Brže od pregledniku!
17 odnosi: Azil, Škotska, Baskija, Belgija, Carles Puigdemont, Europska unija, Europski parlament, Flandrija, Katalonija, Korzika, Madrid, Mariano Rajoy, Progonstvo, Sjeverna Irska, Sud Europske unije, Terorizam, Valencijska Zajednica.
Azil
Azil je pravo političkog izbjeglice na utočište u nekoj stranoj državi.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Azil · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Škotska · Vidi više »
Baskija
Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Baskija · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Belgija · Vidi više »
Carles Puigdemont
Carles Puigdemont (Amer, Španjolska, 29. prosinca 1962.) katalonski je političar i novinar.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Carles Puigdemont · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Europska unija · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Europski parlament · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Flandrija · Vidi više »
Katalonija
Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Katalonija · Vidi više »
Korzika
Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Korzika · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Madrid · Vidi više »
Mariano Rajoy
'''Mariano Rajoy''' Mariano Rajoy Brey (Santiago de Compostela, 27. ožujka 1955.) je španjolski konzervativni političar.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Mariano Rajoy · Vidi više »
Progonstvo
Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Progonstvo · Vidi više »
Sjeverna Irska
Sjeverna Irska je naziv za teritorij otoka Irske koji politički pripada Ujedinjenom Kraljevstvu.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Sjeverna Irska · Vidi više »
Sud Europske unije
Sud Europske unije (engl. Court of Justice of the European Union) institucija je Europske unije koja obuhvaća.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Sud Europske unije · Vidi više »
Terorizam
Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Terorizam · Vidi više »
Valencijska Zajednica
Valencijska Zajednica (špa. Comunidad Valenciana, val. Comunitat Valenciana) je španjolska autonomna zajednica smještena na istoku Pirenejskog poluotoka, na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Pokret za neovisnost Katalonije i Valencijska Zajednica · Vidi više »
