Komunikacija

496 odnosi: Adolfo Weber Tkalčević, Adrianskoga mora sirena, Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Akuzativ, Alofon, Alveolarni lateralni aproksimant, Alveolarni nazal, Alveolarni tap, Alveolarni vibrant, Ana Katarina Zrinski, Andrija Kačić Miošić, Anglizam, Ante Kuzmanić, Antun Dalmatin, Antun Mažuranić, Aorist, Aproksimant, Arapski jezik, Artur Bagdasarov, Atribut, Austrija, Austroslavizam, Đuro Daničić, Šiško Menčetić, Šime Starčević, Školska knjiga, Šleski jezik, Žarko Muljačić, Čakavsko narječje, Čeh, Leh i Meh, Čehizam, Čestice (vrsta riječi), Ćiril i Metod, Bašćanska ploča, Balade Petrice Kerempuha, Baltoslavenski jezici, Banovina, Baranja, Barok, Bartol Kašić, Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna palatalna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni alveolo-palatalni frikativ, Bezvučni bilabijalni ploziv, Bezvučni glotalni frikativ, Bezvučni labiodentalni frikativ, Bezvučni postalveolarni frikativ, ..., Bezvučni velarni frikativ, Bezvučni velarni ploziv, Biblija, Bjeloruski jezik, Bošnjački jezik, Božidar Finka, Bogoslav Šulek, Boka kotorska, Boks, Bosna, Bosna i Hercegovina, Brailleevo pismo, Brojevi (vrsta riječi), Bugarski jezik, Bulcsú László, Crkvenoslavenski jezik, Crna Gora, Crnogorski jezik, Dalibor Brozović, Dalmacija, Danica (časopis), Danski jezik, Dativ, Džore Držić, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Digraf (fonetika), Dijakritički znakovi, Dijalekt, Dominikanci, Dominko Zlatarić, Donjolužičkosrpski jezik, Drago Štambuk, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Družba Isusova, Druga palatalizacija, Dubrovačka Republika, Dubrovački dijalekt, Dubrovnik, Dunja Brozović Rončević, Dvoglas, Engleski jezik, Enklitika, Estonski jezik, Europa, Europska unija, Finski jezik, Fonem, Fonologija, Fran Krsto Frankapan, Fran Kurelac, Francuski jezik, Franjevci, Futur drugi, Futur prvi, Galicizam, Genitiv, Germanizam, Glagoli, Glagoljica, Glagolski pridjev, Glagolski prilog, Glas, Gordan Grlić Radman, Gornje Mrzlo Polje Mrežničko, Gornjolužičkosrpski jezik, Gorski kotar, Govori bokeljskih Hrvata, Govori Hrvata iločkoga područja, Govori Janjeva i Letnice, Govori rekaških Hrvata, Gradišćanski Hrvati, Gradišćanskohrvatski jezik, Gradišće, Gramatički rod, Gramatika, Gramatika hrvatskoga jezika, Grecizam, Grgur XV., Gruzijski jezik, Hanibal Lucić, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatska barokna književnost, Hrvatske gramatike, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski rječnici, Hrvatski sabor, Hrvatski standardni jezik, Hrvatski zavod za norme, Hrvatsko primorje, Hrvojev misal, Humačka ploča, Hvar, Ijekavski govor, Ikavski govor, Ilirski pokret, Imenice, Imperativ, Imperfekt, Indoeuropski jezici, Institut za hrvatski jezik, Instrumental, Irski jezik, Islandski jezik, Istarski razvod, Istočnojužnoslavenski jezici, Istra, Italija, Iva Lukežić, Ivan Belostenec, Ivan Broz, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Mažuranić, Ivo Škarić (jezikoslovac), Jakov Mikalja, Janjevci, Janko Drašković, Jat, Jednačenje po mjestu tvorbe, Jednačenje po zvučnosti, Jednina, Jezično čistunstvo, Jezikoslovlje, Joakim Stulli, Josip Lisac, Josip Voltić, Jotacija, Južnoslavenski jezici, Junije Palmotić, Kašupski jezik, Kajkavsko narječje, Karaš-severinska županija, Karaševo, Karaševski Hrvati, Karaševsko-svinjički dijalekt, Katolička Crkva, Katolička obnova, Klip, Književnost, Kondicional, Korčula, Kordun, Korijenski pravopis, Kraljevina Jugoslavija, Kroatistika, Ksaver Šandor Gjalski, Kukuruz, Labiodentalni aproksimant, Labiodentalni nazal, Latinica, Latinizam, Latinski jezik, Leksem, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Letnica, Lika, Litavski jezik, Ljudevit Gaj, Lokativ, London, Londonac, Mađarizam, Mađarska, Mađarski jezik, Makarska, Makedonski jezik, Marijan Krmpotić, Marin Držić, Marko Marulić, Materinski jezik, Matica hrvatska, Matija Antun Relković, Matija Divković, Mato Marčinko, Mavro Vetranović, Međunarodna fonetska abeceda, Međunarodni standardni knjižni broj, Međunarodno fonetsko društvo, Međunarodno priznanje Hrvatske, Memorandum SANU, Migracije Hrvata pred Turcima, Mijo Lončarić, Milan Moguš, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Mir u Srijemskim Karlovcima, Miro Kačić, Miroslav Krleža, Misal kneza Novaka, Mletačka Republika, Množina, Molise, Morfem, Morfologija (jezikoslovlje), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Naglasak, Narječja hrvatskog jezika, Narječje, Narodna knjižnica Srbije, Nematerijalna kulturna baština, Nepostojano a, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola VII. Zrinski, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Nominativ, Norveški jezik, Novine Horvatzke, Novoštokavski jekavski dijalekt, Novogrčki jezik, Onomatopeja, Općeslavenski lingvistički atlas, Optativ, Oružane snage Republike Hrvatske, Padež, Palatalizacija, Palatalni aproksimant, Palatalni lateralni aproksimant, Palatalni nazal, Pavle Ivić, Perfekt, Perzijski jezik, Petar Guberina, Petar Hektorović, Petar IV. Zrinski, Petar Preradović, Petar Zoranić, Planina, Pluskvamperfekt, Poljski jezik, Pomoćni glagoli, Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021., Portugalski jezik, Posuđenice, Povijest jezika u Bosni i Hercegovini, Praslavenski jezik, Pravopis hrvatskoga jezika, Predikat, Predmetak, Prevedenice, Prezent, Pridjevi, Prijedlozi, Prijeglas, Prijevoj, Prilozi, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Progresivna palatalizacija, Proteza (jezikoslovlje), Protureformacija, Prva palatalizacija, Putni tovaruš, Racionalizam, Radoslav Katičić, Rafo Bogišić, Ranko Matasović, Rat, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Refleksi jata, Rekaš, Renesansa, Rim, Rječnik, Rumunjska, Rusinski jezik, Rusizam, Ruski jezik, Samoglasnik, Savez komunista Jugoslavije, Sibilarizacija, Sinonim, Sjedinjene Američke Države, Sjeverozapadna Hrvatska, Sklonidba, Slaveni, Slavenski jezici, Slavistika, Slavonija, Slog, Slovačka, Slovački jezik, Slovenski jezik, Službeni jezici Europske unije, Službeni jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Solun, Split, Spomenici hrvatske pismenosti, Sprezanje, Srđan Španović, Srbija, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Standardni jezik, Stipe Šuvar, Stjepan Babić, Stjepan Konzul Istranin, Stjepan Krasić, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Suglasnik, Supin, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Talijanizam, Talijanski jezik, Tekst, Tenk, Tin Ujević, Tjesnačnik, Toki pona, Tomislav Maretić, Tuđice, Turcizam, Turska, Turski jezik, Ukrajinski jezik, Unitarističko jugoslavenstvo, Urban VIII., Usklici, Varaždinske Toplice, Vatikanski hrvatski molitvenik, Vatroslav Murvar, Velarni nazal, Velški jezik, Venecija, Venetski jezik, Veznici, Vibrant, Vijenac (časopis), Vikend, Vinko Grubišić, Vinodolski zakonik, Vjekoslav Babukić, Vladimir Nazor, Vojvodina, Vokalizacija, Vokativ, Vuk Karadžić, Wikipedija na hrvatskome jeziku, Zadar, Zagreb, Zamjenice, Zapadnoštokavsko narječje, Zapadnojužnoslavenski jezici, Zapornik, Zelenortska Republika, Znanost, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Zora dalmatinska, Zvonimir Bartolić, Zvučna alveolarna afrikata, Zvučna palatalna afrikata, Zvučna postalveolarna afrikata, Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni alveolarni ploziv, Zvučni alveolo-palatalni frikativ, Zvučni bilabijalni ploziv, Zvučni glotalni frikativ, Zvučni labijalizirani velarni aproksimant, Zvučni labiodentalni frikativ, Zvučni postalveolarni frikativ, Zvučni velarni frikativ, Zvučni velarni ploziv, 1. rujna, 1. srpnja, 10. prosinca, 11. stoljeće, 1100., 1184., 1250., 1275., 1288., 1309., 1345., 1368., 14. stoljeće, 1400., 1404., 1457., 1461., 15. stoljeće, 1501., 1527., 16. stoljeće, 1604., 1622., 1623., 1640., 1649., 1651., 1655., 17. lipnja, 17. stoljeće, 1756., 1759., 1762., 1779., 18. stoljeće, 18. studenoga, 1809., 1816., 1825., 1830., 1835., 1847., 1854., 1872., 1889., 1892., 1895., 1899., 19. stoljeće, 1901., 1931., 1938., 1939., 1942., 1954., 1960., 1963., 1967., 1971., 1972., 1973., 1974., 1979., 1986., 1988., 1989., 1990., 1997., 20. stoljeće, 2000., 2008., 2013., 23. listopada, 7. prosinca, 9. stoljeće. Proširite indeks (446 više) » « Stisni indeks

Adolfo Weber Tkalčević

Adolfo Weber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Adolfo Weber Tkalčević · Vidi više »

Adrianskoga mora sirena

Spjev ''Adrianskoga mora sirena'' koji je Petar Zrinski objavio 1660. godine Adrianskoga mora sirena, hrvatski je barokni spjev.

Novi!!: Hrvatski jezik i Adrianskoga mora sirena · Vidi više »

Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatski jezik i Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Novi!!: Hrvatski jezik i Akuzativ · Vidi više »

Alofon

Alofon (grčki: ἄλλος 'drugi' i φωνή 'zvuk', 'glas') je u fonetici naziv za izgovornu varijantu fonema koja nema utjecaja na značenje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Alofon · Vidi više »

Alveolarni lateralni aproksimant

Alveolarni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Alveolarni lateralni aproksimant · Vidi više »

Alveolarni nazal

Alveolarni nazal suglasnik je koji postoji u gotovo svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Alveolarni nazal · Vidi više »

Alveolarni tap

Alveolarni tap, dotačnik ili okrznik jest glas koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Alveolarni tap · Vidi više »

Alveolarni vibrant

Alveolarni vibrant jest suglasnik koji postoji u nekim jezicima; u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Alveolarni vibrant · Vidi više »

Ana Katarina Zrinski

Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ana Katarina Zrinski · Vidi više »

Andrija Kačić Miošić

Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »

Anglizam

Anglizmi (anglicizmi) su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz engleskog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Anglizam · Vidi više »

Ante Kuzmanić

Kip Ante Kuzmanića u Zadru Ante Kuzmanić (Split, 12. lipnja 1807. – Zadar, 10. prosinca 1879.), hrvatski novinar i liječnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ante Kuzmanić · Vidi više »

Antun Dalmatin

Antun Dalmatin (Anton Dalmatin) (?, početkom 16. st. - Ljubljana, svibanj 1579.), hrvatski protestantski pisac.

Novi!!: Hrvatski jezik i Antun Dalmatin · Vidi više »

Antun Mažuranić

'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Antun Mažuranić · Vidi više »

Aorist

Aorist (grč., aoristos.

Novi!!: Hrvatski jezik i Aorist · Vidi više »

Aproksimant

Aproksimanti su suglasnici koji su bliski samoglasnicima.

Novi!!: Hrvatski jezik i Aproksimant · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Arapski jezik · Vidi više »

Artur Bagdasarov

Artur Rafaelovič Bagdasarov, rus.

Novi!!: Hrvatski jezik i Artur Bagdasarov · Vidi više »

Atribut

Atribut je nesamostalni rečenični dio koji se dodaje kojoj imenskoj riječi (imenici, imeničnoj zamjenici ili poimeničenom pridjevu) i pobliže je opisuje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Atribut · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Hrvatski jezik i Austrija · Vidi više »

Austroslavizam

Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Austroslavizam · Vidi više »

Đuro Daničić

'''Đuro Daničić''' Đuro Daničić (pravo prezime Popović) (Novi Sad, 4. travnja 1825. – Zagreb, 17. studenoga 1882.) bio je hrvatski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Đuro Daničić · Vidi više »

Šiško Menčetić

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. – 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u 15. stoljeću.

Novi!!: Hrvatski jezik i Šiško Menčetić · Vidi više »

Šime Starčević

Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. - Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Šime Starčević · Vidi više »

Školska knjiga

Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Školska knjiga · Vidi više »

Šleski jezik

Šleski jezik (gornjošleski; šleski: ślōnskŏ gŏdka, ślůnsko godka (šleski izgovor); ISO 639-3: szl), zapadnoslavenski jezik kojim govori 509 000 ljudi (popis 2011.) na području Šleske u Poljskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Šleski jezik · Vidi više »

Žarko Muljačić

Žarko Muljačić (Split, 2. listopada 1922. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.) hrvatski filolog, hrvatski i njemački sveučilišni profesor te talijanski akademik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Žarko Muljačić · Vidi više »

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.

Novi!!: Hrvatski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Čeh, Leh i Meh

Leh, Čeh i Meh legenda je o trojici braće – Lehu, Čehu i Mehu – koji su utemeljitelji triju slavenskih zemalja: Lehijske, (Poljske); Češke (Bohemije, Moravske, Šleske; sve u današnjoj Češkoj), i Rutenije (koja je dijelom u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini).

Novi!!: Hrvatski jezik i Čeh, Leh i Meh · Vidi više »

Čehizam

Bohemizmi ili čehizmiStjepan Babić, Ivo Baučić, Vlatka Baučić, Tvrtko Čubelić, Jere Gojanović, Mirko Martić, Ante Marušić, Milenko Sevdić, Zvonimir Supek, Ivan Vitez, Ivan Vrančić, te sur.

Novi!!: Hrvatski jezik i Čehizam · Vidi više »

Čestice (vrsta riječi)

Čestice ili partikule nepromjenjiva su vrsta riječi kojima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza.

Novi!!: Hrvatski jezik i Čestice (vrsta riječi) · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ćiril i Metod · Vidi više »

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bašćanska ploča · Vidi više »

Balade Petrice Kerempuha

Vanje Radauša, postavljen 1955. godine na malen trg na kojem se preko dana prodaje cvijeće. Balade Petrice Kerempuha je zbirka pjesama, nedvojbeno najveći pjesnički ostvaraj Miroslava Krleže, te jedno od najvećih djela hrvatske književnosti, prvi put je objavljena 1936. godine u Ljubljani.

Novi!!: Hrvatski jezik i Balade Petrice Kerempuha · Vidi više »

Baltoslavenski jezici

Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.

Novi!!: Hrvatski jezik i Baltoslavenski jezici · Vidi više »

Banovina

Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Novi!!: Hrvatski jezik i Banovina · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Baranja · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i Barok · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bartol Kašić · Vidi više »

Bezvučna alveolarna afrikata

Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučna alveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučna palatalna afrikata

Bezvučna palatalna afrikata ili bezvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji je rijedak u jezicima svijeta, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučna palatalna afrikata · Vidi više »

Bezvučna postalveolarna afrikata

Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »

Bezvučni alveolarni frikativ

Bezvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant koji se u međunarodnoj fonetskoj abecedi označava simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni alveolarni ploziv

Bezvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Bezvučni alveolo-palatalni frikativ

Bezvučni alveolo-palatalni frikativ glas je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučni alveolo-palatalni frikativ · Vidi više »

Bezvučni bilabijalni ploziv

Bezvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji mnogim jezicima (njih 375), a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Bezvučni glotalni frikativ

Bezvučni glotalni frikativ jest glas koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučni glotalni frikativ · Vidi više »

Bezvučni labiodentalni frikativ

Bezvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »

Bezvučni postalveolarni frikativ

Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni frikativ

Bezvučni velarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučni velarni frikativ · Vidi više »

Bezvučni velarni ploziv

Bezvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bezvučni velarni ploziv · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Hrvatski jezik i Biblija · Vidi više »

Bjeloruski jezik

Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bjeloruski jezik · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bošnjački jezik · Vidi više »

Božidar Finka

Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. – 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac i pjesnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Božidar Finka · Vidi više »

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bogoslav Šulek · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Hrvatski jezik i Boka kotorska · Vidi više »

Boks

Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Boks · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bosna · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brailleevo pismo

Louis Braille napisano Brailleevim pismom Brailleevo pismo sistem je pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama, koji je 1829.

Novi!!: Hrvatski jezik i Brailleevo pismo · Vidi više »

Brojevi (vrsta riječi)

Brojevi su promjenjiva vrsta riječi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Brojevi (vrsta riječi) · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bugarski jezik · Vidi više »

Bulcsú László

Bulcsú László (Čakovec, 9. listopada 1922. − Čabraji kod Križevaca, 4. siječnja 2016.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je poznavao 40 jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bulcsú László · Vidi više »

Crkvenoslavenski jezik

Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.

Novi!!: Hrvatski jezik i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Hrvatski jezik i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Novi!!: Hrvatski jezik i Crnogorski jezik · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dalibor Brozović · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dalmacija · Vidi više »

Danica (časopis)

Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.

Novi!!: Hrvatski jezik i Danica (časopis) · Vidi više »

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Danski jezik · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dativ · Vidi više »

Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

Novi!!: Hrvatski jezik i Džore Držić · Vidi više »

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Hrvatski jezik i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »

Digraf (fonetika)

Dvoslov, dvostruki znak, digram ili digraf (di- + -gram ili -graf) kombinacija je dvaju slova (grafema) kojima je namjena označiti jedan, suglasnički ili samoglasnički glas (fonem).

Novi!!: Hrvatski jezik i Digraf (fonetika) · Vidi više »

Dijakritički znakovi

Dijakritički znakovi (od starogrčke riječi διακριτικός diakritikos, "koji razlikuje") su znakovi različitog oblika - točke, crtice, kvačice, kružići i sl.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dijakritički znakovi · Vidi više »

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dijalekt · Vidi više »

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dominikanci · Vidi više »

Dominko Zlatarić

'''Dominko Zlatarić''' Dominko Zlatarić (isto Dinko, Dubrovnik, 1558. – Dubrovnik, 1613.), bio je hrvatski renesansni pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dominko Zlatarić · Vidi više »

Donjolužičkosrpski jezik

Donjolužičkosrpski jezik (dolnoserbski; ISO 639-3: dsb), zapadnoslavenski jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u Donjoj Lužici (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih Lužičkih Srba (Donji Lužičani, Wendojo).

Novi!!: Hrvatski jezik i Donjolužičkosrpski jezik · Vidi više »

Drago Štambuk

Drago Štambuk (Selca, Brač, 20. rujna 1950.) hrvatski je akademik, HAZU, Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2020., pristupljeno 19.

Novi!!: Hrvatski jezik i Drago Štambuk · Vidi više »

Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"

Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Novi!!: Hrvatski jezik i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Hrvatski jezik i Družba Isusova · Vidi više »

Druga palatalizacija

Druga (regresivna) palatalizacija (poznatija pod nazivom sibilarizacija) naziv je za glasovnu promjenu koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Druga palatalizacija · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovački dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Dubrovački dijalekt je novoštokavski (i)jekavski poddijalekt koji je isključivo hrvatski.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dubrovački dijalekt · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dubrovnik · Vidi više »

Dunja Brozović Rončević

Dunja Brozović Rončević (Zadar, 23. srpnja 1960.), hrvatska jezikoslovka.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dunja Brozović Rončević · Vidi više »

Dvoglas

Dvoglas (također i diftong ili dvoglasnik; od grčkog δίφθογγος) jest, u fonetici, naziv za složeni samoglasnik pri čijem se izgovoru unutar istoga sloga klizi iz položaja jednog samoglasnika u položaj drugoga, primjerice ai ili au.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dvoglas · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Engleski jezik · Vidi više »

Enklitika

Enklitike ili zanaglasnice ili naslonjenice riječi su koje nemaju svoga naglaska te se naslanjaju na riječ prije sebe tvoreći tako naglasnu cjelinu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Enklitika · Vidi više »

Estonski jezik

Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Estonski jezik · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Hrvatski jezik i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Hrvatski jezik i Europska unija · Vidi više »

Finski jezik

Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.

Novi!!: Hrvatski jezik i Finski jezik · Vidi više »

Fonem

Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Fonem · Vidi više »

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Novi!!: Hrvatski jezik i Fonologija · Vidi više »

Fran Krsto Frankapan

Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.

Novi!!: Hrvatski jezik i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »

Fran Kurelac

Fran Kurelac (Bruvno u Lici, 14. siječnja 1811. – Zagreb, 18. lipnja 1874.), hrvatski književnik i filolog.

Novi!!: Hrvatski jezik i Fran Kurelac · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Hrvatski jezik i Francuski jezik · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Hrvatski jezik i Franjevci · Vidi više »

Futur drugi

Futur drugi je glagolski oblik koji izriče radnju, stanje ili zbivanje za koje se pretpostavlja da će se dogoditi prije ili za vrijeme neke druge buduće radnje; stoga se ono katkad naziva i predbuduće glagolsko vrijeme.

Novi!!: Hrvatski jezik i Futur drugi · Vidi više »

Futur prvi

Futur prvi (lat. futurus.

Novi!!: Hrvatski jezik i Futur prvi · Vidi više »

Galicizam

Galicizmi su posuđenice u hrvatskome jeziku koje potječu iz francuskoga jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Galicizam · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Genitiv · Vidi više »

Germanizam

Germanizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Germanizam · Vidi više »

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Glagoli · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Glagoljica · Vidi više »

Glagolski pridjev

Glagolski pridjevi u hrvatskome jeziku mogu biti radni (aktivni) ili trpni (pasivni).

Novi!!: Hrvatski jezik i Glagolski pridjev · Vidi više »

Glagolski prilog

Glagolski prilozi jednostavni su glagolski oblici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Glagolski prilog · Vidi više »

Glas

Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Glas · Vidi više »

Gordan Grlić Radman

Gordan Grlić Radman Gordan Grlić Radman (Prisoje, Tomislavgrad; 6. lipnja 1958.), hrvatski diplomat i aktualni ministar vanjskih i europskih poslova u 15.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gordan Grlić Radman · Vidi više »

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Duge Rese, Karlovačka županija.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gornje Mrzlo Polje Mrežničko · Vidi više »

Gornjolužičkosrpski jezik

Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3: hsb) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Saskoj u Njemačkoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gornjolužičkosrpski jezik · Vidi više »

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gorski kotar · Vidi više »

Govori bokeljskih Hrvata

Razlikujemo dvije skupine govora, različitog porijekla koje su se poprilično izjednačile u sadašnjem stanju, odnosno približavanju zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu (s dominantnim refleksom slabog poluglasa kao otvorenom e);.

Novi!!: Hrvatski jezik i Govori bokeljskih Hrvata · Vidi više »

Govori Hrvata iločkoga područja

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili novoštokavsku akcenuaciju.

Novi!!: Hrvatski jezik i Govori Hrvata iločkoga područja · Vidi više »

Govori Janjeva i Letnice

Riječ je o govorima Hrvata Janjevaca s Kosova u dvije enklave oko Janjeva i Letnice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Govori Janjeva i Letnice · Vidi više »

Govori rekaških Hrvata

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju.

Novi!!: Hrvatski jezik i Govori rekaških Hrvata · Vidi više »

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »

Gradišćanskohrvatski jezik

Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gradišćanskohrvatski jezik · Vidi više »

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gradišće · Vidi više »

Gramatički rod

Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gramatički rod · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gramatika · Vidi više »

Gramatika hrvatskoga jezika

Gramatika hrvatskoga jezika u širem smislu uključuje skup normi u hrvatskome standardnom jeziku (pravogovorne, pravopisne, gramatičke i leksičke) koje se odnose na pisanje, govor, riječi, njihovo značenje i odnose među njima te tako dalje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gramatika hrvatskoga jezika · Vidi više »

Grecizam

Grecizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz grčkog jezika dolaze uglavnom preko utjecaja latinskog, a kasnije kroz posuđenice iz znanosti.

Novi!!: Hrvatski jezik i Grecizam · Vidi više »

Grgur XV.

Grgur XV., lat. Gregorius PP.

Novi!!: Hrvatski jezik i Grgur XV. · Vidi više »

Gruzijski jezik

Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gruzijski jezik · Vidi više »

Hanibal Lucić

Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hanibal Lucić · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hercegovina · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatska ćirilica · Vidi više »

Hrvatska barokna književnost

Ivana Gundulića iz 1622. Hrvatski barok je dio europskog baroka, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u Hrvatskoj u 17. stoljeću.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatska barokna književnost · Vidi više »

Hrvatske gramatike

Prvo izdanje Kašićeve gramatike u Rimu 1604. Prva je hrvatska gramatika napisana prije četiri stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatske gramatike · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski književni jezik

Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski književni jezik · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatski rječnici

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski rječnici · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski standardni jezik

Hrvatski standardni jezik standardni je, kodificirani oblik hrvatskoga jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski standardni jezik · Vidi više »

Hrvatski zavod za norme

Logo HZN Hrvatski zavod za norme (HZN) je neovisna javna ustanova nadležna za uređenje sustava normizacije u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski zavod za norme · Vidi više »

Hrvatsko primorje

Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatsko primorje · Vidi više »

Hrvojev misal

Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvojev misal · Vidi više »

Humačka ploča

Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Humačka ploča · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hvar · Vidi više »

Ijekavski govor

Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ijekavski govor · Vidi više »

Ikavski govor

Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ikavski govor · Vidi više »

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ilirski pokret · Vidi više »

Imenice

Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.

Novi!!: Hrvatski jezik i Imenice · Vidi više »

Imperativ

Imperativ (lat. impero.

Novi!!: Hrvatski jezik i Imperativ · Vidi više »

Imperfekt

Imperfekt (lat. imperfectus.

Novi!!: Hrvatski jezik i Imperfekt · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Institut za hrvatski jezik

''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.

Novi!!: Hrvatski jezik i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »

Instrumental

Instrumental (lat. instrumentum.

Novi!!: Hrvatski jezik i Instrumental · Vidi više »

Irski jezik

Irski ili irski gaelski jezik (ir. Gaeilge) jedan je od dva službena jezika u Republici Irskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Irski jezik · Vidi više »

Islandski jezik

Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Islandski jezik · Vidi više »

Istarski razvod

državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike).

Novi!!: Hrvatski jezik i Istarski razvod · Vidi više »

Istočnojužnoslavenski jezici

Istočnojužnoslavenski jezici jedna su od dviju podskupina južnoslavenskih jezika, koji se govore na prostorima Bugarske i Sjeverne Makedonije, te obuhvaćaju bugarski jezik s oko 8,0 milijuna govornika, makedonski jezik s oko 2 milijuna govornika i nestali starocrkvenoslavenski.

Novi!!: Hrvatski jezik i Istočnojužnoslavenski jezici · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Hrvatski jezik i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Italija · Vidi više »

Iva Lukežić

Iva Lukežić (Lovreć, 3. siječnja 1936.), hrvatska jezikoslovka, filologinja, kroatistica i dijalektologinja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Iva Lukežić · Vidi više »

Ivan Belostenec

Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Belostenec · Vidi više »

Ivan Broz

'''Ivan Broz''' Ivan Broz (Klanjec, 21. siječnja 1852. – Zagreb, 25. prosinca 1893.), bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Broz · Vidi više »

Ivan Bunić Vučić

Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. – Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Bunić Vučić · Vidi više »

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Gundulić · Vidi više »

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Mažuranić · Vidi više »

Ivo Škarić (jezikoslovac)

Ivo Škarić (Postira na Braču, 1. siječnja 1933. – Zagreb, 29. siječnja 2009.) poznati hrvatski akademik, jezikoslovac, fonetičar i retoričar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivo Škarić (jezikoslovac) · Vidi više »

Jakov Mikalja

Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jakov Mikalja · Vidi više »

Janjevci

Slika Janjeva. Janjevci su regionalna hrvatska manjina na Kosovu i najstarija hrvatska dijaspora.

Novi!!: Hrvatski jezik i Janjevci · Vidi više »

Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".

Novi!!: Hrvatski jezik i Janko Drašković · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jat · Vidi više »

Jednačenje po mjestu tvorbe

Jednačenje po mjestu tvorbe glasovna je promjena, kad se zajedno nađu dva glasa različita po mjestu tvorbe, oni se jednače tako da se prvi zamijeni svojim parnjakom koji je po tvorbi jednak drugome.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jednačenje po mjestu tvorbe · Vidi više »

Jednačenje po zvučnosti

Jednačenje po zvučnosti glasovna je promjena u kojoj se šumnici koji se razlikuju po svojstvu zvučnosti jednače tako da se prvi suglasnik skupa zamjenjuje suglasnikom po zvučnosti jednakom drugom suglasniku skupa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jednačenje po zvučnosti · Vidi više »

Jednina

Jedna mačka Jednina ili singular (lat. singularis) je gramatički oblik koji označava jedan predmet, pojam, bitak/biće, pojavu, osobu, itd.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jednina · Vidi više »

Jezično čistunstvo

Jezično čistunstvo ili jezični purizam (iz latinskog purus čisto) opisuje nastojanja da se u jeziku umjesto tuđica i posuđenica rabe izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika ili novotvorenice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jezično čistunstvo · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »

Joakim Stulli

Rjecsosloxje Joakim Stulli (Stulić; Dubrovnik, 1730. – Dubrovnik, 1817.), hrvatski franjevac leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Joakim Stulli · Vidi više »

Josip Lisac

Josip Lisac (Turni kod Delnica, 1950.), hrvatski akademik, jezikoslovac, filolog i dijalektolog.

Novi!!: Hrvatski jezik i Josip Lisac · Vidi više »

Josip Voltić

Josip Voltić (Voltiggi, Voltiđi; Tinjan, 27. siječnja 1750. – Beč, 25. kolovoza 1825.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Josip Voltić · Vidi više »

Jotacija

Jotacija (grč. Ιώτα, iota.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jotacija · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Hrvatski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Junije Palmotić

'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Junije Palmotić · Vidi više »

Kašupski jezik

turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Wisłe.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kašupski jezik · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Karaš-severinska županija

Karaš-severinska županija (rum.Caraş-Severin, (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak.

Novi!!: Hrvatski jezik i Karaš-severinska županija · Vidi više »

Karaševo

Karaševo (rumunjski: Carașova, mađarski: Krassovar) je općina i istoimeno naselje u županiji Caraş-Severin, u Rumunjskom dijelu Banata, 15 km od grada Reșița (hrvatski: Rešice), u kojoj žive Hrvati zvani Krašovani.

Novi!!: Hrvatski jezik i Karaševo · Vidi više »

Karaševski Hrvati

Karaševski Hrvati (također i Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci, rum. Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi) su hrvatska iseljenička zajednica, koja živi u zapadnoj Rumunjskoj, u blizini grada Rešice u općinama Karaševo i Lupak.

Novi!!: Hrvatski jezik i Karaševski Hrvati · Vidi više »

Karaševsko-svinjički dijalekt

Riječ je o govorima Hrvata Karaševa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Karaševsko-svinjički dijalekt · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Hrvatski jezik i Katolička Crkva · Vidi više »

Katolička obnova

Katolička obnova je nastojanje Katoličke Crkve za unutarnjom duhovnom obnovom u vrijeme razvitka reformacije tijekom 16.

Novi!!: Hrvatski jezik i Katolička obnova · Vidi više »

Klip

* Klip (oblik), klip kukuruza.

Novi!!: Hrvatski jezik i Klip · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Književnost · Vidi više »

Kondicional

U hrvatskom jeziku postoje dva kondicionala.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kondicional · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Hrvatski jezik i Korčula · Vidi više »

Kordun

Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kordun · Vidi više »

Korijenski pravopis

Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.

Novi!!: Hrvatski jezik i Korijenski pravopis · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kroatistika

Kroatistika (njem.: Kroatistik; lat.: Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kroatistika · Vidi više »

Ksaver Šandor Gjalski

Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Kukuruz

Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).

Novi!!: Hrvatski jezik i Kukuruz · Vidi više »

Labiodentalni aproksimant

Labiodentalni aproksimant suglasnik je koji postoji u rijetkim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se rabe simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Labiodentalni aproksimant · Vidi više »

Labiodentalni nazal

Labiodentalni nazal glas je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Labiodentalni nazal · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Hrvatski jezik i Latinica · Vidi više »

Latinizam

Latinizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz latinskog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Latinizam · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Latinski jezik · Vidi više »

Leksem

Leksem (grč. léxis.

Novi!!: Hrvatski jezik i Leksem · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

Letnica

Letnica (na albanskom jeziku: Letnicë, na ćirilici Летница) je mjesto na Kosovu koje pripada općini Vitini.

Novi!!: Hrvatski jezik i Letnica · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Hrvatski jezik i Lika · Vidi više »

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Litavski jezik · Vidi više »

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ljudevit Gaj · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Novi!!: Hrvatski jezik i Lokativ · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Hrvatski jezik i London · Vidi više »

Londonac

Hrvatski pravopis iz 1971. Londonac je popularni naziv za Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša objavljen 1971. godine, koji je politički zabranjen, ali u fototipskom izdanju pojavljuje se u Londonu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Londonac · Vidi više »

Mađarizam

Mađarizmi (hungarizmi) su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz mađarskog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mađarizam · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Hrvatski jezik i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mađarski jezik · Vidi više »

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Makarska · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Makedonski jezik · Vidi više »

Marijan Krmpotić

Marijan Krmpotić (Senj, 11. kolovoza 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2013.),, Ljubica Josić (2013), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 20.

Novi!!: Hrvatski jezik i Marijan Krmpotić · Vidi više »

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Marin Držić · Vidi više »

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Novi!!: Hrvatski jezik i Marko Marulić · Vidi više »

Materinski jezik

Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.

Novi!!: Hrvatski jezik i Materinski jezik · Vidi više »

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Hrvatski jezik i Matica hrvatska · Vidi više »

Matija Antun Relković

Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Matija Antun Relković · Vidi više »

Matija Divković

bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatski jezik i Matija Divković · Vidi više »

Mato Marčinko

Mato Marčinko (Hrastovica kraj Petrinje, 13. veljače 1925. – Zagreb, 31. siječnja 2010.) bio je hrvatski književnik, pjesnik, povjesničar i publicist.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mato Marčinko · Vidi više »

Mavro Vetranović

Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mavro Vetranović · Vidi više »

Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (kratica: MFA ili IPA od engl. International Phonetic Alphabet) sustav je znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.

Novi!!: Hrvatski jezik i Međunarodna fonetska abeceda · Vidi više »

Međunarodni standardni knjižni broj

Međunarodni standardni knjižni broj (MSKB) ili ISBN (International Standard Book Number) jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju.

Novi!!: Hrvatski jezik i Međunarodni standardni knjižni broj · Vidi više »

Međunarodno fonetsko društvo

Međunarodno fonetsko društvo (engleski: International Phonetic Association, kratica: IPA) je udruga koja je stvorila međunarodnu fonetsku abecedu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Međunarodno fonetsko društvo · Vidi više »

Međunarodno priznanje Hrvatske

Franjom Tuđmanom 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se novosamostalne države uzajamno priznale.

Novi!!: Hrvatski jezik i Međunarodno priznanje Hrvatske · Vidi više »

Memorandum SANU

Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Memorandum SANU · Vidi više »

Migracije Hrvata pred Turcima

Migracije Hrvata za vrijeme i poslije Turskih ratova Promjene u hr. dijalektima radi Turskih ratova, pojava novih dijalekata i utjecaj na stare Za vrijeme višestoljetnih hrvatsko-turskih ratova (15-17. stoljeće) mnogi krajevi su opustjeli, a mnogi ljudi promijenili mjesto boravišta.

