Komunikacija

281 odnosi: Akademik, Albanci, Alojzije Stepinac, Ankica Tuđman, Ante Gotovina, Ante Marković, Ante Starčević, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Austrija, Časnik, Češka, Čehoslovačka, Članak 141. Ustava Republike Hrvatske, Balvan-revolucija, Banovina, Baranja, Beograd, Bespuća povijesne zbiljnosti, Bitka za Vukovar, Bleiburška tragedija, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci, Božićni Ustav, Boris Jeljcin, Borisav Jović, Bosanska Posavina, Bosna i Hercegovina, Bruno Bušić, Carlos Menem, Centralizacija, Crna Gora, Dalmacija, Dan državnosti (Hrvatska), Dan Hrvatskog sabora, Darko Hudelist, Davor Domazet-Lošo, Davor Marijan, Daytonski sporazum, Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije, Demokracija, Denacionalizacija, Detuđmanizacija, Disident, Dogma, Domoljublje, Domovinski rat, Dragutin Pavličević, Država, Državnik, Društvo hrvatskih književnika, ..., Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dušan Bilandžić, Ekonomija, Europska unija, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Federacija Bosne i Hercegovine, Filozofski fakultet u Zadru, Francesco Cossiga, General bojnik, Gojko Šušak, Gospić, Gospodarstvo, Harvardovo sveučilište, Henry Kissinger, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska historiografija, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska povijest, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski parlamentarni izbori 1992., Hrvatski parlamentarni izbori 1995., Hrvatski pleter, Hrvatski predsjednički izbori 1992., Hrvatski predsjednički izbori 1997., Hrvatski sabor, Hrvatski tjednik, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko Podunavlje, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko vijeće obrane, Hrvoje Šošić, Islam u Hrvata, Italija, Ivan Pavao II., Ivica Račan, Ivo Banac, Ivo Goldstein, Ivo Latin, Ivo Sanader, Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993., Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1997., Janko Bobetko, Jarun, Jasenovački mit i povijesni revizionizam, Josip Broz Tito, JSD Partizan Beograd, Jugoslavenska narodna armija, Juventus F.C., Kanada, Kapital, Karlovac, Katolička Crkva, Klinička bolnica Dubrava, Knin, Komunistička partija Hrvatske, Komunizam, Koncentracijski logor Jasenovac, Korupcija, Kosovo, Kraljevina Jugoslavija, Kultura, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Lepoglava, Liberalizam, Lika, Mađarska, Martin Špegelj, Mate Granić, Matica hrvatska, Međunarodno priznanje Hrvatske, Miko Tripalo, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Miroslav Krleža, Miroslav Tuđman, Most dr. Franja Tuđmana, Most dr. Franje Tuđmana (Osijek), Muslimani (narod), Nacionalizam, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Namješteni sudski postupak, Napoleon Bonaparte, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nezavisna Država Hrvatska, Nezavisnost, Nizozemska, Njemačka, Novac, Oltar domovine, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Operacija Bljesak, Operacija Oluja, Orden bratstva i jedinstva, Orden partizanske zvijezde, Orden za hrabrost, Orden za vojne zasluge, Orden zasluga za narod, Oružane snage Republike Hrvatske, OZNA, Ozren Žunec, P.E.N., Papir, Partizanska spomenica 1941., Podravina, Policija, Politička ljevica, Politika, Polupredsjednički sustav, Povijest, Povjesničar, Predsjednik (TV serija), Predsjednik Republike Hrvatske, Prijepor, Radio, Rahim Ademi, Raspad SFRJ, Real-socijalizam, Red Ante Starčevića, Red Danice hrvatske, Red hrvatskog trolista, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red Stjepana Radića, Republika Srpska Krajina, Richard Holbrooke, Rim, Sarajevo, Sastanak u Karađorđevu, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savka Dabčević-Kučar, Süleyman Demirel, Senzacionalizam, Sjedinjene Američke Države, Slaven Ravlić, Slavonija, Sloboda, Slobodan Milošević, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Sovjetski Savez, Split, Spomenica domovinske zahvalnosti, Spomenica domovinskog rata, Sporazum Cvetković–Maček, Srbi, Središnja Bosna, Srednja Europa, Srijem, Stigma, Stjepan Babić, Stjepan Mesić, Stjepan Radić, Suverenitet, Tajkun, Televizija, Tikveš, Totalitarizam, Tradicija, Tržišno gospodarstvo, Tunel Sveti Rok, Turska Hrvatska, Tuzla, UDBA, Ujedinjeni narodi, Ustav Republike Hrvatske, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom, Velika Srbija, Veliko Trgovišće, Velikosrpska ideologija, Veljko Kadijević, Vijeće Europe, Viktor Orbán, Vladko Maček, Vlak mira, Vlak slobode, Vlatko Pavletić, Vojvodina, Vrhovni štab NOVJ-a, Vrhovni zapovjednik, Vukovar, Zagreb, Zapadni Balkan, Zdravko Tomac, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zlatko Tomčić, Zračna luka „Franjo Tuđman”, Zvonimir Červenko, Zvonimir Despot, 10. prosinca, 11. prosinca, 13. prosinca, 14. svibnja, 16. listopada, 17. lipnja, 1922., 1948., 1989., 1990., 1991., 1995., 1996., 1997., 1999., 20. stoljeće, 22. ožujka, 25. srpnja, 26. kolovoza, 28. listopada, 29. listopada, 30. svibnja, 6. studenoga, 7. studenoga, 8. lipnja. Proširite indeks (231 više) » « Stisni indeks

Akademik

Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Franjo Tuđman i Akademik · Vidi više »

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Albanci · Vidi više »

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Novi!!: Franjo Tuđman i Alojzije Stepinac · Vidi više »

Ankica Tuđman

Ankica Tuđman (desno) 1997. godine. Ankica Tuđman (djevojački: Žumbar; Zagreb, 24. srpnja 1926. – Zagreb, 6. listopada 2022.) bila je supruga Franje Tuđmana, prvoga hrvatskog predsjednika, ujedno time i prva hrvatska prva dama.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ankica Tuđman · Vidi više »

Ante Gotovina

Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ante Gotovina · Vidi više »

Ante Marković

Ante Marković (Konjic, Bosna i Hercegovina, 25. studenoga 1924. – Zagreb, 28. studenoga 2011.), predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ante Marković · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ante Starčević · Vidi više »

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Novi!!: Franjo Tuđman i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Franjo Tuđman i Austrija · Vidi više »

Časnik

Časnik, u vojnom smislu je vojna osoba, pripadnik oružanih snaga na zapovjedničkom položaju, koji uz odgovarajuću civilnu izobrazbu imaju potreban stupanj vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje postrojbama, zapovjedništvima i ustanovama oružanih snaga.

Novi!!: Franjo Tuđman i Časnik · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Franjo Tuđman i Češka · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Čehoslovačka · Vidi više »

Članak 141. Ustava Republike Hrvatske

Tuđmanova tvrđava je pojam kojim se označuje ustavna odredba kojom se postavlja visok prag i tri 'cjedila' za ulazak Republike Hrvatske u ekonomske i političke integracije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Članak 141. Ustava Republike Hrvatske · Vidi više »

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Novi!!: Franjo Tuđman i Balvan-revolucija · Vidi više »

Banovina

Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Novi!!: Franjo Tuđman i Banovina · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Franjo Tuđman i Baranja · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Franjo Tuđman i Beograd · Vidi više »

Bespuća povijesne zbiljnosti

Bespuća povijesne zbiljnosti su najpoznatije djelo prvoga hrvatskog predsjednika, prevođena i na strane jezike.

Novi!!: Franjo Tuđman i Bespuća povijesne zbiljnosti · Vidi više »

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Bitka za Vukovar · Vidi više »

Bleiburška tragedija

njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Franjo Tuđman i Bleiburška tragedija · Vidi više »

Bošnjačko-hrvatski sukob

Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.

Novi!!: Franjo Tuđman i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Franjo Tuđman i Bošnjaci · Vidi više »

Božićni Ustav

Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.

Novi!!: Franjo Tuđman i Božićni Ustav · Vidi više »

Boris Jeljcin

Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.

Novi!!: Franjo Tuđman i Boris Jeljcin · Vidi više »

Borisav Jović

Borisav Jović (Nikšić kod Kragujevca, 19. listopada 1928. − Beograd, 13. rujna 2021.), bio je srbijanski i jugoslavenski političar.

Novi!!: Franjo Tuđman i Borisav Jović · Vidi više »

Bosanska Posavina

Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Bosanska Posavina · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Franjo Tuđman i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Bruno Bušić

Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.

Novi!!: Franjo Tuđman i Bruno Bušić · Vidi više »

Carlos Menem

mini Carlos Saúl Menem (Anillac, 2. srpnja 1930. – Buenos Aires, 14. veljače 2021.) bio je argentinski političar i predsjednik.

Novi!!: Franjo Tuđman i Carlos Menem · Vidi više »

Centralizacija

Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Centralizacija · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Franjo Tuđman i Crna Gora · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Dalmacija · Vidi više »

Dan državnosti (Hrvatska)

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Novi!!: Franjo Tuđman i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »

Dan Hrvatskog sabora

Dan Hrvatskog sabora je spomendan u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i radni je dan.

Novi!!: Franjo Tuđman i Dan Hrvatskog sabora · Vidi više »

Darko Hudelist

Darko Hudelist (Zagreb, 27. veljače 1959.), novinar, publicist i istraživač suvremene povijesti.

Novi!!: Franjo Tuđman i Darko Hudelist · Vidi više »

Davor Domazet-Lošo

Davor Domazet-Lošo (Sinj, 1. svibnja 1948.), hrvatski je pisac i geopolitičar, vojni strateg i admiral u mirovini.

Novi!!: Franjo Tuđman i Davor Domazet-Lošo · Vidi više »

Davor Marijan

Davor Marijan (Priluka, 1966.), hrvatski vojni povjesničar i autor više knjiga o Domovinskom ratu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Davor Marijan · Vidi više »

Daytonski sporazum

Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.

Novi!!: Franjo Tuđman i Daytonski sporazum · Vidi više »

Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije

Za vrijeme druge Jugoslavije, po popisima 1953. – 1991. Hrvati su od 23,00 % pučanstva pali na 17,30 % (iako se njihov sveukupan broj povećao).

Novi!!: Franjo Tuđman i Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Franjo Tuđman i Demokracija · Vidi više »

Denacionalizacija

Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.

Novi!!: Franjo Tuđman i Denacionalizacija · Vidi više »

Detuđmanizacija

Detuđmanizacija je pojam koji označava političke i društvene promjene poslije smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana (1922. – 1999., predsjednik RH 1990. – 1999.), koje je obilježilo udaljavanje od njegove političke doktrine i načina upravljanja zemljom.

Novi!!: Franjo Tuđman i Detuđmanizacija · Vidi više »

Disident

Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti") označava čovjeka koji se “ne slaže s postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.

Novi!!: Franjo Tuđman i Disident · Vidi više »

Dogma

Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Dogma · Vidi više »

Domoljublje

Domoljublje u nogometu Domoljublje ili patriotizam (iz starogrčkog πατρίς; patris, otac; lat. patria, domovina) označava emocionalnu privrženost svome narodu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Domoljublje · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Franjo Tuđman i Domovinski rat · Vidi više »

Dragutin Pavličević

Dr.

Novi!!: Franjo Tuđman i Dragutin Pavličević · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Franjo Tuđman i Država · Vidi više »

Državnik

Državnik je pojam koji označuje političara (živog ili mrtvog), za koga se može reći da je učinio (ili da čini) nešto korisno (ili značajno) za državu kojoj je na čelu, bilo u funkciji predsjednika, premijera ili nekoj drugoj odgovarajućoj ulozi.

Novi!!: Franjo Tuđman i Državnik · Vidi više »

Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »

Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"

Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Novi!!: Franjo Tuđman i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Franjo Tuđman i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.

Novi!!: Franjo Tuđman i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »

Dušan Bilandžić

Dušan Bilandžić (Maljkovo kod Sinja, 20. srpnja 1924. - Zagreb, 4. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, akademik i političar.

Novi!!: Franjo Tuđman i Dušan Bilandžić · Vidi više »

Ekonomija

* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ekonomija · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Franjo Tuđman i Europska unija · Vidi više »

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu

Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu · Vidi više »

Federacija Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.

Novi!!: Franjo Tuđman i Federacija Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zadru

Filozofski fakultet u Zadru je bivša fakultetska ustanova u Zadru.

Novi!!: Franjo Tuđman i Filozofski fakultet u Zadru · Vidi više »

Francesco Cossiga

Francesco Cossiga Francesco Cossiga (Sassari, 26. srpnja 1928. – Rim, 17. kolovoza 2010.), talijanski pravnik, pedagog i političar iz redova bivše Kršćanske demokracije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Francesco Cossiga · Vidi više »

General bojnik

Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.

Novi!!: Franjo Tuđman i General bojnik · Vidi više »

Gojko Šušak

Gojko Šušak (Široki Brijeg, 16. ožujka 1945. – Zagreb, 3. svibnja 1998.), bio je hrvatski političar i ministar obrane Republike Hrvatske od 1991.

Novi!!: Franjo Tuđman i Gojko Šušak · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Gospić · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Franjo Tuđman i Gospodarstvo · Vidi više »

Harvardovo sveučilište

Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".

Novi!!: Franjo Tuđman i Harvardovo sveučilište · Vidi više »

Henry Kissinger

Henry Kissinger Henry Alfred Kissinger, rođen kao Heinz Alfred Kissinger (Fürth, 27. svibnja 1923. – Kent, Connecticut, 29. studenoga 2023.), bio je američki diplomat i političar njemačkog porijekla.

Novi!!: Franjo Tuđman i Henry Kissinger · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hercegovina · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvati · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Hrvatska historiografija

Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska historiografija · Vidi više »

Hrvatska matica iseljenika

Hrvatska matica iseljenika (HMI) je hrvatska ustanova utemeljena 1951. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska matica iseljenika · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatski institut za povijest

Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatski institut za povijest · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1992.

Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske bili su drugi višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj, prvi nakon što je Hrvatska proglasila svoju neovisnosti.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatski parlamentarni izbori 1992. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1995.

Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske održani su 29. listopada 1995. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatski parlamentarni izbori 1995. · Vidi više »

Hrvatski pleter

Vrlike. Hrvatski pleteri, skica Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske likove.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatski pleter · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 1992.

Predsjednički izbori 1992. su prvi predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatski predsjednički izbori 1992. · Vidi više »

Hrvatski predsjednički izbori 1997.

Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Franjo Tuđman - plavo, Zdravko Tomac - crveno, Vlado Gotovac - žuto Predsjednički izbori 1997. su drugi izbori za predsjednika Republike od neovisnosti Republike Hrvatske.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatski predsjednički izbori 1997. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski tjednik

*Hrvatski tjednik (Zadar), politički tjednik utemeljen 2002.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatski tjednik · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »

Hrvatsko Podunavlje

Karta Hrvatskog Podunavlja Hrvatsko Podunavlje ili Istočna Hrvatska je naziv kojim se u novije vrijeme označava hrvatsko državno područje koji regionalno odgovara području istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatsko Podunavlje · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Hrvoje Šošić

Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist, političar i disident u komunističkoj Jugoslaviji.

Novi!!: Franjo Tuđman i Hrvoje Šošić · Vidi više »

Islam u Hrvata

Islam u Hrvata danas je vrlo rijetka pojava.

Novi!!: Franjo Tuđman i Islam u Hrvata · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Italija · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Ivica Račan

Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ivica Račan · Vidi više »

Ivo Banac

Ivo Banac (Dubrovnik, 1. ožujka 1947. – Zagreb, 30. lipnja 2020.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, političar i polemičar.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ivo Banac · Vidi više »

Ivo Goldstein

Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ivo Goldstein · Vidi više »

Ivo Latin

Ivo Latin (Ozalj, 1929. – Zagreb, 2. ožujka 2002.) bio je predsjednik Sabora i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ivo Latin · Vidi više »

Ivo Sanader

Dr.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ivo Sanader · Vidi više »

Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993.

Imenovani (5) Prvi izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske održani su 7. veljače 1993. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. · Vidi više »

Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1997.

Imenovani (5) Drugi po redu izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske su održani 1. travnja 1997. godine To su bili prvi izbori u povijesti samostalne Hrvatske na kojima je korišten isti izborni zakon kao i na prethodnim izborima za isto predstavničko tijelo.

Novi!!: Franjo Tuđman i Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1997. · Vidi više »

Janko Bobetko

Janko Bobetko (Crnac pokraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.) bio je general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Janko Bobetko · Vidi više »

Jarun

Jarun je zagrebačko gradsko naselje (kvart) na zapadnom dijelu grada, sadrži i istoimeno jezero i park.

Novi!!: Franjo Tuđman i Jarun · Vidi više »

Jasenovački mit i povijesni revizionizam

U literaturi o Jasenovcu postoje različiti - slabije ili više argumentirani - pokušaji da se podatci o broju žrtava prikažu većima nego što konkretni podatci dopuštaju; te naprotiv da se Jasenovac prikaže isključivo radnim logorom u kojem nije bilo namjernih ubijanja zatvorenika.

Novi!!: Franjo Tuđman i Jasenovački mit i povijesni revizionizam · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Franjo Tuđman i Josip Broz Tito · Vidi više »

JSD Partizan Beograd

Jugoslovensko sportsko društvo Partizan Beograd je osnovano 4.

Novi!!: Franjo Tuđman i JSD Partizan Beograd · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Franjo Tuđman i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Juventus F.C.

Álvaro Morata dolazi u Juventus 2014. godine. Juventus F.C. iz Torina, poznatiji i kao Juve, najtrofejniji je i najpopularniji talijanski nogometni klub.

Novi!!: Franjo Tuđman i Juventus F.C. · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Franjo Tuđman i Kanada · Vidi više »

Kapital

Kapital je ekonomska vrijednost koja se ulaže u proizvodnju ili neku drugu ekonomsku djelatnost s osnovnom svrhom da se uveća, dakle da donese neku dobit.

Novi!!: Franjo Tuđman i Kapital · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Karlovac · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Franjo Tuđman i Katolička Crkva · Vidi više »

Klinička bolnica Dubrava

KB Dubrava u Zagrebu. Klinička bolnica "Dubrava" bolnica je u Zagrebu, građevinski je druga najmodernija bolnica u državi i najmlađa klinička bolnica u kojoj se izvodi nastava za studente Medicinskog, Stomatološkog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, danas jedna od vodećih bolnica sveukupnog državnog značaja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Klinička bolnica Dubrava · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Franjo Tuđman i Knin · Vidi više »

Komunistička partija Hrvatske

Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Franjo Tuđman i Komunizam · Vidi više »

Koncentracijski logor Jasenovac

Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Franjo Tuđman i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »

Korupcija

Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Korupcija · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Franjo Tuđman i Kosovo · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Franjo Tuđman i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Franjo Tuđman i Kultura · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Franjo Tuđman i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

Lepoglava

Lepoglava je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Lepoglava · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Novi!!: Franjo Tuđman i Liberalizam · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Franjo Tuđman i Lika · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Franjo Tuđman i Mađarska · Vidi više »

Martin Špegelj

Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).

Novi!!: Franjo Tuđman i Martin Špegelj · Vidi više »

Mate Granić

Mate Granić Mate Granić (Baška Voda, 19. rujna 1947.), hrvatski političar, liječnik.

Novi!!: Franjo Tuđman i Mate Granić · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Franjo Tuđman i Matica hrvatska · Vidi više »

Međunarodno priznanje Hrvatske

Franjom Tuđmanom 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se novosamostalne države uzajamno priznale.

Novi!!: Franjo Tuđman i Međunarodno priznanje Hrvatske · Vidi više »

Miko Tripalo

Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.

Novi!!: Franjo Tuđman i Miko Tripalo · Vidi više »

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja

Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Novi!!: Franjo Tuđman i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Franjo Tuđman i Miroslav Krleža · Vidi više »

Miroslav Tuđman

Miroslav Tuđman (Beograd, 25. svibnja 1946. − Zagreb, 31. siječnja 2021.), bio je hrvatski znanstvenik i političar.

Novi!!: Franjo Tuđman i Miroslav Tuđman · Vidi više »

Most dr. Franja Tuđmana

Most dr.

Novi!!: Franjo Tuđman i Most dr. Franja Tuđmana · Vidi više »

Most dr. Franje Tuđmana (Osijek)

Most dr.

Novi!!: Franjo Tuđman i Most dr. Franje Tuđmana (Osijek) · Vidi više »

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Muslimani (narod) · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Franjo Tuđman i Nacionalizam · Vidi više »

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Namješteni sudski postupak

alt.

Novi!!: Franjo Tuđman i Namješteni sudski postupak · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Franjo Tuđman i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nezavisnost

Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.

Novi!!: Franjo Tuđman i Nezavisnost · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Franjo Tuđman i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Njemačka · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Franjo Tuđman i Novac · Vidi više »

Oltar domovine

Oltar domovine spomenik je svim palima u Domovinskom ratu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Oltar domovine · Vidi više »

Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda

Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).

Novi!!: Franjo Tuđman i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Novi!!: Franjo Tuđman i Operacija Bljesak · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Operacija Oluja · Vidi više »

Orden bratstva i jedinstva

bezokvira Orden bratstva i jedinstva bilo je odlikovanje SFRJ u dva stupnja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Orden bratstva i jedinstva · Vidi više »

Orden partizanske zvijezde

Orden partizanske zvijezde bilo je odlikovanje SFRJ u tri stupnja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Orden partizanske zvijezde · Vidi više »

Orden za hrabrost

bezokvira Orden za hrabrost bilo je odlikovanje SFRJ koje je osnovao Josip Broz Tito 15. kolovoza 1943. godine, zajedno s Medaljom za hrabrost.

Novi!!: Franjo Tuđman i Orden za hrabrost · Vidi više »

Orden za vojne zasluge

Orden za vojne zasluge bilo je odlikovanje SFRJ koje je osnovano zakonom 29. prosinca 1951. godine, a kojeg je donio Prezidijum Narodne skupštine FNRJ.

Novi!!: Franjo Tuđman i Orden za vojne zasluge · Vidi više »

Orden zasluga za narod

Orden zasluga za narod bilo je odlikovanje SFRJ u tri stupnja, kojeg je osnovalo AVNOJ 9. lipnja 1945. godine, zajedno s Medaljom zasluga za narod.

Novi!!: Franjo Tuđman i Orden zasluga za narod · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Franjo Tuđman i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

OZNA

OZN ili OZNA (Odjeljenje za zaštitu naroda), je bila komunistička tajna policija ("siguronosno-obavještajna služba") Jugoslavije formirana pri Povjereništvu za narodnu obranu Nacionalnoga komiteta oslobođenja Jugoslavije.

Novi!!: Franjo Tuđman i OZNA · Vidi više »

Ozren Žunec

Ozren Žunec (Zagreb, 2. kolovoza 1950.) je hrvatski sociolog i filozof.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ozren Žunec · Vidi više »

P.E.N.

P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.

Novi!!: Franjo Tuđman i P.E.N. · Vidi više »

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.

Novi!!: Franjo Tuđman i Papir · Vidi više »

Partizanska spomenica 1941.

Partizanska spomenica 1941. Partizansku spomenicu 1941. ustanovilo je Predsjedništvo narodne obrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije 14. rujna 1944. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Partizanska spomenica 1941. · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Podravina · Vidi više »

Policija

Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.

Novi!!: Franjo Tuđman i Policija · Vidi više »

Politička ljevica

Lјevica predstavlja opći pojam kojim se označavaju politički pokreti, političke stranke i političke ideje koje pripadaju političkom spektru lјevice.

Novi!!: Franjo Tuđman i Politička ljevica · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Franjo Tuđman i Politika · Vidi više »

Polupredsjednički sustav

Polupredsjednički sustav je model ustrojstva vlasti, oblik parlamentarizma poremećene ravnoteže u korist izvršne vlasti.

Novi!!: Franjo Tuđman i Polupredsjednički sustav · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Franjo Tuđman i Povijest · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Povjesničar · Vidi više »

Predsjednik (TV serija)

Predsjednik je dokumentarna serija nastala u povodu 20.

Novi!!: Franjo Tuđman i Predsjednik (TV serija) · Vidi više »

Predsjednik Republike Hrvatske

Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.

Novi!!: Franjo Tuđman i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »

Prijepor

Prijepor ili latinizam Kontroverza (lat: contra protiv ili obrnuto; versus usmjereno, ili "okrenuo u suprotnom smjeru") označava duže trajući spor odnosno raspravu koja se često vodi u javnosti.

Novi!!: Franjo Tuđman i Prijepor · Vidi više »

Radio

Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.

Novi!!: Franjo Tuđman i Radio · Vidi više »

Rahim Ademi

Franjom Tuđmanom na kninskoj tvrđavi nakon Operacije Oluje. Rahim Ademi (Karač, Vučitrn, 30. siječnja 1954.), general HV-a.

Novi!!: Franjo Tuđman i Rahim Ademi · Vidi više »

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Novi!!: Franjo Tuđman i Raspad SFRJ · Vidi više »

Real-socijalizam

Realsocijalizam označava različite društvenopolitičke sustave iz prošlosti i sadašnjosti, koji su se eksplicitno pozivali na marksizam ili marksizam-lenjinizam.

Novi!!: Franjo Tuđman i Real-socijalizam · Vidi više »

Red Ante Starčevića

Red Ante Starčevića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima dvanaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Red Ante Starčevića · Vidi više »

Red Danice hrvatske

'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Red Danice hrvatske · Vidi više »

Red hrvatskog trolista

Red hrvatskog trolista je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima šesnaesto mjesto u važnosnome slijedu odlikovanja Republike Hrvatske, iza Reda hrvatskog križa.

Novi!!: Franjo Tuđman i Red hrvatskog trolista · Vidi više »

Red kneza Domagoja s ogrlicom

Red kneza Domagoja s ogrlicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Red kneza Domagoja s ogrlicom · Vidi više »

Red Stjepana Radića

Red Stjepana Radića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima trinaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Red Stjepana Radića · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Richard Holbrooke

Richard Holbrooke Richard Charles Albert Holbrooke (New York City, 24. travnja 1941. – Washington, 13. prosinca 2010.) američki bio je diplomat, novinski urednik, publicist i profesor.

Novi!!: Franjo Tuđman i Richard Holbrooke · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Franjo Tuđman i Rim · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Sarajevo · Vidi više »

Sastanak u Karađorđevu

Sastanak u Karađorđevu, kod vojvođanskog grada Bačka Palanka u Srbiji, bio je sastanak između predsjednika RH Franje Tuđmana i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića o situaciji u Jugoslaviji.

Novi!!: Franjo Tuđman i Sastanak u Karađorđevu · Vidi više »

Savez komunista Hrvatske

Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Novi!!: Franjo Tuđman i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Franjo Tuđman i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Novi!!: Franjo Tuđman i Savka Dabčević-Kučar · Vidi više »

Süleyman Demirel

Sami Süleyman Gündoğdu Demirel (Islâmköy, 1. studenog 1924. – Ankara, 17. lipnja 2015.) turski političar, koji je sedam puta obnašao dužnost premijera i bio 9.

Novi!!: Franjo Tuđman i Süleyman Demirel · Vidi više »

Senzacionalizam

Senzacionalizam je oblik krajnje kontroverznog načina pokušavanja dobivanja na pozornosti kroz senzacije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Senzacionalizam · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slaven Ravlić

Slaven Ravlić (Slivno, 1. travnja 1951.) hrvatski je politolog i leksikograf.

Novi!!: Franjo Tuđman i Slaven Ravlić · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Slavonija · Vidi više »

Sloboda

Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.

Novi!!: Franjo Tuđman i Sloboda · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: Franjo Tuđman i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Franjo Tuđman i Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Socijalistička Republika Slovenija

Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Socijalistička Republika Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Republika Srbija

Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.

Novi!!: Franjo Tuđman i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Franjo Tuđman i Sovjetski Savez · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Split · Vidi više »

Spomenica domovinske zahvalnosti

Spomenica domovinske zahvalnosti je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osamnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Spomenica domovinske zahvalnosti · Vidi više »

Spomenica domovinskog rata

Spomenica domovinskog rata je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima sedamnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Spomenica domovinskog rata · Vidi više »

Sporazum Cvetković–Maček

Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.

Novi!!: Franjo Tuđman i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Franjo Tuđman i Srbi · Vidi više »

Središnja Bosna

Središnja Bosna ili Centralna Bosna je jedna od regija u Bosni i Hercegovini, u samom središtu države.

Novi!!: Franjo Tuđman i Središnja Bosna · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Franjo Tuđman i Srednja Europa · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Srijem · Vidi više »

Stigma

Stigma može biti.

Novi!!: Franjo Tuđman i Stigma · Vidi više »

Stjepan Babić

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Novi!!: Franjo Tuđman i Stjepan Babić · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Franjo Tuđman i Stjepan Mesić · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Novi!!: Franjo Tuđman i Stjepan Radić · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Franjo Tuđman i Suverenitet · Vidi više »

Tajkun

Tajkun (engl. tycoon) označava vrlo bogatu osobu koja dominira i kontrolira velike dijelove određene industrije ili privredne grane.

Novi!!: Franjo Tuđman i Tajkun · Vidi više »

Televizija

Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.

Novi!!: Franjo Tuđman i Televizija · Vidi više »

Tikveš

* Tikveš (Bilje), naselje u općini bilje, Baranja, Hrvatska.

Novi!!: Franjo Tuđman i Tikveš · Vidi više »

Totalitarizam

Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.

Novi!!: Franjo Tuđman i Totalitarizam · Vidi više »

Tradicija

Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.

Novi!!: Franjo Tuđman i Tradicija · Vidi više »

Tržišno gospodarstvo

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »

Tunel Sveti Rok

Tunel Sveti Rok je cestovni tunel u Lici, na autocesti A1 od Zagreba do Dubrovnika.

Novi!!: Franjo Tuđman i Tunel Sveti Rok · Vidi više »

Turska Hrvatska

Turska Hrvatska (označena zelenom graničnom crtom i riječima "Türkisch Kroatien") na karti iz 1791.g. prema austrijskom kartografu Franzu J.J. von Reillyju Zemljovid francuskog kartografa Jeana Janviera iz 1770-1771.g. sa slobodnom Hrvatskom (označenom žutom graničnom crtom na lijevoj strani) i dijelom Hrvatske pod Turcima (omeđenom isprekidanom crnom crtom kao "Croatie au Turc") Ilirskih pokrajina" iz 1813. Turska Hrvatska se nalazi između Bihaća i Jajca (u samom središtu zemljovida obrubljena zelenom bojom) Turska Hrvatska (žuta boja) na karti osmanskih osvajanja u Europi prema američkom kartografu A. Finleyu iz 1827. godine Turska Hrvatska (njem. Türkisch Kroatien, lat. Croatia Turcica, tal. Croazia turca, fr. Croatie av Turc) je ime za okupirane krajeve srednjovjekovne hrvatske države koji danas obuhvaćaju prostor cjelokupne zapadne Bosne pod nazivom Bosanska Krajina i Cazinska krajina.

Novi!!: Franjo Tuđman i Turska Hrvatska · Vidi više »

Tuzla

Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Novi!!: Franjo Tuđman i Tuzla · Vidi više »

UDBA

Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.

Novi!!: Franjo Tuđman i UDBA · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.

Novi!!: Franjo Tuđman i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »

Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom

Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima treće mjesto po važnosnome slijedu u redoslijedu hrvatskih odlikovanja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom · Vidi više »

Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom

Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom je najviše odlikovanje Republike Hrvatske i zauzima prvo, najviše mjesto u važnosnomu slijedu odlikovanja.

Novi!!: Franjo Tuđman i Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Franjo Tuđman i Velika Srbija · Vidi više »

Veliko Trgovišće

Veliko Trgovišće je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju, u sastavu Krapinsko-zagorske županije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Veliko Trgovišće · Vidi više »

Velikosrpska ideologija

Velikosrpska ideologija ili velikosrpska ideja označava ideju teritorijalne ekspanzije Srbije daleko od granica koje je imala Kraljevina Srbija u 19.

Novi!!: Franjo Tuđman i Velikosrpska ideologija · Vidi više »

Veljko Kadijević

Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.

Novi!!: Franjo Tuđman i Veljko Kadijević · Vidi više »

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Novi!!: Franjo Tuđman i Vijeće Europe · Vidi više »

Viktor Orbán

Viktor Orbán (2013.) Viktor Orbán (Stolni Biograd, 31. svibnja 1963. -), mađarski političar, predsjednik vlade od 2010. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Viktor Orbán · Vidi više »

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Novi!!: Franjo Tuđman i Vladko Maček · Vidi više »

Vlak mira

Vlak mira je naziv za željezničku kompoziciju od 21 vagona kojom se 8. lipnja 1997. godine, tijekom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, Hrvatska simbolično vratila u Vukovar, u hrvatsko Podunavlje, na svoje istočne granice.

Novi!!: Franjo Tuđman i Vlak mira · Vidi više »

Vlak slobode

Vlak slobode je naziv za željezničku kompoziciju od 21 vagona kojom je 26. kolovoza 1995., dvadesetak dana poslije operacije Oluje, simbolično ponovno uspostavljena željeznička veza između Zagreba i Splita.

Novi!!: Franjo Tuđman i Vlak slobode · Vidi više »

Vlatko Pavletić

Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.

Novi!!: Franjo Tuđman i Vlatko Pavletić · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Vojvodina · Vidi više »

Vrhovni štab NOVJ-a

Vrhovni štab Narodnooslobilačke vojske Jugoslavije i partizanske vojske Jugoslavije je predstavljao vrhovno vojno rukovodstvo Narodnooslobodilačkog pokreta i imao ulogu rukovođenja oružanim snagama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije tijekom Narodnooslobodilačke borbe od srpnja 1941. do svibnja 1945. godine.

Novi!!: Franjo Tuđman i Vrhovni štab NOVJ-a · Vidi više »

Vrhovni zapovjednik

Vrhovni zapovjednik je najviše i središnje tijelo zapovijedanja i rukovođenja u oružanim snagama ili u združenim vojnim snagama vojnih saveza.

Novi!!: Franjo Tuđman i Vrhovni zapovjednik · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Vukovar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Franjo Tuđman i Zagreb · Vidi više »

Zapadni Balkan

Sintagma Zapadni Balkan je prije svega politička kategorija i označava uglavnom sve države jugoistočne Europe koje nisu članice Europske unije.

Novi!!: Franjo Tuđman i Zapadni Balkan · Vidi više »

Zdravko Tomac

Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.

Novi!!: Franjo Tuđman i Zdravko Tomac · Vidi više »

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.

Novi!!: Franjo Tuđman i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »

Zlatko Tomčić

Zlatko Tomčić (Zagreb, 10. srpnja 1945.), hrvatski političar, bivši predsjednik Hrvatske seljačke stranke, te bivši predsjednik Hrvatskoga sabora.

Novi!!: Franjo Tuđman i Zlatko Tomčić · Vidi više »

Zračna luka „Franjo Tuđman”

Zračna luka „Franjo Tuđman” (IATA: ZAG, ICAO: LDZA) najveća je i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Franjo Tuđman i Zračna luka „Franjo Tuđman” · Vidi više »

Zvonimir Červenko

Stožerni general Zvonimir Červenko (Prijepolje, Srbija, 13. studenoga 1926. – Zagreb, Hrvatska, 17. veljače 2001.), hrvatski general, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Franjo Tuđman i Zvonimir Červenko · Vidi više »

Zvonimir Despot

Zvonimir Despot (Koprivnica, 19. travnja 1970.) novinar, urednik i kolumnist Večernjeg lista iz Zagreba, povjesničar i publicist.

Novi!!: Franjo Tuđman i Zvonimir Despot · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Franjo Tuđman i 10. prosinca · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: Franjo Tuđman i 11. prosinca · Vidi više »

13. prosinca

13.

Novi!!: Franjo Tuđman i 13. prosinca · Vidi više »

14. svibnja

14.

Novi!!: Franjo Tuđman i 14. svibnja · Vidi više »

16. listopada

16.

Novi!!: Franjo Tuđman i 16. listopada · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Franjo Tuđman i 17. lipnja · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Franjo Tuđman i 1922. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Franjo Tuđman i 1948. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Franjo Tuđman i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Franjo Tuđman i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Franjo Tuđman i 1991. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Franjo Tuđman i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Franjo Tuđman i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Franjo Tuđman i 1997. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Franjo Tuđman i 1999. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Franjo Tuđman i 20. stoljeće · Vidi više »

22. ožujka

22.

Novi!!: Franjo Tuđman i 22. ožujka · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Franjo Tuđman i 25. srpnja · Vidi više »

26. kolovoza

26.

Novi!!: Franjo Tuđman i 26. kolovoza · Vidi više »

28. listopada

28.

Novi!!: Franjo Tuđman i 28. listopada · Vidi više »

29. listopada

29.

Novi!!: Franjo Tuđman i 29. listopada · Vidi više »

30. svibnja

30.

Novi!!: Franjo Tuđman i 30. svibnja · Vidi više »

6. studenoga

6.

Novi!!: Franjo Tuđman i 6. studenoga · Vidi više »

7. studenoga

7.

Novi!!: Franjo Tuđman i 7. studenoga · Vidi više »

8. lipnja

8.

Novi!!: Franjo Tuđman i 8. lipnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Dr. Franjo Tuđman, Tuđman.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni