Brže od pregledniku!
133 odnosi: Abeceda, Aleja glagoljaša, Armenija, Azbuka, Žakan Juri, Želimir Janeš, Ćiril i Metod, Bašćanska ploča, Baška, Biblija, Biskup, Branko Fučić, Brodski Drenovac, Broj, Cipar, Cres, Crno more, Dalmacija, Darko Žubrinić, Dominikanci, Dubrovnik, Franjo Rački, Glagoli, Glagoljica, Goti, Govor, Grafem, Grčki alfabet, Gruzija, Hazari, HRT – Glas Hrvatske, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatska književnost, Hrvatski jezik, Hum (Buzet), Humačka ploča, Ime, Inkunabula, Inocent IV., Istarski razvod, Istra, Isus, Ivan IV., Ivan X., Jasna Horvat, Jezikoslovlje, Johannes Gutenberg, Josip Bratulić, ..., Josip Hamm, Katolička Crkva, Kijev, Kijevski listići, Knjiga, Kopti, Kosinj, Kralj Tomislav, Kršćanstvo, Krbava, Križ, Krk, Krug, Kupa, Kvarnerski zaljev, Latinica, Leksikon hrvatske glagoljice, Lika, Lošinj, Lovčić, Marija Agnezija Pantelić, Međimurska županija, Milan Moguš, Misal kneza Anža Frankopana, Misal po zakonu rimskoga dvora, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Bijanković, Novgorod, Orljava, Paleografija, Papa, Parčićev misal, Pismo, Poljica, Povijest, Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika, Roč, Roman, SBTV, Sirija, Slavenski jezici, Slavonija, Slovenija, Slovo, Slovo (časopis), Solun, Staroruski jezik, Staroslavenski jezik, Stjepan Damjanović, Sveti Jeronim, Svijet, Trojezična hereza, Trojstvo, Trokut, Ukrajina, Vatroslav Jagić, Vinica (Tomislavgrad, BiH), Vinodolski zakonik, Vrbnik, Zadar, Zagrebačka katedrala, Znak, Zvonik, 10. stoljeće, 1047., 11. stoljeće, 12. stoljeće, 1248., 13. stoljeće, 1345., 14. stoljeće, 1483., 15. stoljeće, 1544., 16. stoljeće, 1861., 1939., 1992., 2006., 2009., 4. stoljeće, 9. stoljeće, 925.. Proširite indeks (83 više) »
Abeceda
Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.
Novi!!: Glagoljica i Abeceda · Vidi više »
Aleja glagoljaša
Ploča s opisom aleje Aleja glagoljaša, spomenički je kompleks spomen-obilježja glagoljaštvu i glagoljašima.
Novi!!: Glagoljica i Aleja glagoljaša · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Glagoljica i Armenija · Vidi više »
Azbuka
Glagoljski ''Codex Zographensis'' (10-11. stoljeće, Bugarska) Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda.
Novi!!: Glagoljica i Azbuka · Vidi više »
Žakan Juri
Odmorište Žakna Jurja, Aleja glagoljaša Žakan Juri (Roč, druga polovina 15. stoljeća – početak 16. stoljeća), istarski glagoljaški svećenik i vjesnik prve hrvatske tiskane knjige.
Novi!!: Glagoljica i Žakan Juri · Vidi više »
Želimir Janeš
Želimir Janeš (Sisak, 12. prosinca 1916. Zagreb, 23. siječnja 1996.), hrvatski je kipar i jedan od najznačajnijih hrvatskih medaljera.Rođen je u Sisku, 12.
Novi!!: Glagoljica i Želimir Janeš · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Glagoljica i Ćiril i Metod · Vidi više »
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.
Novi!!: Glagoljica i Bašćanska ploča · Vidi više »
Baška
Pogled na Bašku iz zraka. Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Glagoljica i Baška · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Glagoljica i Biblija · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Glagoljica i Biskup · Vidi više »
Branko Fučić
Branko Fučić (Bogovići u Dubašnici kraj Malinske, 8. rujna 1920. – Rijeka, 31. siječnja 1999.) istaknuti je hrvatski povjesničar umjetnosti i kulture, znanstvenik, esejist, paleograf, arheolog, putopisac, vodeći stručnjak i promicatelj glagoljaške baštine i srednjovjekovnog zidnog slikarstva Istre.
Novi!!: Glagoljica i Branko Fučić · Vidi više »
Brodski Drenovac
Brodski Drenovac je selo u istočnoj Hrvatskoj, u istočnom dijelu Požeško-slavonske županije, između Pleternice i Slavonskoga Broda.
Novi!!: Glagoljica i Brodski Drenovac · Vidi više »
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Novi!!: Glagoljica i Broj · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Glagoljica i Cipar · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Glagoljica i Cres · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Glagoljica i Crno more · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Glagoljica i Dalmacija · Vidi više »
Darko Žubrinić
Darko Žubrinić (Zagreb, 1956.) hrvatski matematičar.
Novi!!: Glagoljica i Darko Žubrinić · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Glagoljica i Dominikanci · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Glagoljica i Dubrovnik · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Glagoljica i Franjo Rački · Vidi više »
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Novi!!: Glagoljica i Glagoli · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Glagoljica i Glagoljica · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Glagoljica i Goti · Vidi više »
Govor
Govor je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova.
Novi!!: Glagoljica i Govor · Vidi više »
Grafem
Grafem (grč. γράφω - pisati) je najmanja semantički određujuća jedinica pisanog jezika.
Novi!!: Glagoljica i Grafem · Vidi više »
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Novi!!: Glagoljica i Grčki alfabet · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Glagoljica i Gruzija · Vidi više »
Hazari
Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Novi!!: Glagoljica i Hazari · Vidi više »
HRT – Glas Hrvatske
Glas Hrvatske cjelodnevni je međunarodni program Hrvatskoga radija koji je danas diljem svijeta moguće slušati isključivo preko interneta (HRTi i ostale stream usluge).
Novi!!: Glagoljica i HRT – Glas Hrvatske · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Glagoljica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Glagoljica i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Glagoljica i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Glagoljica i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hum (Buzet)
Hum je naselje u sastavu Grada Buzeta u Istarskoj županiji.
Novi!!: Glagoljica i Hum (Buzet) · Vidi više »
Humačka ploča
Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.
Novi!!: Glagoljica i Humačka ploča · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Glagoljica i Ime · Vidi više »
Inkunabula
Gutenbergova Biblija Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to Senj i Kosinj. Inkunabula (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1500. godine.
Novi!!: Glagoljica i Inkunabula · Vidi više »
Inocent IV.
Inocent IV šalje dominikance i franjevce Tatarima Papa Inocent IV, rođen kao Sinibaldo Fieschi (Genova, potkraj 12. stoljeća - Napulj, 7. prosinca 1254.), jedan je od značajnih srednjovjekovnih Papa, koji je imao važnu ulogu u sukobu između carstva i papinstva.
Novi!!: Glagoljica i Inocent IV. · Vidi više »
Istarski razvod
državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike).
Novi!!: Glagoljica i Istarski razvod · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Glagoljica i Istra · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Glagoljica i Isus · Vidi više »
Ivan IV.
* Ivan IV., papa.
Novi!!: Glagoljica i Ivan IV. · Vidi više »
Ivan X.
Ivan X., papa od ožujka 914. do svibnja 928. godine.
Novi!!: Glagoljica i Ivan X. · Vidi više »
Jasna Horvat
Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, multimedijska umjetnica, teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.
Novi!!: Glagoljica i Jasna Horvat · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Glagoljica i Jezikoslovlje · Vidi više »
Johannes Gutenberg
Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.
Novi!!: Glagoljica i Johannes Gutenberg · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Glagoljica i Josip Bratulić · Vidi više »
Josip Hamm
Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.
Novi!!: Glagoljica i Josip Hamm · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Glagoljica i Katolička Crkva · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Glagoljica i Kijev · Vidi više »
Kijevski listići
Sedma stranica Kijevskog misala Treća stranica Kijevskog misala Kijevski listići sedmolisni su glagoljski rukopis staroslavenskog kanona koji sadrži dijelove rimske liturgije.
Novi!!: Glagoljica i Kijevski listići · Vidi više »
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Novi!!: Glagoljica i Knjiga · Vidi više »
Kopti
Kopti (Koptski jezik: ⲚⲓⲢⲉⲙ̀ⲛⲭⲏⲙⲓ ̀ⲛ̀Ⲭⲣⲏⲥⲧⲓ̀ⲁⲛⲟⲥ) su potomci hamitskih Egipćana koji nisu ni poslije arapskog ni poslije turskog osvajanja prešli na islam, već su ostali kršćani monofiziti.
Novi!!: Glagoljica i Kopti · Vidi više »
Kosinj
Kosinjska dolina. Kosinjski most. Kosinj ili Kosinjska dolina je mikroregija i dolina u Hrvatskoj.
Novi!!: Glagoljica i Kosinj · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Glagoljica i Kralj Tomislav · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Glagoljica i Kršćanstvo · Vidi više »
Krbava
Krbava je kraj u istočnoj Lici, Republika Hrvatska.
Novi!!: Glagoljica i Krbava · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Glagoljica i Križ · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Glagoljica i Krk · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Glagoljica i Krug · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Glagoljica i Kupa · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Glagoljica i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: Glagoljica i Latinica · Vidi više »
Leksikon hrvatske glagoljice
Leksikon hrvatske glagoljice djelo je hrvatskog akademika i jezikoslovca Josipa Bratulića u kojem je opisao pojmove vezane uz glagoljicu i ćirilometodsku tradiciju u Hrvata.
Novi!!: Glagoljica i Leksikon hrvatske glagoljice · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Glagoljica i Lika · Vidi više »
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Novi!!: Glagoljica i Lošinj · Vidi više »
Lovčić
Crkva i škola u Lovčiću Lovčić je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Brodski Stupnik u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Glagoljica i Lovčić · Vidi više »
Marija Agnezija Pantelić
Marija Agnezija Pantelić (Ferdinandovac, 12. lipnja 1915. – Zagreb, 8. listopada 2008.), hrvatska paleoslavistica.
Novi!!: Glagoljica i Marija Agnezija Pantelić · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Glagoljica i Međimurska županija · Vidi više »
Milan Moguš
Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Glagoljica i Milan Moguš · Vidi više »
Misal kneza Anža Frankopana
Misal kneza Anža Frankopana je povijesni roman hrvatskoga književnika Tomislava Beronića iz 2023., u potpunosti napisan i tiskan na glagoljici.
Novi!!: Glagoljica i Misal kneza Anža Frankopana · Vidi više »
Misal po zakonu rimskoga dvora
Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ''Misal po zakonu rimskoga dvora'' Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno.
Novi!!: Glagoljica i Misal po zakonu rimskoga dvora · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: Glagoljica i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
Nikola Bijanković
Nikola Bijanković Nikola Bijanković (Split, 15. kolovoza 1645. – Makarska, 10. kolovoza 1730.), makarski biskup, sluga Božji.
Novi!!: Glagoljica i Nikola Bijanković · Vidi više »
Novgorod
Gradovi u Rusiji.
Novi!!: Glagoljica i Novgorod · Vidi više »
Orljava
Orljava je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Save.
Novi!!: Glagoljica i Orljava · Vidi više »
Paleografija
Paleografija (grč: παλαιός+ γράφω - staro, drevno pisanje) je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem razvoja pisma kroz povijest, te praksa čitanja i dešifriranja starih rukopisa s ciljem da omogući ispravno čitanje, i odredi mjesto i vrijeme nastanka starih rukopisa i natpisa.
Novi!!: Glagoljica i Paleografija · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Glagoljica i Papa · Vidi više »
Parčićev misal
Parčićev misal je glagoljsko izdanje Rimskoga Misala na crkvenoslavenskomu jeziku (»Slavonico idiomate«) iz 1893.
Novi!!: Glagoljica i Parčićev misal · Vidi više »
Pismo
logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.
Novi!!: Glagoljica i Pismo · Vidi više »
Poljica
Poljica su kraj istočno od Splita.
Novi!!: Glagoljica i Poljica · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Glagoljica i Povijest · Vidi više »
Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika
Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika je jedini izravno datiran spomenik toga prvog latiničkog razdoblja iz 1345. godine.
Novi!!: Glagoljica i Red i zakon od primlenja na dil dobroga čińenja sestar naših reda svetoga otca našega Dominika · Vidi više »
Roč
Roč je naselje u Istarskoj županiji.
Novi!!: Glagoljica i Roč · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Glagoljica i Roman · Vidi više »
SBTV
SBTV, odnosno Slavonskobrodska televizija je utemeljena rujna 2003. godine, a prvi program emitiran je 1. srpnja 2004. godine.
Novi!!: Glagoljica i SBTV · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Glagoljica i Sirija · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Glagoljica i Slavenski jezici · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Glagoljica i Slavonija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Glagoljica i Slovenija · Vidi više »
Slovo
Slovo je svakodnevni naziv za simbol u nekom pismu, najčešće alfabetskom.
Novi!!: Glagoljica i Slovo · Vidi više »
Slovo (časopis)
Slovo je međunarodni časopis Staroslavenskog instituta.
Novi!!: Glagoljica i Slovo (časopis) · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Glagoljica i Solun · Vidi više »
Staroruski jezik
Staroruski jezik (ISO 639: orv), povijesni istočnoslavenski jezik koji se govorio između 10. i 17. stoljeća.
Novi!!: Glagoljica i Staroruski jezik · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Glagoljica i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Stjepan Damjanović
Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: Glagoljica i Stjepan Damjanović · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Glagoljica i Sveti Jeronim · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Glagoljica i Svijet · Vidi više »
Trojezična hereza
Trojezična hereza je naziv kojim je sv. Konstantin Ćiril početkom 9.
Novi!!: Glagoljica i Trojezična hereza · Vidi više »
Trojstvo
Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.
Novi!!: Glagoljica i Trojstvo · Vidi više »
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Novi!!: Glagoljica i Trokut · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Glagoljica i Ukrajina · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Glagoljica i Vatroslav Jagić · Vidi više »
Vinica (Tomislavgrad, BiH)
Vinica je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Glagoljica i Vinica (Tomislavgrad, BiH) · Vidi više »
Vinodolski zakonik
Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.
Novi!!: Glagoljica i Vinodolski zakonik · Vidi više »
Vrbnik
Lučica u Vrbniku. Vrbnik je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Glagoljica i Vrbnik · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Glagoljica i Zadar · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Glagoljica i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Znak
wikipedije. Znak je predstavljanje predmeta koje podrazumijeva vezu između sebe i dotičnog predmeta.
Novi!!: Glagoljica i Znak · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Glagoljica i Zvonik · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 10. stoljeće · Vidi više »
1047.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 1047. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 12. stoljeće · Vidi više »
1248.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 1248. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 13. stoljeće · Vidi više »
1345.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 1345. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 14. stoljeće · Vidi više »
1483.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 1483. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 15. stoljeće · Vidi više »
1544.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 1544. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 16. stoljeće · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 1861. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 1939. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Glagoljica i 1992. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Glagoljica i 2006. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Glagoljica i 2009. · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 4. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 9. stoljeće · Vidi više »
925.
Bez opisa.
Novi!!: Glagoljica i 925. · Vidi više »
