Brže od pregledniku!
23 odnosi: Američka borovnica, Američka brusnica, Azija, Biljke, Borovica (biljni rod), Brusnica (biljna vrsta), Carl Linné, Dvosupnice, Europa, Hrvatska, Kompot, Latinski jezik, Močvarna borovnica, Močvarna brusnica, Obična borovnica, Pekmez, Sjeverna Amerika, Vaccinieae, Vaccinioideae, Vaskularne biljke, Voćni sok, Vrjesolike, Vrjesovke.
Američka borovnica
Američka borovnica (močvarna ili kultivirana borovnica, lat. Vaccinium corymbosum) je trajnica, plavo obojenih, jestivih bobičastih plodova.
Novi!!: Borovnica i Američka borovnica · Vidi više »
Američka brusnica
Američka brusnica (velikoplodna cretna borovnica, krupnoplodna brusnica, američka mahovnica, lat. Vaccinium macrocarpon) je vazdazeleni puzeći grm endemičan istočnim državama Sjeverne Amerike.
Novi!!: Borovnica i Američka brusnica · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Borovnica i Azija · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Borovnica i Biljke · Vidi više »
Borovica (biljni rod)
Borovica (lat. Juniperus), biljni rod zimzelenih grmova i manjeg drveća sa sedamdesetak priznatih vrsta i oko 1000 poznatih kultivara.
Novi!!: Borovnica i Borovica (biljni rod) · Vidi više »
Brusnica (biljna vrsta)
Brusnica (borovka, crvena borovnica, brašnjača, europska brusnica, lat. Vaccinium vitis-idaea) biljka je iz roda borovnica.
Novi!!: Borovnica i Brusnica (biljna vrsta) · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Borovnica i Carl Linné · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Borovnica i Dvosupnice · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Borovnica i Europa · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Borovnica i Hrvatska · Vidi više »
Kompot
Kompot od marelica Kompot je slastica od većih komada voća u šećernom sirupu.
Novi!!: Borovnica i Kompot · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Borovnica i Latinski jezik · Vidi više »
Močvarna borovnica
Močvarna borovnica (cretna borovnica, crnozrna borovnica, crna borovnica, mlajevka, lat. Vaccinium uliginosum) je biljka iz porodice Vaccinium.
Novi!!: Borovnica i Močvarna borovnica · Vidi više »
Močvarna brusnica
Močvarna brusnica (mahovnica, cretna borovnica, lat. Vaccinium oxycoccos) zimzeleni vodeni žbunić puzave stabljike iz roda borovnice.
Novi!!: Borovnica i Močvarna brusnica · Vidi više »
Obična borovnica
Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice Vaccinium.
Novi!!: Borovnica i Obična borovnica · Vidi više »
Pekmez
Pekmez se dobiva ukuhavanjem protisnute ili neprotisnute voćne mase posve zrelog voća bez koštica, s dodatkom ili bez dodatka šećera.
Novi!!: Borovnica i Pekmez · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Borovnica i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Vaccinieae
Vaccinieae, tribus vrjesovki, dio potporodice Vaccinioideae.
Novi!!: Borovnica i Vaccinieae · Vidi više »
Vaccinioideae
Vaccinioideae biljna je potporodica, dio porodice vrjesovki.
Novi!!: Borovnica i Vaccinioideae · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Borovnica i Vaskularne biljke · Vidi više »
Voćni sok
Narančin sok rajčice Voćni sok ili, češće, sok je bezalkoholno piće obično napravljeno od voća, ali i nekih vrsta povrća, a dobiva se cijeđenjem njihove tekućine.
Novi!!: Borovnica i Voćni sok · Vidi više »
Vrjesolike
Vrjesolike (Ericales), biljni red u razredu dvosupnica koji obuhvaća, drveće, grmlje, lijane i zeljasto bilje.
Novi!!: Borovnica i Vrjesolike · Vidi više »
Vrjesovke
Vrjesovke (vrijesovke, lat. Ericaceae), biljna porodica iz reda vrjesolikih (Ericales).
Novi!!: Borovnica i Vrjesovke · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Brusnica (biljni rod), Vaccinium.
