Brže od pregledniku!
31 odnosi: Biljke, Bukovke, Bukvolike, Carl Linné, Cvijet, Drvo (materijal), Dvosupnice, Hrast šiškar, Hrast cer, Hrast crnika, Hrast kitnjak, Hrast lužnjak, Hrast medunac, Hrast oštrika, Hrast plutnjak, Hrvatska, Hrvatska kuna, Hrvatski rast, Kanarski hrast, Lipa (novac), Makedonski hrast, Plod, Prašnik, Pup, Quercus acerifolia, Quercus xanthotricha, Sjemenjače, Sladun, Stablo, Velika česmina, Vrsta.
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Hrast i Biljke · Vidi više »
Bukovke
Bukovke (lat. Fagaceae), biljna porodica u redu bukvolike koja dobiva ime po rodu bukvi (Fagus) i najvažnijoj vrsti europska ili obična bukva (Fagus sylvatica) kojna raste po brdovitim i planinskim krajevima Europe.
Novi!!: Hrast i Bukovke · Vidi više »
Bukvolike
Bukvolike (lat. Fagales), biljni red u razredu dvosupnica s osam porodica, od kojih je najvažnija, bukovke redu dala svoje ime.
Novi!!: Hrast i Bukvolike · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Hrast i Carl Linné · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Hrast i Cvijet · Vidi više »
Drvo (materijal)
Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.
Novi!!: Hrast i Drvo (materijal) · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Hrast i Dvosupnice · Vidi više »
Hrast šiškar
Hrast šiškar (Quercus ithaburensis subsp. macrolepis) je poluzimzeleni istočnomediteranski hrast.
Novi!!: Hrast i Hrast šiškar · Vidi više »
Hrast cer
Hrast cer (Quercus cerris) je bjelogorično drvo, iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Hrast i Hrast cer · Vidi više »
Hrast crnika
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Hrast i Hrast crnika · Vidi više »
Hrast kitnjak
Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Hrast i Hrast kitnjak · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Hrast i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrast medunac
Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Hrast i Hrast medunac · Vidi više »
Hrast oštrika
Takozvani palestinski hrast snimlje u Izraelu, sinonimni naziv Quercus calliprinos priznat je kao Q. coccifera Hrast oštrika ili prnar (lat. Quercus coccifera) je vrsta hrasta porodice Fagaceae iz roda Quercus.
Novi!!: Hrast i Hrast oštrika · Vidi više »
Hrast plutnjak
Carlos de Bragança: Hrast plutnjak (O Sobreiro). 1905. Hrast plutnjak (lat. Quercus suber) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Hrast i Hrast plutnjak · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrast i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Hrast i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatski rast
Hrvatski rast (Hrast) je bio hrvatski politički pokret, stranka i udruga, koji objedinjava političke stranke, građanske udruge i pojedince, tradicionalno, konzervativno, nacionalno i demokršćanski usmjerene.
Novi!!: Hrast i Hrvatski rast · Vidi više »
Kanarski hrast
Kanarski hrast (“alžirski hrast”; lat. Quercus canariensis), poluzimzeleno drvo iz sjeverne Afrike (Maroko, Alžir, Tunis), južnog Portugala i Španjolske.
Novi!!: Hrast i Kanarski hrast · Vidi više »
Lipa (novac)
Lipa, stoti dio jedne hrvatske kune, hrvatske novčane jedinice do 31.
Novi!!: Hrast i Lipa (novac) · Vidi više »
Makedonski hrast
Makedonski hrast (Quercus trojana) je istočnomediteranska vrsta hrasta.
Novi!!: Hrast i Makedonski hrast · Vidi više »
Plod
Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.
Novi!!: Hrast i Plod · Vidi više »
Prašnik
Prašnik je cvjetni organ nositelj muškog spola u funkciji razmnožavanja.
Novi!!: Hrast i Prašnik · Vidi više »
Pup
gorskog javora Pup ili pupoljak je embrionski ili nerazvijeni dio izdanka, koji se nalazi na stabljici odnosno u podnožju lista.
Novi!!: Hrast i Pup · Vidi više »
Quercus acerifolia
Quercus acerifolia je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Hrast i Quercus acerifolia · Vidi više »
Quercus xanthotricha
Quercus xanthotricha, vrsta hrasta, drveta iz porodice Fagaceae, koje raste u Vijetnamu, Laosu i kineskoj provinciji Yunnan.
Novi!!: Hrast i Quercus xanthotricha · Vidi više »
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Novi!!: Hrast i Sjemenjače · Vidi više »
Sladun
Sladun (sladunac, hrast sladunac, lat. Quercus frainetto), listopadno stablo iz porodice bukovki, rod hrastova.
Novi!!: Hrast i Sladun · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Hrast i Stablo · Vidi više »
Velika česmina
Velika česmina (velelisna česmina, lat. Quercus aucheri) je vrsta vazdazelenog grma ili stabla porodice Fagaceae, rod Quercus.
Novi!!: Hrast i Velika česmina · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Hrast i Vrsta · Vidi više »
