Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Biljke i Lovorolike

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Biljke i Lovorolike

Biljke vs. Lovorolike

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati. Lovorolike (lat. Laurales), biljni red u razredu dvosupnica čijih većina vrsta raste po tropskim i suptropskim krajevima.

Sličnosti između Biljke i Lovorolike

Biljke i Lovorolike imaju 11 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Canellales, Cvijet, Cvjetni pelud, Dvosupnice, Latinski jezik, List, Magnolijolike, Paparolike, Stablo, Vaskularne biljke, Začin.

Canellales

Canellales, biljni red iz razreda Magnoliopsida raširen po tropskoj Americi i Africi (porodica Canellaceae) i Oceanije, Malezije, istočne Australije, Novog Zelanda i Madagaskara (porodica Winteraceae).

Biljke i Canellales · Canellales i Lovorolike · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Biljke i Cvijet · Cvijet i Lovorolike · Vidi više »

Cvjetni pelud

Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.

Biljke i Cvjetni pelud · Cvjetni pelud i Lovorolike · Vidi više »

Dvosupnice

Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.

Biljke i Dvosupnice · Dvosupnice i Lovorolike · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Biljke i Latinski jezik · Latinski jezik i Lovorolike · Vidi više »

List

List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.

Biljke i List · List i Lovorolike · Vidi više »

Magnolijolike

Magnolijolike (Magnoliales), biljni red iz razreda Magnoliopsida koji obuhvaća šest porodica: Annonaceae, Degeneriaceae, Eupomatiaceae, Himantandraceae, Magnoliaceae i Myristicaceae.

Biljke i Magnolijolike · Lovorolike i Magnolijolike · Vidi više »

Paparolike

Paparolike (lat. Piperales), red biljaka dvosupnica kojoj pripada četiri porodice s 3.299 vrsta; to su paparovke ili Piperaceae 2.658 vrsta u 13 rodova; Aristolochiaceae 624 vrste u 8 rodova; Hydnoraceae 10 vrsta u 2 roda; Saururaceae 7 vrsta u 4 roda.

Biljke i Paparolike · Lovorolike i Paparolike · Vidi više »

Stablo

Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).

Biljke i Stablo · Lovorolike i Stablo · Vidi više »

Vaskularne biljke

Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.

Biljke i Vaskularne biljke · Lovorolike i Vaskularne biljke · Vidi više »

Začin

Pod začinima podrazumijevamo dijelove biljki koji se zbog svog sadržaja okusa ili mirisa koriste u pripravljanju svih vrsta hrane kao bi se tim svojstvima jelo "oplemenilo".

Biljke i Začin · Lovorolike i Začin · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Biljke i Lovorolike

Biljke ima 347 odnose, a Lovorolike ima 56. Kao što im je zajedničko 11, Jaccard indeks 2.73% = 11 / (347 + 56).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Biljke i Lovorolike. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »