Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Bilogora

Indeks Bilogora

Bilogora, znana i kao Bilo-gora, Bilo-gorje ili povijesnoga naziva Međurečka gora (mađarski: Bilo-hegység) nisko je prostrano gorje i mikroregija u sjevernoj Hrvatskoj.

102 odnosi: Đurđevački pijesci, Đurđevac, Šandrovac, Špišić Bukovica, Šumska jagoda, Česma (rijeka), Četvorni kilometar, Bedenik, Biljke, Bilo (reljef), Bilogora (tjednik), Bilokalnik, Bitka za vojarnu u Bjelovaru, Bjelogorica, Bjelovacka, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, Borovnica, Bujad, Bukva, Crvena, Daruvar, Divlja mrkva, Drava, Dvogodišnja pupoljka, Ferdinandovac, Glogovnica, Grubišno Polje, Hinko Hranilović, Hrast kitnjak, Hrast lužnjak, Hrbat, Hrvatska, Ilova, Jagnjedovec, Jagoda, Kalnik, Karanfil, Koševac, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Kovačica, Križevci, Lapor, Les, Lišajevi, Lignit, Lončarica, Lonja-Trebež, Lonjsko-ilovska zavala, ..., Mađarski jezik, Mahovnjače, Mala Črešnjevica, Metar, Moslavačka gora, Nadmorska visina, Nafta, Novigrad Podravski, Obična breza, Obični grab, Obični vrijes, Papuk, Pijesak, Pitomača, Pješčani trputac, Pješčenjak, Plavnica, Podatak, Podravina, Poljski kotrljan, Potres na Bilogori 1938., Prirodni plin, Publikacija, Puričani, Račačka, Rajčevica, Ravnica, Razvodnica, Reljef, Richterova ljestvica, Sava, Spomen-područje Barutana, Stopa, Suhopolje, Tlo, Topografska karta, Trave, Velika Črešnjevica, Veliki Bastaji, Viš (Bilogora), Vinograd, Virje, Virovitičko-podravska županija, Virovitica, Vjekoslav Klaić, Voćnjak, Vrh, 1878., 1938., 1991., 27. ožujka, 29. rujna. Proširite indeks (52 više) »

Đurđevački pijesci

Đurđevečki pijesci Đurđevački pijesci (još se nazivaju Podravski pijesci, Hrvatska Sahara, Krvavi peski, Đurđevečki peski) su ostatci jedine hrvatske pustinje i geografsko-botanički rezervat.

Novi!!: Bilogora i Đurđevački pijesci · Vidi više »

Đurđevac

Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Đurđevac · Vidi više »

Šandrovac

Šandrovac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Šandrovac · Vidi više »

Špišić Bukovica

Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Špišić Bukovica · Vidi više »

Šumska jagoda

Šumska jagoda (lat. Fragaria vesca) je vrsta jagode koja raste u predjelima Sjeverne polutke.

Novi!!: Bilogora i Šumska jagoda · Vidi više »

Česma (rijeka)

Česma je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.

Novi!!: Bilogora i Česma (rijeka) · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Bilogora i Četvorni kilometar · Vidi više »

Bedenik

Bedenik je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Nova Rača, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Novi!!: Bilogora i Bedenik · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Bilogora i Biljke · Vidi više »

Bilo (reljef)

Bilo je vrsta reljefnog oblika.

Novi!!: Bilogora i Bilo (reljef) · Vidi više »

Bilogora (tjednik)

Bilogora je bio hrvatski ilustrirani političko-prosvjetni tjednik koji je izlazio u Bjelovaru od 1941. godine.

Novi!!: Bilogora i Bilogora (tjednik) · Vidi više »

Bilokalnik

Bilokalnik, poduzeće u gradu Koprivnici.

Novi!!: Bilogora i Bilokalnik · Vidi više »

Bitka za vojarnu u Bjelovaru

Barutana Bjelovar, spomenik poginulim hrvatskim vojnicima u Bjelovaru, žrtvama Milana Tepića Spomen područje Barutana Bjelovar 1991. Bitka za Bjelovar bila je dio bitke za vojarne za vrijeme Domovinskog rata.

Novi!!: Bilogora i Bitka za vojarnu u Bjelovaru · Vidi više »

Bjelogorica

Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.

