Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Bitka na Dravi 925.

Indeks Bitka na Dravi 925.

Bitka na Dravi bila je oružani sukob vođen između Primorska Hrvatske pod vodstvom Tomislava i Kneževine Ugarske čiji je vladar u to vrijeme bio veliki knez Zoltán, najmlađi sin Arpada, osnivača dinastije Arpadovića.

61 odnosi: Arpad, Arpadovići, Bela III., Bitka, Bosna, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Braslav, Bugari, Dalmacija, Delminij, Drava, Drina, Franjo Šanjek, Grgur Ninski, Hazari, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine, Hrvoje Matković, Ivo Bagarić, Josip Bratulić, Konstantin VII. Porfirogenet, Kralj Tomislav, Kumani, Kupa, Ljetopis popa Dukljanina, Mađari, Marin Zaninović, Miho Demović, Muncimir, Mura, O upravljanju Carstvom, Omiš, Pacta conventa, Panonska Hrvatska (kneževina), Panonska nizina, Pečenezi, Pobjeda, Povijest Mađarske, Primorska Hrvatska (kneževina), Sava, Sisak, Sjever, Skradin, Slavonija, Slovenija, Splitski crkveni sabori, Srednjovjekovna hrvatska država, Srijem, ..., Tomislav Aralica, Tomislav Raukar, Tomislavgrad, Trpimirovići, Una, Veliki knez, Vlast, Vojska, Vrbas, Zagreb, 925.. Proširite indeks (11 više) »

Arpad

Arpad (mađarski: Árpád, 845. — 907.) bio je, po navodima djela bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (945. – 959.) O upravljanju carstvom, prvi poglavar konfederacije mađarskih plemena, a vojnim zaposjednućem Panonske nizine, postao je mađarski vojni vođa (đula) (o. 895. - o. 907.). Međutim, tadašnji zapadnoeuropski izvori ga navode kao vrhovnog vjerskog vođu (kende), dok ga Konstantin VII.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Arpad · Vidi više »

Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Arpadovići · Vidi više »

Bela III.

Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Bela III. · Vidi više »

Bitka

William Sadler, Bitka kod Waterlooa Bitka je oružani sukob jakih vojnih snaga ili oružanih snaga u cjelini čiji ishod presudno utječe na ishod rata ili jedne njegove etape.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Bitka · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Bosna · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku

U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »

Braslav

Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Braslav · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Bugari · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Dalmacija · Vidi više »

Delminij

Pliniju Starijem gdje je vidljiv i Delminij Delminij (lat. Delminium) je bilo utvrđeno sjedište ilirskoga plemena Dalmata na jednoj od gradina (moguće Borčani-Lib Portal za škole, objavljeno 7. srpnja 2010., pristupljeno 8. kolovoza 2014. Pristupljeno 8. kolovoza 2014.) iznad Duvanjskoga polja.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Delminij · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Drava · Vidi više »

Drina

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Drina · Vidi više »

Franjo Šanjek

O.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Franjo Šanjek · Vidi više »

Grgur Ninski

Kip biskupa Grgura Ninskog u Splitu, kojeg je izradio Ivan Meštrović Grgur Ninski bio je kancelar hrvatskog kraljevskog dvora i jedan od najznačajnijih ninskih biskupa.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Grgur Ninski · Vidi više »

Hazari

Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Hazari · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine

Hrvatsko-bugarska bitka (27. svibnja 927. ili 926. godine) dogodila se u neimenovanom neprohodnom prodručju u kojoj je Hrvatsko Kraljevstvo porazila Prvo Bugarsko Carstvo pod vodstvom kneza Alogobotura.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine · Vidi više »

Hrvoje Matković

Hrvoje Matković (Šibenik, 12. listopada 1923. – Zagreb, 26. kolovoza 2010.), bio je hrvatski povjesničar.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Hrvoje Matković · Vidi više »

Ivo Bagarić

Dr.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Ivo Bagarić · Vidi više »

Josip Bratulić

Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Josip Bratulić · Vidi više »

Konstantin VII. Porfirogenet

Konstantin VII.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »

Kralj Tomislav

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Kralj Tomislav · Vidi više »

Kumani

Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Kumani · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Kupa · Vidi više »

Ljetopis popa Dukljanina

Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Mađari · Vidi više »

Marin Zaninović

Marin Zaninović (Velo Grablje na Hvaru, 18. siječnja 1930. – Zagreb, 2. prosinca 2022.) bio je hrvatski arheolog.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Marin Zaninović · Vidi više »

Miho Demović

Miho Demović (Dubravka, Konavle, 1934. - Zagreb, 17. ožujka 2023.), hrvatski katolički svećenik Dubrovačke biskupije, glazbeni povjesničar, muzikolog i dugogodišnji glavni dirigent (regens chori) crkvenoga zbora zagrebačke katedrale.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Miho Demović · Vidi više »

Muncimir

Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Muncimir · Vidi više »

Mura

Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Mura · Vidi više »

O upravljanju Carstvom

O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i O upravljanju Carstvom · Vidi više »

Omiš

Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Omiš · Vidi više »

Pacta conventa

rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Pacta conventa · Vidi više »

Panonska Hrvatska (kneževina)

Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Panonska nizina

Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Panonska nizina · Vidi više »

Pečenezi

Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Pečenezi · Vidi više »

Pobjeda

'''Konstantinov slavoluk''' najveći je rimski spomenik pobjedi. Pobjeda je uspjeh, povoljan ishod u ratu.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Pobjeda · Vidi više »

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Povijest Mađarske · Vidi više »

Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Sava · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Sisak · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Sjever · Vidi više »

Skradin

Skradin je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Skradin · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Slavonija · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Slovenija · Vidi više »

Splitski crkveni sabori

Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Splitski crkveni sabori · Vidi više »

Srednjovjekovna hrvatska država

Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Srijem · Vidi više »

Tomislav Aralica

Tomislav Aralica (Zadar, 10. prosinca 1956.) je pravnik i hrvatski vojni povjesničar koji se bavi hrvatskom vojnom prošlošću.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Tomislav Aralica · Vidi više »

Tomislav Raukar

Tomislav Raukar (Stari Grad, Hvar, 29. prosinca 1933. – Zagreb, 2. srpnja 2020.) hrvatski povjesničar i akademik HAZU.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Tomislav Raukar · Vidi više »

Tomislavgrad

Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Tomislavgrad · Vidi više »

Trpimirovići

Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Trpimirovići · Vidi više »

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Una · Vidi više »

Veliki knez

Veliki knez (latinski magnus princeps, bjeloruski вялíкі князь, vjaliki knjaz, njemački Großfürst, finski suuriruhtinas, danski storfyrste, ruski великий князь, velikij knjaz; švedski storfurste, slovenski veliki knez, srpski veliki župan/велики жупан, litavski didysis kunigaikštis, mađarski nagyfejedelem, češki velkokníže, poljski wielki książę, turski büyük prens, granprens, ukrajinski великий князь, velikij knjaz), naslov je koji je po časti ispod imperatora i cara, a iznad suverena princa (ili Fürsta).

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Veliki knez · Vidi više »

Vlast

Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Vlast · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Vojska · Vidi više »

Vrbas

Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Vrbas · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i Zagreb · Vidi više »

925.

Bez opisa.

Novi!!: Bitka na Dravi 925. i 925. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »