Sličnosti između Bitka za Gospić i Gospić
Bitka za Gospić i Gospić imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bilaj, Divoselo, Hrvatska, Karlobag, Lički Osik, Lički Ribnik, Ličko-senjska županija, Lika, Ljubovo, Lovinac, Medak, Mirko Norac, Mušaluk, Novčica, Oružane snage Republike Hrvatske, Perušić, Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991., Srbi, Vukovar, Zbor narodne garde, 10. rujna, 14. rujna, 16. listopada, 19. listopada, 1991., 25. kolovoza, 26. lipnja, 4. rujna, 5. kolovoza.
Bilaj
Bilaj je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Bilaj i Bitka za Gospić · Bilaj i Gospić ·
Divoselo
Divoselo je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Bitka za Gospić i Divoselo · Divoselo i Gospić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bitka za Gospić i Hrvatska · Gospić i Hrvatska ·
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Bitka za Gospić i Karlobag · Gospić i Karlobag ·
Lički Osik
Lički Osik je mjesto u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji,u sastavu grada Gospića.
Bitka za Gospić i Lički Osik · Gospić i Lički Osik ·
Lički Ribnik
Lički Ribnik je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Bitka za Gospić i Lički Ribnik · Gospić i Lički Ribnik ·
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Bitka za Gospić i Ličko-senjska županija · Gospić i Ličko-senjska županija ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Bitka za Gospić i Lika · Gospić i Lika ·
Ljubovo
Hrvatska.
Bitka za Gospić i Ljubovo · Gospić i Ljubovo ·
Lovinac
Lovinac je općina u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Bitka za Gospić i Lovinac · Gospić i Lovinac ·
Medak
Medak (lat. Ausancalio) je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Bitka za Gospić i Medak · Gospić i Medak ·
Mirko Norac
Mirko Norac Kevo (Otok kraj Sinja, 19. rujna 1967.), dragovoljac Domovinskog rata tijekom kojega je više puta ranjavan, prisilno umirovljeni hrvatski general-bojnik i alkarski vojvoda.
Bitka za Gospić i Mirko Norac · Gospić i Mirko Norac ·
Mušaluk
Mušaluk je naselje u sastavu grada Gospića, u Ličko-senjskoj županiji.
Bitka za Gospić i Mušaluk · Gospić i Mušaluk ·
Novčica
Novčica je rijeka u Hrvatskoj.
Bitka za Gospić i Novčica · Gospić i Novčica ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Bitka za Gospić i Oružane snage Republike Hrvatske · Gospić i Oružane snage Republike Hrvatske ·
Perušić
Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Bitka za Gospić i Perušić · Gospić i Perušić ·
Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991.
Pokolj u Širokoj Kuli je ratni zločin kojeg su počinile maskirani lokalni pobunjeni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. "SAO Krajine") nad Hrvatima iz tog sela, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva.
Bitka za Gospić i Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991. · Gospić i Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991. ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bitka za Gospić i Srbi · Gospić i Srbi ·
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Bitka za Gospić i Vukovar · Gospić i Vukovar ·
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Bitka za Gospić i Zbor narodne garde · Gospić i Zbor narodne garde ·
10. rujna
10.
10. rujna i Bitka za Gospić · 10. rujna i Gospić ·
14. rujna
14.
14. rujna i Bitka za Gospić · 14. rujna i Gospić ·
16. listopada
16.
16. listopada i Bitka za Gospić · 16. listopada i Gospić ·
19. listopada
19.
19. listopada i Bitka za Gospić · 19. listopada i Gospić ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Bitka za Gospić · 1991. i Gospić ·
25. kolovoza
25.
25. kolovoza i Bitka za Gospić · 25. kolovoza i Gospić ·
26. lipnja
26.
26. lipnja i Bitka za Gospić · 26. lipnja i Gospić ·
4. rujna
4.
4. rujna i Bitka za Gospić · 4. rujna i Gospić ·
5. kolovoza
5.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bitka za Gospić i Gospić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bitka za Gospić i Gospić
Usporedba između Bitka za Gospić i Gospić
Bitka za Gospić ima 81 odnose, a Gospić ima 393. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 6.12% = 29 / (81 + 393).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bitka za Gospić i Gospić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: