Berlin.