Novi!!: Hrvatski jezik i Migracije Hrvata pred Turcima · Vidi više »

Mijo Lončarić

Čakovcu (2018.) Mijo Lončarić (Reka, Koprivnica, 1. rujna 1941. – Zagreb, 21. lipnja 2023.) hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih hrvatskih dijalektologa i poznavatelj kajkavice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mijo Lončarić · Vidi više »

Milan Moguš

Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. – Zagreb, 19. studenoga 2017.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Milan Moguš · Vidi više »

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »

Miro Kačić

Miro Kačić (Pučišća na Braču, 7. srpnja 1946. – Zagreb, 6. veljače 2001.), hrvatski jezikoslovac, matematički lingvist, romanist i kroatist.

Novi!!: Hrvatski jezik i Miro Kačić · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i Miroslav Krleža · Vidi više »

Misal kneza Novaka

Misal kneza Novaka (OENB, Cod. slav. 8) iz godine 1368.

Novi!!: Hrvatski jezik i Misal kneza Novaka · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mletačka Republika · Vidi više »

Množina

Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.

Novi!!: Hrvatski jezik i Množina · Vidi više »

Molise

Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.

Novi!!: Hrvatski jezik i Molise · Vidi više »

Morfem

U morfologiji, morfem je najmanja jezična jedinica koja nosi značenje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Morfem · Vidi više »

Morfologija (jezikoslovlje)

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Novi!!: Hrvatski jezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Naglasak

Naglasak ili akcent je isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Naglasak · Vidi više »

Narječja hrvatskog jezika

Narječja hrvatskog jezika su skupovi dijalekata kojima govore Hrvati ili kojima se govori u Hrvatskoj, a koji dijele zajedničke razvojne osobine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Narječja hrvatskog jezika · Vidi više »

Narječje

Narječje u jezikoslovlju označava grupu dijalekata sa zajedničkim obilježjima.

Novi!!: Hrvatski jezik i Narječje · Vidi više »

Narodna knjižnica Srbije

Narodna knjižnica Srbije Narodna knjižnica Srbije osnovana je 1832. u knjižari Gligorija Vozarovića.

Novi!!: Hrvatski jezik i Narodna knjižnica Srbije · Vidi više »

Nematerijalna kulturna baština

Paška čipka Rovinjska batana Nematerijalna kulturna baština kao pojam obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nematerijalna kulturna baština · Vidi više »

Nepostojano a

Nepostojani a glasovna je promjena gdje se samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi gubi, a opet se u drugim oblicima istih riječi pojavljuje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nepostojano a · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nizozemski jezik · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Hrvatski jezik i Njemački jezik · Vidi više »

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nominativ · Vidi više »

Norveški jezik

Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Norveški jezik · Vidi više »

Novine Horvatzke

Ljudevita Gaja Novine Horvatzke su novine koje je 1835. godine u Zagrebu pokrenuo Ljudevit Gaj s prilogom "Daniczom Horvatzkom, slavonzkom y Dalmatinzkom"; pod kasnijim imenom Ilirske narodne novine odigrao je ovaj časopis ključnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Novine Horvatzke · Vidi više »

Novoštokavski jekavski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Poddijalekti novoštokavskog jekavskog Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Južni dijalekt i srodni govori Dominantni utjecaji okolnih dijalekata na sjeverozapadni poddijalekt Južnog dijalekta Hrvatski poddijalekti Istočnohercegovačko-krajiškiJosip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1.

Novi!!: Hrvatski jezik i Novoštokavski jekavski dijalekt · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Hrvatski jezik i Novogrčki jezik · Vidi više »

Onomatopeja

Onomatopeja (grč. onoma.

Novi!!: Hrvatski jezik i Onomatopeja · Vidi više »

Općeslavenski lingvistički atlas

Prikaz izgovora riječi "zub" na općeslavenskom lingvističkom atlasu. Općeslavenski lingvistički atlas (skraćenica OLA) međunarodni je lingvistički, slavistički i dijalektološki istraživački projekt.

Novi!!: Hrvatski jezik i Općeslavenski lingvistički atlas · Vidi više »

Optativ

Optativ je jedan od glagolskih načina kojim se izriče kakva želja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Optativ · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Hrvatski jezik i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Padež

Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.

Novi!!: Hrvatski jezik i Padež · Vidi više »

Palatalizacija

Palatalizacija (lat. palatum.

Novi!!: Hrvatski jezik i Palatalizacija · Vidi više »

Palatalni aproksimant

Palatalni aproksimant suglasnik je koji postoji u većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Palatalni aproksimant · Vidi više »

Palatalni lateralni aproksimant

Palatalni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Palatalni lateralni aproksimant · Vidi više »

Palatalni nazal

Palatalni nasal suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Palatalni nazal · Vidi više »

Pavle Ivić

Pavle Ivić (Beograd, 1. prosinca 1924. – Beograd, 19. rujna 1999.) bio je srpski filolog, dijalektolog i fonolog, jezikoslovac i redoviti član SANU.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pavle Ivić · Vidi više »

Perfekt

Perfekt (lat. perfectus.

Novi!!: Hrvatski jezik i Perfekt · Vidi više »

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Novi!!: Hrvatski jezik i Perzijski jezik · Vidi više »

Petar Guberina

Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar Guberina · Vidi više »

Petar Hektorović

Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar Hektorović · Vidi više »

Petar IV. Zrinski

Grof Petar IV.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar IV. Zrinski · Vidi više »

Petar Preradović

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar Preradović · Vidi više »

Petar Zoranić

Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar Zoranić · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Planina · Vidi više »

Pluskvamperfekt

Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pluskvamperfekt · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Poljski jezik · Vidi više »

Pomoćni glagoli

Pomoćni glagoli su u hrvatskom jeziku dva glagola pomoću kojih se tvore složeni glagolski oblici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pomoćni glagoli · Vidi više »

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.

Novi!!: Hrvatski jezik i Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021. · Vidi više »

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Portugalski jezik · Vidi više »

Posuđenice

Posuđenice su jedinice posuđene iz stranoga jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Posuđenice · Vidi više »

Povijest jezika u Bosni i Hercegovini

Prema ostatcima malog broja srednjovjekovnih očuvanih spomenika u Bosni i Hercegovini potvrđeno je postojanje četiriju pisama na bosansko-humskome području, i to: grčkoga, latinskoga, ćirilice i glagoljice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Povijest jezika u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Praslavenski jezik

Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Praslavenski jezik · Vidi više »

Pravopis hrvatskoga jezika

O pravopisu na hrvatskoj Wikipediji možete pročitati na stranici Wikipedija:Pravopis. Na stranici pravopisna pitanja više se ne mogu postavljati nova pitanja, ali se ondje mogu pronaći brojni korisni odgovori i savjeti. ----.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pravopis hrvatskoga jezika · Vidi više »

Predikat

Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši.

Novi!!: Hrvatski jezik i Predikat · Vidi više »

Predmetak

Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Predmetak · Vidi više »

Prevedenice

Prevedenice ili kalkovi riječi su koje su naslijedile i izraz i sadržaj od neke tuđe riječi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prevedenice · Vidi više »

Prezent

Prezent (lat. præsens.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prezent · Vidi više »

Pridjevi

Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pridjevi · Vidi više »

Prijedlozi

Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prijedlozi · Vidi više »

Prijeglas

Prijeglas je glasovna promjena u nekim jezicima, u kojoj se samoglasnici pravilno mijenjaju u nekim situacijama.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prijeglas · Vidi više »

Prijevoj

Prijevoj ili apofonija glasovna je promjena u kojoj se izmjenjuju ("previjaju") samoglasnici u osnovi srodnih riječi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prijevoj · Vidi više »

Prilozi

grafikona se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prilozi · Vidi više »

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »

Progresivna palatalizacija

Progresivna palatalizacija, poznata i kao treća palatalizacija, jest glasovna promjena koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Progresivna palatalizacija · Vidi više »

Proteza (jezikoslovlje)

Proteza je u jezikoslovlju naziv za dodavanje glasa na početku riječi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Proteza (jezikoslovlje) · Vidi više »

Protureformacija

Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.

Novi!!: Hrvatski jezik i Protureformacija · Vidi više »

Prva palatalizacija

Prva palatalizacija je praslavenska glasovna promjena kojom se regresivno palataliziraju velari *k, *g i *x, naslijeđeni iz baltoslavenskog prajezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prva palatalizacija · Vidi više »

Putni tovaruš

Izvorna naslovna stranica "Putnog tovaruša" tiskanog u Mlecima 1661. godine Putni tovaruš (Suputnik) je molitvenik iz 1660. godine koji je Ana Katarina Zrinski priredila u Ozlju i objavila u Veneciji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Putni tovaruš · Vidi više »

Racionalizam

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Racionalizam · Vidi više »

Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Radoslav Katičić · Vidi više »

Rafo Bogišić

Rafo (Rafael) Bogišić (Dubravka, Konavle, 2. ožujka 1925. - Zagreb, 4. listopada 2010.), hrvatski akademik, sveučilišni profesor, književni povjesničar i književnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rafo Bogišić · Vidi više »

Ranko Matasović

Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ranko Matasović · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rat · Vidi više »

Red svetog Pavla prvog pustinjaka

Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.

Novi!!: Hrvatski jezik i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »

Refleksi jata

Jezična karta odraza jata u hrvatskim i slovenskim dijalektima u IstriJanneke Kalsbeek, ''The Čakavian dialect of Orbanići near Žminj in Istria'', 1998. Refleksi jata ostvareni su od starog samoglasnika ě – ije, je, e, i. Njihovo izmjenjivanje i promjene nazivaju se alternacije ili zamjene ije/je/e/i.

Novi!!: Hrvatski jezik i Refleksi jata · Vidi više »

Rekaš

Hrvati Šokci iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća Rekaš (rum. Recaş, njem. Rekasch, mađ.Temesrékás) grad je u županiji Timiš u rumunjskom dijelu Banata u kojem žive Hrvati.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rekaš · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Renesansa · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rim · Vidi više »

Rječnik

Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rječnik · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rumunjska · Vidi više »

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rusinski jezik · Vidi više »

Rusizam

Rusizmi su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz ruskog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rusizam · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ruski jezik · Vidi više »

Samoglasnik

Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.

Novi!!: Hrvatski jezik i Samoglasnik · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Sibilarizacija

Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sibilarizacija · Vidi više »

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sinonim · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverozapadna Hrvatska

Sjeverozapadna Hrvatska (narančasto) Sjeverozapadna Hrvatska je jedno od tri statistička područja Hrvatske koje je u suradnji s Eurostatom odredio Državni zavod za statistiku.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sjeverozapadna Hrvatska · Vidi više »

Sklonidba

Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sklonidba · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slaveni · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slavistika

Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slavistika · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slavonija · Vidi više »

Slog

Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slog · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slovačka · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slovački jezik · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Hrvatski jezik i Slovenski jezik · Vidi više »

Službeni jezici Europske unije

engleskog jezika (skala je drugačija nego na ostalim mapama) njemačkog jezika francuskog jezika (francuski je materinski jezik za 40% stanovništva Belgije) talijanskog jezika španjolskog jezika Europska unija od 1. srpnja 2013. godine ima 24 službena i radna jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Službeni jezici Europske unije · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: Hrvatski jezik i Službeni jezik · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Solun · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Split · Vidi više »

Spomenici hrvatske pismenosti

Slijedi nepotpuni abecedni pregled spomenika hrvatske pismenosti 11. i 12. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i Spomenici hrvatske pismenosti · Vidi više »

Sprezanje

Sprezanje ili konjugacija u hrvatskome jeziku promjena je glagolskoga oblika prema licu, broju, vremenu i načinu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sprezanje · Vidi više »

Srđan Španović

Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.

Novi!!: Hrvatski jezik i Srđan Španović · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Srbija · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Novi!!: Hrvatski jezik i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.

Novi!!: Hrvatski jezik i Standardni jezik · Vidi više »

Stipe Šuvar

Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stipe Šuvar · Vidi više »

Stjepan Babić

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stjepan Babić · Vidi više »

Stjepan Konzul Istranin

Kukuljević: ''Glasoviti Hrvati'', 1886.) Stjepan Konzul Istranin (Stipan Konzul Istrijan) (* Buzet, 1521. - † vjerojatno Željezno, poslije 1568.), hrvatski pisac i prevoditelj iz Buzeta.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stjepan Konzul Istranin · Vidi više »

Stjepan Krasić

Fr. Stjepan Krasić Stjepan Krasić (Čitluk, 6. listopada 1938.), hrvatski je povjesničar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stjepan Krasić · Vidi više »

Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »

Suglasnik

Suglasnik (također i zatvornik ili konsonant) u fonetici je naziv za glas koji nastaje zatvaranjem jednog dijela govornog trakta tako da zračna struja ne prolazi slobodno od pluća do usana.

Novi!!: Hrvatski jezik i Suglasnik · Vidi više »

Supin

U gramatici, supin ili namjenik je vrsta glagolske imenice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Supin · Vidi više »

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sveučilište u Zadru · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Talijanizam

Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Talijanizam · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »

Tekst

Tekst (lat. textum: tkivo) je ograničena, povezana izjava pisanim jezikom, u širem smislu, i nepisanim jezikom, kao što je pjesma, film ili kazalište.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tekst · Vidi više »

Tenk

Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tenk · Vidi više »

Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tin Ujević · Vidi više »

Tjesnačnik

Tjesnačnik (frikativ) vrsta je suglasnika koji se tvore tjeranjem zraka kroz uski kanal koji se, primjerice, tvori između jezika i zuba ili nepca.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tjesnačnik · Vidi više »

Toki pona

Toki pona jest umjetni jezik kojega je stvorila jezikoslovka i prevoditeljica Sonja Elen Kisa iz Toronta i objavila u 2001. Ovaj se minimalistički jezik svega sastoji od 118 riječi i 14 fonema (a,i,n,l,o,e,k,t,m,s,p,u,j,w).

Novi!!: Hrvatski jezik i Toki pona · Vidi više »

Tomislav Maretić

Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tomislav Maretić · Vidi više »

Tuđice

Tuđice su riječi koje se nisu prilagodile hrvatskome jeziku barem jednom svojom značajkom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tuđice · Vidi više »

Turcizam

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.

Novi!!: Hrvatski jezik i Turcizam · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Hrvatski jezik i Turska · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Turski jezik · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Unitarističko jugoslavenstvo

Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).

Novi!!: Hrvatski jezik i Unitarističko jugoslavenstvo · Vidi više »

Urban VIII.

Urban VIII., lat. Urbanus PP.

Novi!!: Hrvatski jezik i Urban VIII. · Vidi više »

Usklici

Usklici ili uzvici nepromjenjive su riječi kojima se izražava neki doziv, osjećaj ili zvuk.

Novi!!: Hrvatski jezik i Usklici · Vidi više »

Varaždinske Toplice

Varaždinske Toplice su grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Varaždinske Toplice · Vidi više »

Vatikanski hrvatski molitvenik

Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vatikanski hrvatski molitvenik · Vidi više »

Vatroslav Murvar

Vatroslav Murvar, (Mostar, 21. ožujka 1920. – Brookfield, 12. lipnja 1997.),, preuzeto 26.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vatroslav Murvar · Vidi više »

Velarni nazal

Velarni nazal glas je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Velarni nazal · Vidi više »

Velški jezik

upravnim dijelovima Velški jezik je (ISO 639-3: cym; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Velški jezik · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Hrvatski jezik i Venecija · Vidi više »

Venetski jezik

Jezici u Italiji oko 6. st. pr. Kr. Natpis na venetskom. Venetski jezik je izumrli indoeuropski jezik kojim su govorili Veneti, stanovnici željeznog doba sjeveroistočne Italije (od 8. stoljeća do 1. stoljeća prije Krista), na području današnje provincije Veneto, dijela današnje Slovenije, između delte rijeke Po i južnog ruba Alpa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Venetski jezik · Vidi više »

Veznici

Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).

Novi!!: Hrvatski jezik i Veznici · Vidi više »

Vibrant

U fonetici je vibrant suglasnik koji se prozvodi vibracijama između artikulatora i mjesta tvorbe.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vibrant · Vidi više »

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vijenac (časopis) · Vidi više »

Vikend

Vikend predstavlja period od najčešće dva neradna dana u tjednu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vikend · Vidi više »

Vinko Grubišić

Vinko Grubišić (Posuški Gradac, Posušje, 5. travnja 1943.) je hrvatski književnik, antologičar i jezikoslovac iz BiH.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vinko Grubišić · Vidi više »

Vinodolski zakonik

Vinodolski zakonik hrvatski je pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vinodolski zakonik · Vidi više »

Vjekoslav Babukić

Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vjekoslav Babukić · Vidi više »

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vladimir Nazor · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vojvodina · Vidi više »

Vokalizacija

Vokalizacija ili promjena l u o (lat. vocus.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vokalizacija · Vidi više »

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vokativ · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vuk Karadžić · Vidi više »

Wikipedija na hrvatskome jeziku

Wikipedija na hrvatskome jeziku inačica je Wikipedije pisana na hrvatskome jeziku, započeta 16.

Novi!!: Hrvatski jezik i Wikipedija na hrvatskome jeziku · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zagreb · Vidi više »

Zamjenice

Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zamjenice · Vidi više »

Zapadnoštokavsko narječje

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Zapadnoštokavski govoriDalibor Brozović,, Zbornik radova sa susreta hrvatskih studenata u tuđini (1981. – 1986.), Susreti 6, Zagreb – Bochum, str.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »

Zapadnojužnoslavenski jezici

Zapadnojužnoslavenski jezici, jedan od dva ogranka južnoslavenskih jezika, drugi je istočni, koji se govore na prostorima bivše Jugoslavije, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zapadnojužnoslavenski jezici · Vidi više »

Zapornik

Ploziv ili okluziv je vrsta suglasnika koja se proizvodi zaustavljanjem struje zraka.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zapornik · Vidi više »

Zelenortska Republika

Zelenortska Republika ili Zelenortski Otoci (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) su mala otočna država na istoimenom otočju u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zelenortska Republika · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Hrvatski jezik i Znanost · Vidi više »

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH) je u Austriji 1994. godine registrirano društvo.

Novi!!: Hrvatski jezik i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov · Vidi više »

Zora dalmatinska

Zora dalmatinska bio je prvi hrvatski preporodni književni časopis na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zora dalmatinska · Vidi više »

Zvonimir Bartolić

Dr.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvonimir Bartolić · Vidi više »

Zvučna alveolarna afrikata

Zvučna alveolarna afrikata ili zvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega rabi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučna alveolarna afrikata · Vidi više »

Zvučna palatalna afrikata

Zvučna palatalna afrikata ili zvučna alveopalatalna afrikata suglasnik je koji se rijetko pojavljuje u jezicima svijeta, a međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučna palatalna afrikata · Vidi više »

Zvučna postalveolarna afrikata

Zvučna postalveolarna afrikata, zvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili zvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučna postalveolarna afrikata · Vidi više »

Zvučni alveolarni frikativ

Zvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant, u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni alveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni alveolarni ploziv

Zvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni alveolarni ploziv · Vidi više »

Zvučni alveolo-palatalni frikativ

Zvučni alveolo-palatalni frikativ glas je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni alveolo-palatalni frikativ · Vidi više »

Zvučni bilabijalni ploziv

Zvučni bilabijalni ploziv suglasnik je koji postoji većini jezika, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni bilabijalni ploziv · Vidi više »

Zvučni glotalni frikativ

Bezvučni glotalni frikativ jest glas koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni glotalni frikativ · Vidi više »

Zvučni labijalizirani velarni aproksimant

Zvučni labijalizirani velarni aproksimant glas je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol ili rjeđe gdje se rabi znak za velarni aproksimant i znak za labijalizaciju.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni labijalizirani velarni aproksimant · Vidi više »

Zvučni labiodentalni frikativ

Zvučni labiodentalni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni labiodentalni frikativ · Vidi više »

Zvučni postalveolarni frikativ

Zvučni postalveolarni frikativ ili zvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni postalveolarni frikativ · Vidi više »

Zvučni velarni frikativ

Zvučni velarni frikativ suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni velarni frikativ · Vidi više »

Zvučni velarni ploziv

Zvučni velarni ploziv suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvučni velarni ploziv · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1. rujna · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1. srpnja · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Hrvatski jezik i 10. prosinca · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 11. stoljeće · Vidi više »

1100.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1100. · Vidi više »

1184.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1184. · Vidi više »

1250.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1250. · Vidi više »

1275.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1275. · Vidi više »

1288.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1288. · Vidi više »

1309.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1309. · Vidi više »

1345.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1345. · Vidi više »

1368.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1368. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 14. stoljeće · Vidi više »

1400.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1400. · Vidi više »

1404.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1404. · Vidi više »

1457.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1457. · Vidi više »

1461.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1461. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 15. stoljeće · Vidi više »

1501.

1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1501. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1527. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 16. stoljeće · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1604. · Vidi više »

1622.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1622. · Vidi više »

1623.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1623. · Vidi više »

1640.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1640. · Vidi više »

1649.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1649. · Vidi više »

1651.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1651. · Vidi više »

1655.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1655. · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Hrvatski jezik i 17. lipnja · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 17. stoljeće · Vidi više »

1756.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1756. · Vidi više »

1759.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1759. · Vidi više »

1762.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1762. · Vidi više »

1779.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1779. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 18. stoljeće · Vidi više »

18. studenoga

18.

Novi!!: Hrvatski jezik i 18. studenoga · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1809. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1816. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1825. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1830. · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1835. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1847. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1854. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1872. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1889. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1892. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1895. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 19. stoljeće · Vidi više »

1901.

1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1901. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1931. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1939. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1942. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1954. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1960. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1963. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1967. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1973. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1974. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1979. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1986. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1990. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1997. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Hrvatski jezik i 2000. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Hrvatski jezik i 2008. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 2013. · Vidi više »

23. listopada

23.

Novi!!: Hrvatski jezik i 23. listopada · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: Hrvatski jezik i 7. prosinca · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Fonologija hrvatskog jezika, Hrvatski, Hrvatski ili srpski jezik.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni