Brže od pregledniku!
88 odnosi: Aldo Lučev, Ante Roso, Antiteroristička jedinica Lučko, Australija, Šubići, Banja Luka, Bitka za Gospić, Blago Zadro, Bojna Frankopan, Bojna za specijalna djelovanja, Borilački športovi, Borovo Naselje, Džiju-džicu, Domovinski rat, Dubrovnik, Eksploziv, Francuska, Franjo Tuđman, Frankapani, Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske, Gojko Šušak, Gospić, Grb Republike Hrvatske, Hrvatska, Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Japan, Jugoslavenska narodna armija, Kaniža Gospićka, Knezovi Zrinski, Kolinda Grabar-Kitarović, Kolovoz, Komandos, Kopno, Kumrovec, Lasinja, Latinski jezik, Legija stranaca, Lika, Lučko, Martin Špegelj, Metković, Miljenko Filipović, Mina, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, More, Oružane snage Republike Hrvatske, Oružje, ..., Padobran, Pješaštvo, Pokupsko, Protutenkovsko ratovanje, Prozor-Rama, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Ronjenje, Samuraji, Satnija, Slano, Slavonija, SMS Viribus Unitis, Specijalna policija Republike Hrvatske, Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran, Streljačko oružje, Streljivo, Teritorijalna obrana, Topništvo, Velika Buna, Vod, Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske, Vojna postrojba, Vukovar, Zadar, Zagreb, Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH, Zbor narodne garde, Zrak, 1. hrvatski gardijski zdrug, 1492., 15. lipnja, 15. srpnja, 18. svibnja, 18. travnja, 1991., 1994., 2017., 30. ožujka. Proširite indeks (38 više) »
Aldo Lučev
Aldo Lučev zvan Sablja (1. srpnja 1957. – 5. rujna 2008.), hrvatski branitelj i visoki vojni zapovjednikOvdje pročitajte izvorni tekst: Autorica Ines Herceg: Braniteljski.
Novi!!: Bojna Zrinski i Aldo Lučev · Vidi više »
Ante Roso
Ante Zorislav Roso (Osijek, 25. travnja 1952.) - umirovljeni hrvatski general zbora Rodio se u Osijeku 25.
Novi!!: Bojna Zrinski i Ante Roso · Vidi više »
Antiteroristička jedinica Lučko
Antiteroristička jedinica Lučko je jedinica Specijalne policije Republike Hrvatske u sastavu Zapovjedništva specijalne policije MUP-a, posebno osposobljena za rješavanje kriznih situacija visokog rizika, posebice talačkih kriza.
Novi!!: Bojna Zrinski i Antiteroristička jedinica Lučko · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Bojna Zrinski i Australija · Vidi više »
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Novi!!: Bojna Zrinski i Šubići · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bojna Zrinski i Banja Luka · Vidi više »
Bitka za Gospić
Bitka za Gospić je bila jedna od bitaka za strateški važni gradić Gospić koji se nalazio na važnoj cestovnoj i željezničkoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug.
Novi!!: Bojna Zrinski i Bitka za Gospić · Vidi više »
Blago Zadro
Blago Zadro (Donji Mamići, Ledinac kraj Gruda, 31. ožujka 1944. – Vukovar, 16. listopada 1991.),, enciklopedija.hr, pristupljeno 24.
Novi!!: Bojna Zrinski i Blago Zadro · Vidi više »
Bojna Frankopan
Bojna Frankopan je bila jedna od prve dvije specijalne postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: Bojna Zrinski i Bojna Frankopan · Vidi više »
Bojna za specijalna djelovanja
Bojna za specijalna djelovanja (kratica BSD) je bila elitna postrojba oružanih snaga Republike Hrvatske u sastavu pristožernih postrojbi Glavnog stožera Oružanih snaga.
Novi!!: Bojna Zrinski i Bojna za specijalna djelovanja · Vidi više »
Borilački športovi
Borilački športovi dijele se u dvije osnovne skupine.
Novi!!: Bojna Zrinski i Borilački športovi · Vidi više »
Borovo Naselje
Borovo Naselje je mjesni odbor i bivše naselje u sastavu Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija.
Novi!!: Bojna Zrinski i Borovo Naselje · Vidi više »
Džiju-džicu
Džiju-džicu ili džiju-džicaStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, mjeseca kolovoza 1990.,, str.
Novi!!: Bojna Zrinski i Džiju-džicu · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Bojna Zrinski i Domovinski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Bojna Zrinski i Dubrovnik · Vidi više »
Eksploziv
Eksploziv (lat. explodere - raspasti se), kemijski spoj ili smjesa spojeva u kojima se djelovanjem vanjskog impulsa u obliku topline, udara, trenja i sl.
Novi!!: Bojna Zrinski i Eksploziv · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Bojna Zrinski i Francuska · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Bojna Zrinski i Franjo Tuđman · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Bojna Zrinski i Frankapani · Vidi više »
Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske
Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske (kratica GS OS RH) združeno je tijelo Oružanih snaga Republike Hrvatske ustrojeno u okviru Ministarstva obrane, nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga.
Novi!!: Bojna Zrinski i Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »
Gojko Šušak
Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.
Novi!!: Bojna Zrinski i Gojko Šušak · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Bojna Zrinski i Gospić · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Bojna Zrinski i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bojna Zrinski i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kopnena vojska
Hrvatska kopnena vojska (kratica HKoV) najbrojnija je grana Oružanih snaga Republike Hrvatske, čija je uloga i namjena promicanje i zaštita vitalnih nacionalnih interesa Republike Hrvatske, obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti države.
Novi!!: Bojna Zrinski i Hrvatska kopnena vojska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Bojna Zrinski i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Bojna Zrinski i Ilok · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Bojna Zrinski i Japan · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Bojna Zrinski i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kaniža Gospićka
Kaniža Gospićka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Bojna Zrinski i Kaniža Gospićka · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Bojna Zrinski i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Bojna Zrinski i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bojna Zrinski i Kolovoz · Vidi više »
Komandos
Komandos (izafrikaansa: kommando; na engleskom: commandos) je naziv za pripadnika vojne jedinice za posebne zadaće.
Novi!!: Bojna Zrinski i Komandos · Vidi više »
Kopno
Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.
Novi!!: Bojna Zrinski i Kopno · Vidi više »
Kumrovec
Kumrovec je naselje i općina u Hrvatskom zagorju.
Novi!!: Bojna Zrinski i Kumrovec · Vidi više »
Lasinja
Katolička župna crkva u Lasinji. Alojzija Stepinca pokraj župne crkve. Pročelje crkve. Lasinja je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Bojna Zrinski i Lasinja · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Bojna Zrinski i Latinski jezik · Vidi više »
Legija stranaca
Legionari Legija stranaca (fra. La Légion étrangère) dio je francuske vojske, razlika u odnosu na ostale redovne postrojbe je to što su njeni pripadnici stranci, dobrovoljci.
Novi!!: Bojna Zrinski i Legija stranaca · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Bojna Zrinski i Lika · Vidi više »
Lučko
Lučko je naselje u sastavu Grada Zagreba, u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad.
Novi!!: Bojna Zrinski i Lučko · Vidi više »
Martin Špegelj
Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).
Novi!!: Bojna Zrinski i Martin Špegelj · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Bojna Zrinski i Metković · Vidi više »
Miljenko Filipović
Miljenko Filipović (Tomislavgrad, 22. srpnja 1965.) je umirovljeni general bojnik Hrvatske vojske.
Novi!!: Bojna Zrinski i Miljenko Filipović · Vidi više »
Mina
Hrvatskog centra za razminiranje na ploči uz javnu prometnicu o minsko-eksplozivnim ubojnim sredstvima te oznakama minske opasnosti Mina (fr. mine) je eksplozivno oružje sa sustavom za paljenje, namijenjeno za uništavanje, rušenje, onesposobljavanje ili potapanje ljudi ili vozila i plovila.
Novi!!: Bojna Zrinski i Mina · Vidi više »
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.
Novi!!: Bojna Zrinski i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Bojna Zrinski i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Bojna Zrinski i More · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Bojna Zrinski i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Oružje
Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.
Novi!!: Bojna Zrinski i Oružje · Vidi više »
Padobran
Padobran. Vrančićev nacrt padobrana. Padobran je kupolasta naprava od svile ili umjetnih materijala, koja služi za usporavanje kretanja nekog tijela kroz atmosferu.
Novi!!: Bojna Zrinski i Padobran · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Bojna Zrinski i Pješaštvo · Vidi više »
Pokupsko
Pokupsko je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Bojna Zrinski i Pokupsko · Vidi više »
Protutenkovsko ratovanje
M136 AT-4 beztrzajni raketni bacač, SAD vojska. Protutenkovsko ratovanje je razvijeno tijekom prvog svjetskog rata zbog potrebe za razvojem tehnologija i taktika za uništavanje novog oružja tenkova i potpornog pješaštva.
Novi!!: Bojna Zrinski i Protutenkovsko ratovanje · Vidi više »
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Bojna Zrinski i Prozor-Rama · Vidi više »
Red kneza Domagoja s ogrlicom
Red kneza Domagoja s ogrlicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Bojna Zrinski i Red kneza Domagoja s ogrlicom · Vidi više »
Ronjenje
Današnja ronilačka oprema Ronjenje je danas jedan od sportova koji se najbrže širi svijetom, a oduvijek je postojala čovjekova želja da se spusti ispod površine mora, jezera, bilo u svrhu spašavanja, lova, rekreacije ili vojne svrhe.
Novi!!: Bojna Zrinski i Ronjenje · Vidi više »
Samuraji
'''Samuraj''' u oklopu iz 1860-ih (kolorirana fotografija Feliz Beato)Riječ "samuraj" u kanji pismu. Samuraji su bili vojska plemićka vojnička kasta feudalnog Japana do revolucije 1868.
Novi!!: Bojna Zrinski i Samuraji · Vidi više »
Satnija
Satnija je osnovna taktička postrojba nekih rodova kopnene vojske.
Novi!!: Bojna Zrinski i Satnija · Vidi više »
Slano
Slano je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno središte općine Dubrovačko primorje.
Novi!!: Bojna Zrinski i Slano · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bojna Zrinski i Slavonija · Vidi više »
SMS Viribus Unitis
SMS Viribus Unitis, bio je prvi austro-ugarski dreadnought bojni brod klase Tegetthoff.
Novi!!: Bojna Zrinski i SMS Viribus Unitis · Vidi više »
Specijalna policija Republike Hrvatske
Pripadnici Specijalne policije za vrijeme mimohoda 2008. Specijalna policija Republike Hrvatske je naziv za specijalne jedinice hrvatske policije zaduženih za izvršenje zadaća u borbi protiv svih oblika terorizma, tj.
Novi!!: Bojna Zrinski i Specijalna policija Republike Hrvatske · Vidi više »
Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran
Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran (kratica: SG SOD ili Šepurine) je bila postrojba Hrvatske vojske koja je osnovana 17. travnja 1994. godine u vojarni Šepurine kod Zadra na inicijativu generala Ante Gotovine nakon Operacije Maslenica.
Novi!!: Bojna Zrinski i Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika Damir Tomljanović – Gavran · Vidi više »
Streljačko oružje
Plotun ratnog broda USS Iowa (BB-61) 1984. Streljačko oružje obuhvaća naprave koje su namijenjene za napad ili obranu, signalizaciju, lov, označavanje, šport ili igru pri kojoj se ispaljuju projektili.
Novi!!: Bojna Zrinski i Streljačko oružje · Vidi više »
Streljivo
kalibra.50 (12,7mm) "BMG". Svaki peti metak s crvenim vrhom je samoosvjetljavajuće zrno "tracer". Streljivo je naziv za skupinu projektila koji se koriste u ratovanju, uključujući bombe, rakete, bojne glave, nagazne, morske mine, protupješačke mine i metke za vatrena oružja.
Novi!!: Bojna Zrinski i Streljivo · Vidi više »
Teritorijalna obrana
Teritorijalna obrana (kratica TO) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.
Novi!!: Bojna Zrinski i Teritorijalna obrana · Vidi više »
Topništvo
Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.
Novi!!: Bojna Zrinski i Topništvo · Vidi više »
Velika Buna
Velika Buna je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Bojna Zrinski i Velika Buna · Vidi više »
Vod
NATO oznaka za jedan vod. Vod je taktička postrojba rodova i službi oružanih snaga.
Novi!!: Bojna Zrinski i Vod · Vidi više »
Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske
Oznaka Vojne policije na vozilu Pripadnik Vojne policije Vozilo s oznaka Vojne policije Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske (VP OSRH) pruža potporu Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske obavljanjem namjenskih vojnopolicijskih poslova u miru i ratu te borbenih zadaća u ratu.
Novi!!: Bojna Zrinski i Vojna policija Oružanih snaga Republike Hrvatske · Vidi više »
Vojna postrojba
Vojna postrojba ili vojna jedinica je organizacijska cjelina u granama, rodovima i službama oružanih snaga, namijenjena za obavljanje borbenih i neborbenih zadaća.
Novi!!: Bojna Zrinski i Vojna postrojba · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Bojna Zrinski i Vukovar · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Bojna Zrinski i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Bojna Zrinski i Zagreb · Vidi više »
Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH
Zapovjedništvo specijalnih snaga (kratica ZSS) je cjelina Oružanih snaga Republike Hrvatske, podređena Glavnom stožeru OSRH, čija je misija osigurati borbenu spremnost specijalnih snaga za operacije u obrani teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske te za sudjelovanje u NATO i koalicijskim vođenim operacijama.
Novi!!: Bojna Zrinski i Zapovjedništvo specijalnih snaga OSRH · Vidi više »
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Novi!!: Bojna Zrinski i Zbor narodne garde · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Bojna Zrinski i Zrak · Vidi više »
1. hrvatski gardijski zdrug
1.
Novi!!: Bojna Zrinski i 1. hrvatski gardijski zdrug · Vidi više »
1492.
Bez opisa.
Novi!!: Bojna Zrinski i 1492. · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Bojna Zrinski i 15. lipnja · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Bojna Zrinski i 15. srpnja · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: Bojna Zrinski i 18. svibnja · Vidi više »
18. travnja
18.
Novi!!: Bojna Zrinski i 18. travnja · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Bojna Zrinski i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Bojna Zrinski i 1994. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bojna Zrinski i 2017. · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Bojna Zrinski i 30. ožujka · Vidi više »