Novi!!: Bilogora i Bjelogorica · Vidi više »

Bjelovacka

Bjelovacka (starijih naziva Bjelovačka, Beloblcka ili Beloblaška) je rječica na prostoru grada Bjelovara.

Novi!!: Bilogora i Bjelovacka · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Bilogora i Bjelovar · Vidi više »

Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.

Novi!!: Bilogora i Bjelovarsko-bilogorska županija · Vidi više »

Borovnica

Naslaga plodova zrelih borovnica nakon berbe Borovnica (lat. Vaccinium), biljni je rod iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Bilogora i Borovnica · Vidi više »

Bujad

Bujad (lat. Pteridium), rod papratnjača iz porodice Dennstaedtiaceae, koja čini dio reda osladolike.

Novi!!: Bilogora i Bujad · Vidi više »

Bukva

Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.

Novi!!: Bilogora i Bukva · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Bilogora i Crvena · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Bilogora i Daruvar · Vidi više »

Divlja mrkva

Divlja mrkva (lat. Daucus carota) je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki.

Novi!!: Bilogora i Divlja mrkva · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Bilogora i Drava · Vidi više »

Dvogodišnja pupoljka

Dvogodišnja pupoljka (Noćurak, nočurak žuti; lat. Oenothera biennis) dvogodišnja je biljka iz porodca vrbolikovke (Onagraceae), koja raste u istočnoj i središnjoj sjevernoj Americi.

Novi!!: Bilogora i Dvogodišnja pupoljka · Vidi više »

Ferdinandovac

Ferdinandovac je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Ferdinandovac · Vidi više »

Glogovnica

Glogovnica je rijeka u Hrvatskoj, desni pritok rijeke Česme.

Novi!!: Bilogora i Glogovnica · Vidi više »

Grubišno Polje

Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Novi!!: Bilogora i Grubišno Polje · Vidi više »

Hinko Hranilović

Dr sc.

Novi!!: Bilogora i Hinko Hranilović · Vidi više »

Hrast kitnjak

Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Novi!!: Bilogora i Hrast kitnjak · Vidi više »

Hrast lužnjak

Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.

Novi!!: Bilogora i Hrast lužnjak · Vidi više »

Hrbat

Bosni i Hercegovini Hrbat ili greben, geomorfološki pojam koji označava oblik strminskog reljefa, i to gornju izbočinu i izduženi vršni dio brda, gore ili planine, odnosno gorskog ili planinskog lanca, strm ili skoro okomit kao klif, ali koji, za razliku od klifa, u pravilu nije nastao djelovanjem abrazije i nije toliko podložan eroziji.

Novi!!: Bilogora i Hrbat · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Bilogora i Hrvatska · Vidi više »

Ilova

Ilova je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.

Novi!!: Bilogora i Ilova · Vidi više »

Jagnjedovec

Jagnjedovec je selo smješteno južno od grada Koprivnice.

Novi!!: Bilogora i Jagnjedovec · Vidi više »

Jagoda

Jagoda (Fragaria) je rod biljaka iz porodice ružovki s desetak vrsta, od koje su gotovo sve rasprostranjene u sjevernom umjerenom pojasu, a samo jedna u Čileu.

Novi!!: Bilogora i Jagoda · Vidi više »

Kalnik

Kalnik je gora smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, veći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Bilogora i Kalnik · Vidi više »

Karanfil

Karanfil (klinčić, garoful; lat. Dianthus), veliki biljni rod iz porodice klinčićevki s trenutno 338 priznatih vrsta.

Novi!!: Bilogora i Karanfil · Vidi više »

Koševac

Koševac je drugi po redu vrh Bilogore po visini i prvi vrh te gore u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Novi!!: Bilogora i Koševac · Vidi više »

Koprivničko-križevačka županija

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Bilogora i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Bilogora i Koprivnica · Vidi više »

Kovačica

Naselja u Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Kovačica · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Križevci · Vidi više »

Lapor

Lapor Lopar na Rabu je građen od od eocenskih lapora i pješčenjaka. Lapor (ili tupina, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.) je siva ili žućkasta sitnozrnata sedimentna stijena koja se sastoji od kalcita i gline u različitim omjerima.

Novi!!: Bilogora i Lapor · Vidi više »

Les

Les (prapor) je eolski sediment prašinastog oblika i žućkaste boje, sastavljen uglavnom od kvarca i feldspata.

Novi!!: Bilogora i Les · Vidi više »

Lišajevi

Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.

Novi!!: Bilogora i Lišajevi · Vidi više »

Lignit

Lignit Lignit je ugljen srednje kalorične vrijednosti pogodan za primjenu kao energetsko gorivo.

Novi!!: Bilogora i Lignit · Vidi više »

Lončarica

Lončarica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Grubišnog Polja, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Novi!!: Bilogora i Lončarica · Vidi više »

Lonja-Trebež

Lonja je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka Save.

Novi!!: Bilogora i Lonja-Trebež · Vidi više »

Lonjsko-ilovska zavala

Lonjsko-ilovska zavala podijeljena je na uže područje Lonje i Česme i na porječje Ilove i Pakre.

Novi!!: Bilogora i Lonjsko-ilovska zavala · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Bilogora i Mađarski jezik · Vidi više »

Mahovnjače

mahovina Mahovnjače (Mahovine, Bryophyta, sensu lato) biljni odljeljak (divizija) koji čini skupinu najjednostavnije građenih kopnenih biljaka stablašica (Cormophyta).

Novi!!: Bilogora i Mahovnjače · Vidi više »

Mala Črešnjevica

Mala Črešnjevica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pitomača, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Bilogora i Mala Črešnjevica · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Bilogora i Metar · Vidi više »

Moslavačka gora

Vrtlinske. Moslavačka gora (latinski: Mons Claudius) je gora u Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Moslavačka gora · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Bilogora i Nadmorska visina · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Bilogora i Nafta · Vidi više »

Novigrad Podravski

Novigrad Podravski je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Novigrad Podravski · Vidi više »

Obična breza

240px Obična breza (viseća breza), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.

Novi!!: Bilogora i Obična breza · Vidi više »

Obični grab

Obični grab, bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.

Novi!!: Bilogora i Obični grab · Vidi više »

Obični vrijes

Obični vrijes (jesenski vrijes, latinski: Calluna vulgaris), u narodu poznat još i pod nazivima vrijesak, vries, vriesak, vriesac mali, vres, vristica, vriština, vrištika, vrišt, zimzeleni vrisak, zrnovac, crnošija, berešk, borovo cviće, crnjušina, dreska i bresina jedina je vrsta u rodu Calluna, iz porodice Ericaceae.

Novi!!: Bilogora i Obični vrijes · Vidi više »

Papuk

Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.

Novi!!: Bilogora i Papuk · Vidi više »

Pijesak

Pijesak Pijesak Pijesak je prirodni granularni materijal sačinjen od fino razdijeljenih čestica stijena i minerala.

Novi!!: Bilogora i Pijesak · Vidi više »

Pitomača

Pitomača je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Pitomača · Vidi više »

Pješčani trputac

Pješčani trputac (lat. Plantago indica, sin. Plantago arenaria), jednopgodišnja raslinja iz roda trputaca, porodica trpučevke.

Novi!!: Bilogora i Pješčani trputac · Vidi više »

Pješčenjak

Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.

Novi!!: Bilogora i Pješčenjak · Vidi više »

Plavnica

Plavnica, također znana kao Plavnička, rječica je na prostoru grada Bjelovara sa zapadne strane bjelovarske visoravni i Vojnovića. Po Plavnici nazive nose razna naselja unutar grada poput: Novih Plavnica, Starih Plavnica i Gornjih Plavnica. Nastaje spajanjem potočića Trnovka i Velikog potoka kod Lipovog Brda u općini Kapela, te se izlijeva u rijeku Česmu kod Gudovca.

Novi!!: Bilogora i Plavnica · Vidi više »

Podatak

Podatak je činjenica predočena u formaliziranom obliku, npr.

Novi!!: Bilogora i Podatak · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Bilogora i Podravina · Vidi više »

Poljski kotrljan

Poljski kotrljan - lat.

Novi!!: Bilogora i Poljski kotrljan · Vidi više »

Potres na Bilogori 1938.

Potres na Bilogori 1938. dogodio se 27. ožujka 1938. na gori Bilogori u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, magnitude 6,2 po Richteru.

Novi!!: Bilogora i Potres na Bilogori 1938. · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Bilogora i Prirodni plin · Vidi više »

Publikacija

Publikacija je tiskani ili drugom tehnikom umnoženi proizvod u jednom ili više nakladnih svezaka, odnosno na jednom ili više slobodnih listova.

Novi!!: Bilogora i Publikacija · Vidi više »

Puričani

Puričani su naselje na području Grada Bjelovara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Novi!!: Bilogora i Puričani · Vidi više »

Račačka

Račačka ili Račačka rijeka je potok u Hrvatskoj i desni pritok rijeke Česme.

Novi!!: Bilogora i Račačka · Vidi više »

Rajčevica

Rajčevica je najviši vrh Bilogore.

Novi!!: Bilogora i Rajčevica · Vidi više »

Ravnica

Južnoj Americi. Ravnica je oblik reljefa, tj.

Novi!!: Bilogora i Ravnica · Vidi više »

Razvodnica

Razvodnica je pojas koji odvaja dva porječja ili dva slijeva.

Novi!!: Bilogora i Razvodnica · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Bilogora i Reljef · Vidi više »

Richterova ljestvica

Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.

Novi!!: Bilogora i Richterova ljestvica · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Sava · Vidi više »

Spomen-područje Barutana

Spomen područje Barutana Spomen-područje Barutana je spomen-područje za poginule i stradale u obrani Bjelovara 29. rujna 1991. Nalazi se na sjeverozapadnom ulazu u grad u šumi Bedenik unutar četvrti Hrgovljani.

Novi!!: Bilogora i Spomen-područje Barutana · Vidi više »

Stopa

°C). Stopa ili fut (engl. foot: stopa; oznaka ft ili podignuta crtica, kao na primjer 3′.

Novi!!: Bilogora i Stopa · Vidi više »

Suhopolje

Suhopolje je općina u Hrvatskoj, u sastavu Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Bilogora i Suhopolje · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Novi!!: Bilogora i Tlo · Vidi više »

Topografska karta

Topografska karta (od grčkog topos – mjesto i graphein – pisati) jest geografska karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama prikazanog područja, koje se odnose na naselja, prometnice, vode, vegetaciju, oblike reljefa Zemlje i granice teritorijalnih područja, sve dopunjeno opisom karte.

Novi!!: Bilogora i Topografska karta · Vidi više »

Trave

Trave (travovke, prave trave, lat. Poaceae) je naziv za porodicu biljaka jednosupnica koje obilježava neprimjetni cvijet te dugo i usko lišće.

Novi!!: Bilogora i Trave · Vidi više »

Velika Črešnjevica

Velika Črešnjevica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pitomača, Virovitičko-podravska županija.

Novi!!: Bilogora i Velika Črešnjevica · Vidi više »

Veliki Bastaji

Veliki Bastaji je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Đulovac, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Novi!!: Bilogora i Veliki Bastaji · Vidi više »

Viš (Bilogora)

Viš jedan je od najviših vrhova Bilogore.

Novi!!: Bilogora i Viš (Bilogora) · Vidi više »

Vinograd

Vinograd na otoku Visu Vinograd je poljoprivredno zemljište koje je zasađeno s vinovom lozom i koje se koristi za vinogradarstvo ili proizvodnju grožđa.

Novi!!: Bilogora i Vinograd · Vidi više »

Virje

Virje je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Virje · Vidi više »

Virovitičko-podravska županija

Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.

Novi!!: Bilogora i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Bilogora i Virovitica · Vidi više »

Vjekoslav Klaić

Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.

Novi!!: Bilogora i Vjekoslav Klaić · Vidi više »

Voćnjak

Voćnjak blizu Tübingena Voćnjak Švapskoj Juri Voćnjak je tradicionalni oblik voćarstva.

Novi!!: Bilogora i Voćnjak · Vidi više »

Vrh

osnovno značenje.

Novi!!: Bilogora i Vrh · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Bilogora i 1878. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Bilogora i 1938. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Bilogora i 1991. · Vidi više »

27. ožujka

27.

Novi!!: Bilogora i 27. ožujka · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: Bilogora i 29. rujna · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »