Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Jadransko more

Indeks Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

287 odnosi: Abruzzo, Adige, Afrička ploča, Albanija, Alpe, Alpska orogeneza, Aluvij, Američki dolar, Ancona, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Antika, Apenini, Apeninski poluotok, Apulija, Arteški bunar, Austro-Ugarska, Šibenik, B92, Bakar (grad), Balkanski poluotok, Bari, Biokovo, Bizant, Bojana, Bosna i Hercegovina, Brač, Brana, Brenta, Brijuni, Brindisi, Brusnik, Bura, Butrint, Cetina, Chioggia, Cipli, CNN, Cres, Crna Gora, Crno more, Crvene alge, Cunami, Dalmacija (rimska provincija), Delta Neretve, Deverika, Dinaridi, Dobri dupin, Dolomit, Domovinski rat, Drač, ..., Drački okrug, Dragonja, Drim, Dušik, Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Dugi otok, Dvorac Miramare, Edison, Emilia-Romagna, Endem, Energetika, Engleski jezik, Eocen, Etruščani, Euroazijska ploča, Europska unija, ExxonMobil, Fauna, Fierski okrug, Fliš, Flora, Furlanija-Julijska krajina, Gargano, Gazprom, Geofizika, Geologija, Geomorfologija, Grado, Grci, Grdobina mrkulja, Habsburška Monarhija, Hercegovačko-neretvanska županija, Hrvatska, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko-slovenski granični spor, Iliri, Ilirik, INA, Istarska županija, Istituto Nazionale di Statistica, Istra, Italija, Izola, Jabuka (otok), Jadranska ploča, Jadransko more, Jonsko more, Južna Europa, Jugo, Jugoistočna Europa, Jutarnji list, Karaburun, Karbonati, Köppenova klasifikacija klime, Klek, Komiža, Kopar, Korčula, Kornati, Kostelj, Kotor, Kovač (riba), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Krš, Kreda (geološko razdoblje), Kreta, Krf, Krk, Krka, Laguna Karavasta, Lastovsko otočje, Ledeno doba, Ličko-senjska županija, Lido di Venezia, Limski zaljev, Litosferne ploče, Lješki okrug, Lošinj, Luka, Luka Ploče, Luka Rijeka, Lukoil, Malostonski zaljev, Manfredonia, Marikultura, Marke, Međunarodna hidrografska organizacija, Metković, Mezozoik, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, Miocen, Mirna, Mjesec, Mletačka Republika, Mljet, Molise, Morska struja, Morske mijene, Morskovodnice, Mulj, Nacional, Nacionalni park Mljet, National Geographic Society, Navlaka, Neretva, Neum, Norik, Nova TV, Novi list, NUTS:HR, Obala, Oligocen, Ombla, Omišalj, Oslić, Osmansko Carstvo, Otok, Otrantska vrata, Pad, Park prirode Telašćica, Pazinčica, Pelješac, Peloponez, Perm (geološko razdoblje), Pescara, Piacenza, Piave, Plava zastava, Pleistocen, Ploče, Popis otoka Hrvatske, Posidonija, Potres, Potres u Crnoj Gori 1979., Potres u Dubrovniku 1667., Prefektura Krf, Prefektura Tesprocija, Prevlaka, Primorsko-goranska županija, Projekt MOSE (Venecija), Prvi svjetski rat, Pula, Raša (rijeka), Rabac, Ramsarska konvencija, Ravenna, Ribarstvo, Richterova ljestvica, Rijas, Rijeka, Rimini, Rimska Republika, Rječina, Rovinj, Rt, RTL (Hrvatska), Salinitet, Satelitsko snimanje, Savudrijska vala, Sedimenti, Sicilija, Sicilijanski prolaz, Silvio Berlusconi, Skadarski okrug, Skuša, Slobodna Dalmacija, Slovenija, Smeđe alge, Soča, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srdela, Srednji vijek, Sredozemna klima, Sredozemna medvjedica, Sredozemno more, Statistički ured Europskih zajednica, Sumporovodik, Sunce, Suptropi, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Svjetska meteorološka organizacija, Talijanski jezik, Tanker, The Guardian, The New York Times, Tilment, Tiranski okrug, Tisno, Tivat, Tona, TotalEnergies, Tršćanski zaljev, Tržić (Italija), Tremiti, Trijas, Trlja kamenjarka, Trst, Turizam, Ugljik, Ugljikovodici, Ugrožena vrsta, Ujedinjenje Italije, Ukapljeni zemni plin, UNESCO, Vapnenac, Venecija, Venecijanska laguna, Venecijanski zaljev, Veneto, Vijest, Vis, Vjesnik, Vlorski okrug, Vrulja, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, Zadar, Zadarska županija, Zadarski list, Zelene alge, Zemljopis Europe, Zemljopis Hrvatske, Zrmanja, Zubatac, 1960-ih, 1966., 1990-ih, 2. stoljeće pr. Kr., 2003., 2010., 4. studenoga. Proširite indeks (237 više) »

Abruzzo

Abruzzo (također Abruzzi, što je starija zastarjela množina), regija je u središnjoj Italiji, dio bivše regije Abruzzi i Molise.

Novi!!: Jadransko more i Abruzzo · Vidi više »

Adige

Adige (talijanski: Adige, venecijanski dijalekt: Àdexe; Trentin: Ades; furlanski dijalekt: Adis; nje: Etsch; retoromanski: Adesc, ili Adiç; latinski.: Athesis) je rijeka u Italiji.

Novi!!: Jadransko more i Adige · Vidi više »

Afrička ploča

Karta istočne Afrike prikazuje neke od povijesno aktivnih vulkana (crveni trokuti) i Afarski trokut (zasjenjen, sredina) - trostruki spoj gdje se tri ploče odmiču jedna od druge: Arapska ploča, Afrička ploča i Somalijska ploča (USGS). Afrička ploča glavna je litosferna ploča koju presijecaju ekvator i nulti meridijan, a proteže se zapadno do Srednjoatlantskog hrpta.

Novi!!: Jadransko more i Afrička ploča · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Jadransko more i Albanija · Vidi više »

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Novi!!: Jadransko more i Alpe · Vidi više »

Alpska orogeneza

Sredozemlje tijekom Alpske orogeneze Alpska orogeneza je orogenska faza u kasnom mezozoiku i u kenozoiku (a koja traje i danas) tijekom koje je nastao Alpsko-himalajski lanac planina.

Novi!!: Jadransko more i Alpska orogeneza · Vidi više »

Aluvij

Amazone u Brazilu Aluvij u JAR-u Aluvij (lat. alluvius) je rastresito i porozno tlo, akumulacijski oblik fluvijalnog procesa.

Novi!!: Jadransko more i Aluvij · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Jadransko more i Američki dolar · Vidi više »

Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).

Novi!!: Jadransko more i Ancona · Vidi više »

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Novi!!: Jadransko more i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Jadransko more i Antika · Vidi više »

Apenini

Reljef Apenina. Apenini su planinski lanac dug otprilike 1200 km koji se proteže na istočnoj obali Italije, od sjevera do juga polutoka.

Novi!!: Jadransko more i Apenini · Vidi više »

Apeninski poluotok

Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.

Novi!!: Jadransko more i Apeninski poluotok · Vidi više »

Apulija

Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.

Novi!!: Jadransko more i Apulija · Vidi više »

Arteški bunar

Italiji. Shematski prikaz arteškog bunara. Arteški bunar (po francuskoj grofoviji Artois) je mjesto gdje podzemna voda, koja se nalazi pod tlakom, sama izbija na površinu.

Novi!!: Jadransko more i Arteški bunar · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Jadransko more i Austro-Ugarska · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Jadransko more i Šibenik · Vidi više »

B92

Bivše sjednište B92 u Beogradu B92 je medijska kuća iz Srbije sa sjedištem u Beogradu, koja obuhvaća radio produkciju, TV produkciju iz koje je kasnije nastala Televizija B92, izdavačku djelatnost (časopise, knjige, kompakt diskove), kulturni centar „Reks“, pružanje usluga interneta i web portal.

Novi!!: Jadransko more i B92 · Vidi više »

Bakar (grad)

Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Bakar (grad) · Vidi više »

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Novi!!: Jadransko more i Balkanski poluotok · Vidi više »

Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.

Novi!!: Jadransko more i Bari · Vidi više »

Biokovo

Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.

Novi!!: Jadransko more i Biokovo · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Jadransko more i Bizant · Vidi više »

Bojana

Bojana je rijeka na granici Crne Gore i Albanije.

Novi!!: Jadransko more i Bojana · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Jadransko more i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brač

Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.

Novi!!: Jadransko more i Brač · Vidi više »

Brana

Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.

Novi!!: Jadransko more i Brana · Vidi više »

Brenta

Rijeka Brenta je 174 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora u Trentino-Alto Adige do svog ušća u Venetu.

Novi!!: Jadransko more i Brenta · Vidi više »

Brijuni

Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.

Novi!!: Jadransko more i Brijuni · Vidi više »

Brindisi

Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.

Novi!!: Jadransko more i Brindisi · Vidi više »

Brusnik

Brusnik je nenaseljen hrvatski jadranski otok 23 kilometara zapadno od Visa.

Novi!!: Jadransko more i Brusnik · Vidi više »

Bura

Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.

Novi!!: Jadransko more i Bura · Vidi više »

Butrint

Butrint (grčki: Βουθρωτό, Bothrota) je arheološka lokacija u južnoj Albaniji koje se od 1992. godine nalazi na UNESCO-ovom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine.

Novi!!: Jadransko more i Butrint · Vidi više »

Cetina

Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.

Novi!!: Jadransko more i Cetina · Vidi više »

Chioggia

Panorama Chioggie iz zraka Chioggia (venecijanski: Cióxa, latinski: Clodia) je ribarski gradić pored Venecije (oko 25 - 50 km), u Venetu.

Novi!!: Jadransko more i Chioggia · Vidi više »

Cipli

Cipli (Mugilidae) su porodica riba iz reda Mugiliformes.

Novi!!: Jadransko more i Cipli · Vidi više »

CNN

Sjedište CNN-a u Atlanti CNN, što je skraćenica za Cable News Network, međunarodna je 24-satna informativna televizijska postaja.

Novi!!: Jadransko more i CNN · Vidi više »

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Jadransko more i Cres · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Jadransko more i Crna Gora · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Jadransko more i Crno more · Vidi više »

Crvene alge

Crvene alge (Rhodophyta, od grčkih riječi ῥόδον.

Novi!!: Jadransko more i Crvene alge · Vidi više »

Cunami

Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004. Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća CunamiStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4.

Novi!!: Jadransko more i Cunami · Vidi više »

Dalmacija (rimska provincija)

Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.

Novi!!: Jadransko more i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »

Delta Neretve

Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.

Novi!!: Jadransko more i Delta Neretve · Vidi više »

Deverika

Deverika (Abramis brama) vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (latinski) Cyprinidae, najpoznatiji je predstavnik roda deverike (latinski Abramis), reda šaranki (latinski Cypriniformes).

Novi!!: Jadransko more i Deverika · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Jadransko more i Dinaridi · Vidi više »

Dobri dupin

Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu.

Novi!!: Jadransko more i Dobri dupin · Vidi više »

Dolomit

Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.

Novi!!: Jadransko more i Dolomit · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Jadransko more i Domovinski rat · Vidi više »

Drač

Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Drač · Vidi više »

Drački okrug

Drački okrug (albanski: Qarku i Durrësit) je jedan od 12 okruga Albanije.

Novi!!: Jadransko more i Drački okrug · Vidi više »

Dragonja

Dragonja je rijeka koja izvire u Sloveniji kod naselja Popeter, teče sjeverozapadnom Istrom i ulijeva se u Piranski zaljev, Jadransko more.

Novi!!: Jadransko more i Dragonja · Vidi više »

Drim

Komani, nastalo izgradnjom brane na Drimu Drim (albanski Drin ili Drini; makedonski: Дрим (Drim); grčki: Δρινος) je rijeka u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Drim · Vidi više »

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Novi!!: Jadransko more i Dušik · Vidi više »

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.

Novi!!: Jadransko more i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Jadransko more i Dubrovnik · Vidi više »

Dugi otok

Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana.

Novi!!: Jadransko more i Dugi otok · Vidi više »

Dvorac Miramare

Dvorac Miramare Miramare (tal.: Castello di Miramare; njem.: Schloß Miramar) je dvorac izgrađen u 19.

Novi!!: Jadransko more i Dvorac Miramare · Vidi više »

Edison

*Thomas Alva Edison.

Novi!!: Jadransko more i Edison · Vidi više »

Emilia-Romagna

Emilia-Romagna je administrativna regija u Sjevernoj Italiji koju čine dvije povijesne regije - Emilia i Romagna.

Novi!!: Jadransko more i Emilia-Romagna · Vidi više »

Endem

Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.

Novi!!: Jadransko more i Endem · Vidi više »

Energetika

Energetika je znanost o energijskim transformacijama.

Novi!!: Jadransko more i Energetika · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Jadransko more i Engleski jezik · Vidi više »

Eocen

Eocen je geološko razdoblje u povijesti Zemlje u eonu fanerozoika, eri kenozoika i periodu tercijara.

Novi!!: Jadransko more i Eocen · Vidi više »

Etruščani

Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda. Etruščani (tal., lat. Etrusci, Tusci) ili Etrurci su drevni narod koji je u starom vijeku živio na dijelu Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Jadransko more i Etruščani · Vidi više »

Euroazijska ploča

Euroazijska ploča je litosferna ploča koja obuhvaća veći dio euroazijskog kontinenta (kopna koje se sastoji od tradicionalnih kontinenata Europe i Azije), ali bez indijskog potkontinenta, arapskog potkontinenta i područja istočno od lanca Verkojansk u istočnome Sibiru.

Novi!!: Jadransko more i Euroazijska ploča · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Jadransko more i Europska unija · Vidi više »

ExxonMobil

minijatura Exxon Mobil Corporation ili ExxonMobil, je američka multinacionalna naftna i plinska korporacija sa sjedištem u Irvingu, Teksas, Sjedinjene Američke Države.

Novi!!: Jadransko more i ExxonMobil · Vidi više »

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.

Novi!!: Jadransko more i Fauna · Vidi više »

Fierski okrug

Fierski okrug (albanski: Qarku i Fierit) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Fierski okrug · Vidi više »

Fliš

Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.

Novi!!: Jadransko more i Fliš · Vidi više »

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Novi!!: Jadransko more i Flora · Vidi više »

Furlanija-Julijska krajina

Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.

Novi!!: Jadransko more i Furlanija-Julijska krajina · Vidi više »

Gargano

Gargano (talijanski: Promontorio Del Gargano ili Monte Gargano) je rt koji strši u Jadransko more na istočnoj obali Italije, u provinciji – Foggia (regija Apulija).

Novi!!: Jadransko more i Gargano · Vidi više »

Gazprom

Moskvi. Gazprom (rus. Открытое Акционерное Общество "Газпром") - najveća ruska tvrtka, najveći eksploatator zemnog plina na svijetu i jedna od najvećih tvrtki na svijetu.

Novi!!: Jadransko more i Gazprom · Vidi više »

Geofizika

date.

Novi!!: Jadransko more i Geofizika · Vidi više »

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Jadransko more i Geologija · Vidi više »

Geomorfologija

Površina Zemlje Cono de Arita, Salta (Argentina) Geomorfologija je znanost o reljefu, a proučava njegov postanak i razvoj, te procese koji ga oblikuju.

Novi!!: Jadransko more i Geomorfologija · Vidi više »

Grado

Grado (venecijanski: Gravo, slovenski: Gradež, furlanski: Grau) je grad u Pokrajini Gorizia u okviru autonomne regije Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.

Novi!!: Jadransko more i Grado · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Jadransko more i Grci · Vidi više »

Grdobina mrkulja

Grdobina mrkulja (lat. Lophius piscatorius) riba je iz porodice grdobina (lat. Lophidae).

Novi!!: Jadransko more i Grdobina mrkulja · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Jadransko more i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Hercegovačko-neretvanska županija

Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Jadransko more i Hercegovačko-neretvanska županija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Jadransko more i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski državni arhiv

Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.

Novi!!: Jadransko more i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »

Hrvatsko-slovenski granični spor

alt.

Novi!!: Jadransko more i Hrvatsko-slovenski granični spor · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Jadransko more i Iliri · Vidi više »

Ilirik

Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.

Novi!!: Jadransko more i Ilirik · Vidi više »

INA

INA je nacionalna naftna kompanija u Hrvatskoj s vodećom ulogom u naftnom poslovanju, te značajnom ulogom u regiji.

Novi!!: Jadransko more i INA · Vidi više »

Istarska županija

Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).

Novi!!: Jadransko more i Istarska županija · Vidi više »

Istituto Nazionale di Statistica

Sjedište ''Istata'' u Rimu. Istituto Nazionale di Statistica (kratica: Istat) je talijanski državni statistički zavod.

Novi!!: Jadransko more i Istituto Nazionale di Statistica · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Jadransko more i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Jadransko more i Italija · Vidi više »

Izola

Slovenije Izola (tal. Isola, ranije Isola d'Istria) je gradić i istoimena općina u slovenskom dijelu Istre.

Novi!!: Jadransko more i Izola · Vidi više »

Jabuka (otok)

Jabuka je vulkanski otočić čunjastog oblika u Jadranu, zapadno od Visa.

Novi!!: Jadransko more i Jabuka (otok) · Vidi više »

Jadranska ploča

Jadranska ili Apulijska ploča je mala tektonska ploča koja primarno nosi kontinentalnu koru koja se odvojila od Afričke ploče uz veliki transformni rasjed u Kredi.

Novi!!: Jadransko more i Jadranska ploča · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Jadransko more i Jadransko more · Vidi više »

Jonsko more

Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu.

Novi!!: Jadransko more i Jonsko more · Vidi više »

Južna Europa

date.

Novi!!: Jadransko more i Južna Europa · Vidi više »

Jugo

Jadranskom moru. zadarskoj rivi. Udari juga o gat (Zadar). ''Promenada Škvar'' za vrijeme juga (Orebić). Crikvenici. razina se mora ponekad izrazito podigne i potopi obalno područje (poplava u Crikvenici). Sahare iznad Kufsteina (Austrija). Jugo ili široko je svοjstven vjetar na Jadranskom moru jugoistočnoga do južnoga smjera, koji puše uglavnom ravnomjerno brzinom od 6 do 11 m/s (od 22 do 40 km/h), no katkad doseže i orkansku jačinu od 30 m/s (110 km/h).

Novi!!: Jadransko more i Jugo · Vidi više »

Jugoistočna Europa

date.

Novi!!: Jadransko more i Jugoistočna Europa · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Jadransko more i Jutarnji list · Vidi više »

Karaburun

Karaburun (albanski: Gadishulli i Karaburunit) je najveći poluotok u Albaniji, koji se nalazi u Vlorskom okrugu.

Novi!!: Jadransko more i Karaburun · Vidi više »

Karbonati

Kalcit Kalcopirit Rosasit-Smithsonit Karbonatni minerali su oni minerali koji sadrže anion (CO3)2-.

Novi!!: Jadransko more i Karbonati · Vidi više »

Köppenova klasifikacija klime

Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime. Wladimir Peter Köppen, Nijemac ruskog podrijetla klasificirao je klimu prema dva prevladavajuća klimatska elementa – temperaturi zraka i padalinama.

Novi!!: Jadransko more i Köppenova klasifikacija klime · Vidi više »

Klek

Klek Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev.

Novi!!: Jadransko more i Klek · Vidi više »

Komiža

Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Komiža · Vidi više »

Kopar

Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.

Novi!!: Jadransko more i Kopar · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Jadransko more i Korčula · Vidi više »

Kornati

Kornati Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Jadransko more i Kornati · Vidi više »

Kostelj

Kostelj (lat. Squalus acanthias) je vrsta morskog psa iz porodice Squalidae.

Novi!!: Jadransko more i Kostelj · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Jadransko more i Kotor · Vidi više »

Kovač (riba)

Svakako jedna od najpoznatijih riba u Jadranu jest kovač (lat. Zeus faber), lako prepoznatljiv zbog svog specifičnog izgleda, te vrlo tražen zbog svoje kvalitete u prehrani.

Novi!!: Jadransko more i Kovač (riba) · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Jadransko more i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Jadransko more i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Krš

Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).

Novi!!: Jadransko more i Krš · Vidi više »

Kreda (geološko razdoblje)

Kreda (mletački tal. creda Datoteka:Tyrannosaurus BW.jpg|Tyrannosaurus rex, jedan od najvećih kopnenih grabežljivaca svih vremena, živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Velociraptor dinoguy2.jpg|Velociraptor je bio dinosaur s perjem i živio je tijekom kasne krede. Datoteka:Triceratops BW.jpg|Triceratops je jedan od najprepoznatljivijih rodova krede. Datoteka:Eomaia NT.jpg|Sisavci su činili manji dio kredske faune. Datoteka:Coloborhynchus piscator jconway.jpg|Anhanguera piscator, pterosaur.

Novi!!: Jadransko more i Kreda (geološko razdoblje) · Vidi više »

Kreta

Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.

Novi!!: Jadransko more i Kreta · Vidi više »

Krf

Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.

Novi!!: Jadransko more i Krf · Vidi više »

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Jadransko more i Krk · Vidi više »

Krka

Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.

Novi!!: Jadransko more i Krka · Vidi više »

Laguna Karavasta

Laguna Karavasta Laguna Karavasta (albanski Llaguna e Karavastas) je najveća laguna u Albaniji i jedna od najvećih u Sredozemnom moru.

Novi!!: Jadransko more i Laguna Karavasta · Vidi više »

Lastovsko otočje

Lastovsko otočje, bez Sušca Lastovsko otočje pripada skupini južnodalmatinskih otoka, a nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj¸.

Novi!!: Jadransko more i Lastovsko otočje · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Jadransko more i Ledeno doba · Vidi više »

Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

Novi!!: Jadransko more i Ličko-senjska županija · Vidi više »

Lido di Venezia

Lido di Venezia ili jednostavno samo Lido je 12 kilometara dugi i uski otok (od 200 - 1600 m) na ulazu u Venecijansku lagunu, ujedno je to ime jednog od naselja metropolitanske Venecije na kojem stalno živi oko 17.000 stanovnika.

Novi!!: Jadransko more i Lido di Venezia · Vidi više »

Limski zaljev

Satelitska snimka Limski kanal - pogled prema zapadu Pogled na istočni dio Limskog zaljeva, prema Vrhu Lima. Limski zaljev (udomaćeno Limski kanal) je zaljev na zapadnoj obali Istre između Vrsara i Rovinja.

Novi!!: Jadransko more i Limski zaljev · Vidi više »

Litosferne ploče

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Litosferne ploče su velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od kojih je načinjena Zemljina litosfera.

Novi!!: Jadransko more i Litosferne ploče · Vidi više »

Lješki okrug

Lješki okrug (albanski: Qarku i Lezhës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Lješki okrug · Vidi više »

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Novi!!: Jadransko more i Lošinj · Vidi više »

Luka

Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.

Novi!!: Jadransko more i Luka · Vidi više »

Luka Ploče

Luka Ploče pomorska je luka u blizini ušća rijeke Neretve u Neretvanski kanal, u gradu Pločama.

Novi!!: Jadransko more i Luka Ploče · Vidi više »

Luka Rijeka

Luka Rijeka ili Riječka luka je pomorska luka u Rijeci u Hrvatskoj smještena na obali Kvarnerskog zaljeva na Jadranu.

Novi!!: Jadransko more i Luka Rijeka · Vidi više »

Lukoil

logo Lukoil (kratica LUK) - ruska naftna tvrtka.

Novi!!: Jadransko more i Lukoil · Vidi više »

Malostonski zaljev

Malostonski zaljev Malostonski zaljev (još i Kanal Maloga Stona) nalazi se na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva.

Novi!!: Jadransko more i Malostonski zaljev · Vidi više »

Manfredonia

Manfredonia je grad u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija.

Novi!!: Jadransko more i Manfredonia · Vidi više »

Marikultura

Farskim Otocima Marikultura je dio akvakulture i odnosi se na umjetan uzgoj morskih organizama u moru ili bočatoj vodi, osobito riba i školjkaša u posebnim kavezima, bazenima i na konopcima, stupovima i košarama.

Novi!!: Jadransko more i Marikultura · Vidi više »

Marke

Marke (tal. Marche, od le marche di Ancona.

Novi!!: Jadransko more i Marke · Vidi više »

Međunarodna hidrografska organizacija

Zemljovid svijeta s označenim članicama Međunarodne hidrografske organizacije Međunarodna hidrografska organizacija (kratica: IHO) je međuvladina savjetodavna i tehnička organizacija za hidrografiju čiji je cilj poticanje sigurnosti pomorskog prometa i zaštita morskog okoliša.

Novi!!: Jadransko more i Međunarodna hidrografska organizacija · Vidi više »

Metković

Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.

Novi!!: Jadransko more i Metković · Vidi više »

Mezozoik

eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.

Novi!!: Jadransko more i Mezozoik · Vidi više »

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske

Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.

Novi!!: Jadransko more i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na.

Novi!!: Jadransko more i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske · Vidi više »

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

Rudolfove vojarne prije preseljenja na novu lokaciju u Radničkoj cesti. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je bivše središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje je obavljalo upravne i druge poslove koji su se odnosili na.

Novi!!: Jadransko more i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske · Vidi više »

Miocen

Miocen (simbol MI) bilo je geološko razdoblje unutar neogena i proteže se od oko 23,03 do 5,332 milijuna godina prije Krista.

Novi!!: Jadransko more i Miocen · Vidi više »

Mirna

Rijeka Mirna (tal. Fiume Quieto, lat. Ningus Flumen) je rijeka u Hrvatskoj, najduža rijeka u županiji Istarskoj dužine 53 km.

Novi!!: Jadransko more i Mirna · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Jadransko more i Mjesec · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Jadransko more i Mletačka Republika · Vidi više »

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Novi!!: Jadransko more i Mljet · Vidi više »

Molise

Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.

Novi!!: Jadransko more i Molise · Vidi više »

Morska struja

Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.

Novi!!: Jadransko more i Morska struja · Vidi više »

Morske mijene

Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).

Novi!!: Jadransko more i Morske mijene · Vidi više »

Morskovodnice

Morskovodnice (lat. Chelonioidea) ili, kako ih još često nazivaju "morske kornjače", su porodica iz reda kornjača (Chelonia) kojih ima oko 200 vrsta.

Novi!!: Jadransko more i Morskovodnice · Vidi više »

Mulj

Mulj je nataloženi nanos od finih glinenih i pješčanih čestica pomiješanih s organskim tvarima koji se skuplja na dnu vode stajaćice ili tekućice.

Novi!!: Jadransko more i Mulj · Vidi više »

Nacional

Nacional je hrvatski politički tjednik.

Novi!!: Jadransko more i Nacional · Vidi više »

Nacionalni park Mljet

''Crna klada'', početak nacionalnog parka Mljet Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.

Novi!!: Jadransko more i Nacionalni park Mljet · Vidi više »

National Geographic Society

Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.

Novi!!: Jadransko more i National Geographic Society · Vidi više »

Navlaka

Navlaka u Kini; stariji (lijevi, plavi i crveni) rasjed iznad mlađeg (desni, smeđi) Navlaka je u geologiji reversni rasjed blagog pada i velike amplitude kretanja stijenskih masa.

Novi!!: Jadransko more i Navlaka · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Neretva · Vidi više »

Neum

Neum je općina na jugu Hercegovine.

Novi!!: Jadransko more i Neum · Vidi više »

Norik

Noricum Norik je starorimska provincija, nalazila se većim dijelom na području današnje Austrije i Slovenije.

Novi!!: Jadransko more i Norik · Vidi više »

Nova TV

Nova TV je hrvatska televizijska mreža koja je s prikazivanjem sadržaja počela 28. svibnja 2000. godine.

Novi!!: Jadransko more i Nova TV · Vidi više »

Novi list

Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.

Novi!!: Jadransko more i Novi list · Vidi više »

NUTS:HR

Statistička podjela ozemlja RH na četiri regije NUTS-2 razine NUTS:HR, NUTS regije u Republici Hrvatskoj ili NKPJS - Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske se na teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske za statističke potrebe, prema europskoj „Nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku“ (NUTS – fr.: Nomenclature des unités territoriales statistiques).

Novi!!: Jadransko more i NUTS:HR · Vidi više »

Obala

Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Novi!!: Jadransko more i Obala · Vidi više »

Oligocen

Oligocen je geološko razdoblje u prošlosti Zemlje.

Novi!!: Jadransko more i Oligocen · Vidi više »

Ombla

Ombla ili Rijeka dubrovačka je hrvatski krški fenomen i rijeka ponornica, te spada u rijeke Jadranskog sliva.

Novi!!: Jadransko more i Ombla · Vidi više »

Omišalj

Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Omišalj · Vidi više »

Oslić

Oslić (lat. Merluccius merluccius) je bijela morska riba iz porodice Merlucciidae.

Novi!!: Jadransko more i Oslić · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Jadransko more i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Novi!!: Jadransko more i Otok · Vidi više »

Otrantska vrata

Otrantska vrata tjesnac je koji spaja Jadransko more s Jonskim morem i odvaja teritorij Italije od Albanije.

Novi!!: Jadransko more i Otrantska vrata · Vidi više »

Pad

Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.

Novi!!: Jadransko more i Pad · Vidi više »

Park prirode Telašćica

access-date.

Novi!!: Jadransko more i Park prirode Telašćica · Vidi više »

Pazinčica

Pazinčica je stalni vodotok i najduža rječica ponornica u Istri dužine oko 18 km.

Novi!!: Jadransko more i Pazinčica · Vidi više »

Pelješac

Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Jadransko more i Pelješac · Vidi više »

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Novi!!: Jadransko more i Peloponez · Vidi više »

Perm (geološko razdoblje)

Perm je geološki period, najmlađe razdoblje paleozoika, koji je trajao od 299 do 251 milijun godina.

Novi!!: Jadransko more i Perm (geološko razdoblje) · Vidi više »

Pescara

Pescara, grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Abruzzo; 122.363 stanovnika (2007).

Novi!!: Jadransko more i Pescara · Vidi više »

Piacenza

Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Jadransko more i Piacenza · Vidi više »

Piave

Rijeka Plava, u hrvatskoj literaturi čest oblik Piave je 220 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora kod poznatog skijališta Sappada u Karnijskim Alpama, u ravnice Veneta prema jugo zapadu.

Novi!!: Jadransko more i Piave · Vidi više »

Plava zastava

right Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i obalja, čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom.

Novi!!: Jadransko more i Plava zastava · Vidi više »

Pleistocen

Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.

Novi!!: Jadransko more i Pleistocen · Vidi više »

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Jadransko more i Ploče · Vidi više »

Popis otoka Hrvatske

Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0,01 km2) i hridi (manje od 0,01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini.

Novi!!: Jadransko more i Popis otoka Hrvatske · Vidi više »

Posidonija

Posidonija (oceanski porost, lat. Posidonia oceanica) je biljka iz skupine morskih cvjetnica.

Novi!!: Jadransko more i Posidonija · Vidi više »

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.

Novi!!: Jadransko more i Potres · Vidi više »

Potres u Crnoj Gori 1979.

Potres u Crnoj Gori 1979.

Novi!!: Jadransko more i Potres u Crnoj Gori 1979. · Vidi više »

Potres u Dubrovniku 1667.

Potres u Dubrovniku 1667. godine jedan je od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske.

Novi!!: Jadransko more i Potres u Dubrovniku 1667. · Vidi više »

Prefektura Krf

Krf je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Jonski otoci.

Novi!!: Jadransko more i Prefektura Krf · Vidi više »

Prefektura Tesprocija

Tesprocija je jedna od grčkih prefektura, dio periferije Epir.

Novi!!: Jadransko more i Prefektura Tesprocija · Vidi više »

Prevlaka

right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.

Novi!!: Jadransko more i Prevlaka · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.

Novi!!: Jadransko more i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Projekt MOSE (Venecija)

Uoči dolaska poplave s otvorenog mora, posebnim podvodnim branama bi se zatvorila tri otvora u venecijansku lagunu – kod prolaza Lido, Malamocco i Chioggia Podvodna pregradna vrata koja se dižu kod pojave poplave Projekt MOSE (tal. Modulo Sperimentale Elettromeccanico, a znači eksperimentalni elektromehanički modul) jest projekt za zaštitu Venecije od poplava.

Novi!!: Jadransko more i Projekt MOSE (Venecija) · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Jadransko more i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Pula · Vidi više »

Raša (rijeka)

Raša (tal. Arsa, lat. Arsa flumen) je rijeka u istočnom dijelu Istre, duljine 23 km.

Novi!!: Jadransko more i Raša (rijeka) · Vidi više »

Rabac

Rabac je hrvatsko naselje u Istarskoj županiji (Istri).

Novi!!: Jadransko more i Rabac · Vidi više »

Ramsarska konvencija

Logotip Ramsarske konvencije Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.

Novi!!: Jadransko more i Ramsarska konvencija · Vidi više »

Ravenna

Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.

Novi!!: Jadransko more i Ravenna · Vidi više »

Ribarstvo

Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.

Novi!!: Jadransko more i Ribarstvo · Vidi više »

Richterova ljestvica

Richterova ljestvica ili magnitudna ljestvica (ML) definirana je jednim brojem kojim se označava sezmička energija proizišla iz potresa.

Novi!!: Jadransko more i Richterova ljestvica · Vidi više »

Rijas

Rijeka Georges u Australiji je tipičan primjer rijasa Rijas je zaljev nastao potapanjem riječnog ušća.

Novi!!: Jadransko more i Rijas · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Jadransko more i Rijeka · Vidi više »

Rimini

Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.

Novi!!: Jadransko more i Rimini · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Jadransko more i Rimska Republika · Vidi više »

Rječina

Rječina (tal. Fiumara) je rijeka koja se u gradu Rijeci ulijeva u Jadransko more.

Novi!!: Jadransko more i Rječina · Vidi više »

Rovinj

Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Jadransko more i Rovinj · Vidi više »

Rt

Rt je dio kopna koji je uvučen u more (ili jezero), a odlikuje ga niska obala.

Novi!!: Jadransko more i Rt · Vidi više »

RTL (Hrvatska)

RTL je hrvatska privatna televizijska postaja u stopostotnom vlasništvu tvrtke RTL Hrvatska d.o.o. koja prikazuje svoj program od 30. travnja 2004. Prva je televizijska postaja u Hrvatskoj koja je počela stalno prikazivanje u formatu 16:9, i to 31. prosinca 2010. godine.

Novi!!: Jadransko more i RTL (Hrvatska) · Vidi više »

Salinitet

svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.

Novi!!: Jadransko more i Salinitet · Vidi više »

Satelitsko snimanje

Ovo je prva gruba slika koju je snimio Zemljin satelit Explorer 6. Pokazuje osunčanu površinu centralnog Tihog oceana i oblačni pokrivač nad njime. Snimak je napravljen 14. kolovoza 1959. kada je satelit bio 27.000 km iznad površine Zemlje. U to se vrijeme satelit kretao preko Meksika. Satelitsko snimanje čine fotografije Zemlje ili drugih planeta koje su snimljene uporabom umjetnih satelita.

Novi!!: Jadransko more i Satelitsko snimanje · Vidi više »

Savudrijska vala

Satelitska snimka Savudrijske vale Savudrijska vala ili Dragonjski zaljev (Piranski zaljev); slov. Piranski zaliv tal. Vallone di Sicciole (rjeđe Bala di Sicciole); je zaljev površine 18,8 četvornih kilometara na sjevernom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Jadransko more i Savudrijska vala · Vidi više »

Sedimenti

Sedimenti (lat. sedimentum.

Novi!!: Jadransko more i Sedimenti · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Jadransko more i Sicilija · Vidi više »

Sicilijanski prolaz

Sicilijanski prolaz Sicilijanski prolaz (tal. Canale di Sicìlia, Canale di Tunisi,(tal.) Canale di Sicilia (pristupljeno 24. siječnja 2020.) sic. Canali ri Sicilia, fra. Canal de Sicile, Canal du Cap Bon, ara. مضيق صقلية‎) morski prolaz između talijanskog otoka Sicilije u Europi i Tunisa u Africi.

Novi!!: Jadransko more i Sicilijanski prolaz · Vidi više »

Silvio Berlusconi

Silvio Berlusconi (Milano, 29. rujna 1936. – Milano, 12. lipnja 2023.) bio je talijanski poslovni čovjek i bivši predsjednik talijanske vlade.

Novi!!: Jadransko more i Silvio Berlusconi · Vidi više »

Skadarski okrug

Skadarski okrug (albanski: Qarku i Shkodrës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Skadarski okrug · Vidi više »

Skuša

Skuša (škombar, golac, vrnut; Scomber scombrus) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae).

Novi!!: Jadransko more i Skuša · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Jadransko more i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Jadransko more i Slovenija · Vidi više »

Smeđe alge

Smeđe alge (lat. Phaeophyceae; Phaeophyta) žive isključivo u sjevernim morima.

Novi!!: Jadransko more i Smeđe alge · Vidi više »

Soča

Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).

Novi!!: Jadransko more i Soča · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Jadransko more i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Jadransko more i Split · Vidi više »

Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Novi!!: Jadransko more i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Srdela

Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae).

Novi!!: Jadransko more i Srdela · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Jadransko more i Srednji vijek · Vidi više »

Sredozemna klima

Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.

Novi!!: Jadransko more i Sredozemna klima · Vidi više »

Sredozemna medvjedica

Sredozemna medvjedica (lat. Monachus monachus), vjerojatno najrjeđi perajar, ali i jedan od najugroženijih sisavaca na svijetu.

Novi!!: Jadransko more i Sredozemna medvjedica · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Jadransko more i Sredozemno more · Vidi više »

Statistički ured Europskih zajednica

Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat) prikuplja i objavljuje statističke podatke iz država članica, država izvan Europske unije te od međunarodnih organizacija kako bi informirao institucije Europske unije i omogućio praćenje učinaka politika Zajednice.

Novi!!: Jadransko more i Statistički ured Europskih zajednica · Vidi više »

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Novi!!: Jadransko more i Sumporovodik · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Jadransko more i Sunce · Vidi više »

Suptropi

Pojas suptropske klime Suptropi ili suptropska područja su jedna od klimatskih zona Zemlje.

Novi!!: Jadransko more i Suptropi · Vidi više »

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Novi!!: Jadransko more i Sveučilište u Zadru · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Jadransko more i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Svjetska meteorološka organizacija

Ženevi. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja. Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization ili WMO, fr. Organisation météorologique mondiale ili OMM) je međuvladina specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i srodne geofizičke znanosti, sa sjedištem u Ženevi.

Novi!!: Jadransko more i Svjetska meteorološka organizacija · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Jadransko more i Talijanski jezik · Vidi više »

Tanker

Tanker Falster Spirit, danas nosi ime Sharifa 4. Hrvatska u panamskoj luci Puerto Armuelles, 2006 Tanker je brod za prijevoz tekućih tereta kojemu je čitav prostor za teret podjeljen uzdužnim i poprečnim pregradama na nepropusna odjeljnja, koja se nazivaju tankovima.

Novi!!: Jadransko more i Tanker · Vidi više »

The Guardian

desno The Guardian (do 1959. godine poznat pod nazivom The Manchester Guardian) britanske su lijevo-liberalne dnevne novine koje izdaje Guardian Media Group.

Novi!!: Jadransko more i The Guardian · Vidi više »

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Novi!!: Jadransko more i The New York Times · Vidi više »

Tilment

Tagliamento odnosno Tilment (furlanski: Tiliment, venecijanski: Tajamento) je alpska rijeka na istoku Sjeverne Italije duga 170 km.

Novi!!: Jadransko more i Tilment · Vidi više »

Tiranski okrug

Tiranski okrug (albanski: Qarku i Tiranës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Tiranski okrug · Vidi više »

Tisno

Tisno je općina u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Jadransko more i Tisno · Vidi više »

Tivat

Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Jadransko more i Tivat · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Novi!!: Jadransko more i Tona · Vidi više »

TotalEnergies

minijatura TotalEnergies ili Total, je privatna francuska naftna i plinska tvrtka.

Novi!!: Jadransko more i TotalEnergies · Vidi više »

Tršćanski zaljev

Satelitska snimka tršćanskog zaljeva Tršćanski zaljev (tal. Golfo di Trieste, slov. Tržaški zaliv) je zaljev u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora koji je dobio ime po gradu Trstu koji se nalazi na njegovoj obali.

Novi!!: Jadransko more i Tršćanski zaljev · Vidi više »

Tržić (Italija)

Soče. TržićStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.

Novi!!: Jadransko more i Tržić (Italija) · Vidi više »

Tremiti

Tremiti (talijanski: Isole Tremiti) otočje je u Jadranskom moru koje se nalazi sjeverno od poluotoka Gargano.

Novi!!: Jadransko more i Tremiti · Vidi više »

Trijas

Trijas je prvo i najkraće razdoblje ere dinosaura (mezozoika).

Novi!!: Jadransko more i Trijas · Vidi više »

Trlja kamenjarka

Trlja kamenjarka (lat. Mullus surmuletus) morska je riba iz porodice trlja (Mullidae).

Novi!!: Jadransko more i Trlja kamenjarka · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Jadransko more i Trst · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Jadransko more i Turizam · Vidi više »

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Novi!!: Jadransko more i Ugljik · Vidi više »

Ugljikovodici

Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.

Novi!!: Jadransko more i Ugljikovodici · Vidi više »

Ugrožena vrsta

američkog bizona je zbog pretjeranog izlova 1890. dovedena do broja od 750 jedinki. Ugrožena vrsta je vrsta čija je populacija tako malena da joj prijeti izumiranje.

Novi!!: Jadransko more i Ugrožena vrsta · Vidi više »

Ujedinjenje Italije

Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.

Novi!!: Jadransko more i Ujedinjenje Italije · Vidi više »

Ukapljeni zemni plin

Ukapljeni zemni plin ili ukapljeni prirodni plin (UPP) jest pročišćeni zemni plin rashlađivanjem pretvoren u tekuće stanje radi lakšeg prijevoza.

Novi!!: Jadransko more i Ukapljeni zemni plin · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Jadransko more i UNESCO · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Jadransko more i Vapnenac · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Jadransko more i Venecija · Vidi više »

Venecijanska laguna

Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u venecijanskom zaljevu u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.

Novi!!: Jadransko more i Venecijanska laguna · Vidi više »

Venecijanski zaljev

Venecijanski zaljev Venecijanski zaljev (tal. Golfo di Venezia) je zaljev u sjevernom dijelu Jadranskog mora, od delte rijeke Po (Italija) do obale Istre (Hrvatska), dug 95 km, i dubok do 34 m; slanoća do 35‰.

Novi!!: Jadransko more i Venecijanski zaljev · Vidi više »

Veneto

Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.

Novi!!: Jadransko more i Veneto · Vidi više »

Vijest

Vijest je obavijest kojom se javnost obavješćuje o nekom događaju, osobi ili pojavi.

Novi!!: Jadransko more i Vijest · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Novi!!: Jadransko more i Vis · Vidi više »

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.

Novi!!: Jadransko more i Vjesnik · Vidi više »

Vlorski okrug

Vlorski okrug (albanski: Qarku i Vlorës) je jedan od 12 okruga u Albaniji.

Novi!!: Jadransko more i Vlorski okrug · Vidi više »

Vrulja

Vrulja kod Brela Vrulja Vrulja (vruja, vrilo) je izvor ispod površine mora.

Novi!!: Jadransko more i Vrulja · Vidi više »

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas

Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine.

Novi!!: Jadransko more i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Jadransko more i Zadar · Vidi više »

Zadarska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Novi!!: Jadransko more i Zadarska županija · Vidi više »

Zadarski list

Zadarski list je prva i jedina dnevna novina u Zadru.

Novi!!: Jadransko more i Zadarski list · Vidi više »

Zelene alge

Zelena alga na morskoj obali Zelene alge, koljeno algi iz koje je evoluiralo više biljaka.

Novi!!: Jadransko more i Zelene alge · Vidi više »

Zemljopis Europe

Satelitska slika Europe Europa je jedan od sedam kontinenata i zajedno s Azijom i Afrikom spada u kontinente starog svijeta.

Novi!!: Jadransko more i Zemljopis Europe · Vidi više »

Zemljopis Hrvatske

Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.

Novi!!: Jadransko more i Zemljopis Hrvatske · Vidi više »

Zrmanja

Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Jadransko more i Zrmanja · Vidi više »

Zubatac

Zubatac (lat. Dentex dentex), pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Uz komarču i lubina najtraženija riba Jadrana. Svoje ime duguje velikim očnjacima koji se ističu na njegovu zubalu. Naraste do 1 metra duljine i postigne težinu od 16 kg. Čvrste je građe, osobito glava s prednjim dijelom. Ističu se jake čeljusti i vrlo veliki i oštri očnjaci. Duguljastog je, ali istovremeno i prilično visokog tijela u boku stisnutog. Po izgledu se odmah da zaključiti da se radi o vrlo snažnom grabežljivcu i odličnom plivaču. Voli obrasla dna na kojima se zadržava riba. Izbjegava strmu obalu, pješčana i muljevita dna, mutne vode, mirne uvale i priobalje uz naselja. Hrani se uglavnom ribom, rakovima, glavonošcima, crvima itd. Kao tipični grabežljivac napada sve što je u pokretu i uvijek je spreman za napad. Vrlo je uporan lovac. Kreće se na velikom rasponu dubine od 1 do 200 metara, ali najčešći je do 30 metara dubine. Skuplja se u veća jata samo u sezoni mriješćenja. Mrijesti se početkom ljeta. Najbogatija područja zubataca su područja šibenskih i zadarskih otoka, gusta naselja su i u području Pule i Rovinja, i oko otoka Visa, Lastova, Mljeta i Palagruže. Osim u Jadranu rasprostranjen je i u Mediteranu i istočnom Atlantiku. Zubatac je zbog vrlo ukusnog mesa nazivan 'carom o rib. Vrsta je klasificirana kao osjetljiva nakon procjene pada globalne populacije od 30% unutar zadnje tri generacije. Spori rast, veličina jedinke i duljina životnog vijeka od 20 do čak 30 godina čine vrstu iznimno osjetljivom na prekomjeran izlov.

Novi!!: Jadransko more i Zubatac · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Jadransko more i 1960-ih · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Jadransko more i 1966. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Jadransko more i 1990-ih · Vidi više »

2. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Jadransko more i 2. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Jadransko more i 2003. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Jadransko more i 2010. · Vidi više »

4. studenoga

4.

Novi!!: Jadransko more i 4. studenoga · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Jadran, Jadranski slijev, Jadranski sliv, Jonski zaljev.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »