Sličnosti između Bliskoistočni sukob i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000.
Bliskoistočni sukob i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. imaju 15 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beirut, Ehud Barak, Hezbollah, Iran, Izrael, Izraelsko-libanonski rat 2006., Jaser Arafat, Libanon, Libanonski rat 1982., Palestinska oslobodilačka organizacija, Sirija, Ujedinjeni narodi, 1982., 1993., 2000..
Beirut
Beirut (arapski: بيروت, Bayrūt) je glavni, najveći grad i najveća luka Libanona.
Beirut i Bliskoistočni sukob · Beirut i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
Ehud Barak
Ehud Barak Ehud Barak (12. veljače 1942. u kibucu Mishmar HaSharon, sjevernoistočno od Netanje) izraelski je političar i bivši general.
Bliskoistočni sukob i Ehud Barak · Ehud Barak i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
Hezbollah
Hezbollah (حزب الله, ili Hizbolah, odnosno Hizb Allah, na hrvatskom Božja stranka) je šijitska islamistička politička stranka i militantna skupina sa sjedištem u Libanonu.
Bliskoistočni sukob i Hezbollah · Hezbollah i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Bliskoistočni sukob i Iran · Iran i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Bliskoistočni sukob i Izrael · Izrael i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
Izraelsko-libanonski rat 2006.
Izraelsko-libanonski rat 2006. (arapski حرب تموز, Ḥarb Tammūz; hebrejski מלחמת לבנון השנייה, Milhemet Levanon HaShniya) znan i kao „Libanonski rat 2006.“, „Srpanjski rat“ i "Drugi libanonski rat" je serija vojnih intervencija u Libanonu i sjevernom Izraelu koja je eskalirala nakon što je paravojna postrojba Hezbollaha 12. srpnja 2006. na izraelsko-libanonskoj granici otela dva izraelska vojnika.
Bliskoistočni sukob i Izraelsko-libanonski rat 2006. · Izraelsko-libanonski rat 2006. i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
Jaser Arafat
Jaser Arafat (arapski: ياسر عرفات; Kairo, 4. ili 24. kolovoza 1929. – Pariz, 11. studenoga 2004.), palestinski političar.
Bliskoistočni sukob i Jaser Arafat · Jaser Arafat i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Bliskoistočni sukob i Libanon · Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. i Libanon ·
Libanonski rat 1982.
Libanonski rat (hebr. מלחמת לבנון, Milkhemet Levanon, arap. حرب لبنان), zvan od Izraela i kao "Operacija Mir za Galileju", je naziv za akciju kojom je Izrael 6. lipnja 1982. izvršio invaziju na južni Libanon kako bi iz njega istjerao PLO.
Bliskoistočni sukob i Libanonski rat 1982. · Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. i Libanonski rat 1982. ·
Palestinska oslobodilačka organizacija
Palestinska oslobodilačka organizacija (arapski: Munazzamat al-Tahrir al-Filastiniyah منظمة التحرير الفلسطينية, engleski: Palestine Liberation Organization, PLO) je organizacija koju su osnovale palestinske izbjeglice 1964.
Bliskoistočni sukob i Palestinska oslobodilačka organizacija · Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. i Palestinska oslobodilačka organizacija ·
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Bliskoistočni sukob i Sirija · Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. i Sirija ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Bliskoistočni sukob i Ujedinjeni narodi · Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. i Ujedinjeni narodi ·
1982.
Bez opisa.
1982. i Bliskoistočni sukob · 1982. i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Bliskoistočni sukob · 1993. i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Bliskoistočni sukob · 2000. i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bliskoistočni sukob i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bliskoistočni sukob i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000.
Usporedba između Bliskoistočni sukob i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000.
Bliskoistočni sukob ima 193 odnose, a Južnolibanonski sukob 1982. – 2000. ima 33. Kao što im je zajedničko 15, Jaccard indeks 6.64% = 15 / (193 + 33).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bliskoistočni sukob i Južnolibanonski sukob 1982. – 2000.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: